João 5

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pe walte, Juda yombomane kalia-ingi senga senga ningu Jerusalleme pungu Pulu Yemo-kinia ungu se seringi wale se wendo orumu kinia Yesusi Jerusalleme olando purumu.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Jerusalleme sukundu, kongi sipisipimanga pala kerepuluna nondopa, nomu se molorumu, kanu nomumundu Ipuru unguna ‘Beteseda’ niringi, akuna ulka takaya se-pakara gilipa makapu serimu.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Akuna kuru torumu yombo awisili aniembo lieringi. Mongo kiri lierimu yomboma kinia, kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia, kimbu kolopa kukorumu yomboma kinia, onone ( ‘Nomo lope-lope sembá.’ ningu nokoko moloringi.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Walte walte nimba Ye-Awilimunga angello se mania omba nomo lope-lope senderimu kinia yombo se kumbi lepa nona suku purumu yombomo peanga lierimu.)
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Ye se akuna molorumu kalia-ingi wane paono tene et kuru torumu yu aniembo lierimu.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Yesusi omba, yemo aniembo lierimu kanopa, yu koro-u lipa aniembo lierimu pilipale, yemo mangilipa nimbale: “Nu ‘kuru peanga liepili.’ konopu lekenoye?” nirimu.
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Aniembo lierimu yemone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, no lope-lope selemo kinia yombo se na lipa tapondopa nona memba pumbá se naa molemo. Na nanu pumbú selio kinia yombo mare u kumbi leko nona pulimili.” nirimu.
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Aku nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu ola gilku nunga uru peleno kunungumu liku mengo ongo pu.” nirimu.
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Aku nirimu kinia waltikele yemonga kurumu pora nirimu kinia yu ola gilipa yunga kunungumu lipa memba purumu. I ulu wendo orumu wale akumu ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate se,
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 akumunga Juda ye ⸤awili⸥ marene kuru pora nirimu yemondo ninguli: “Kiniá ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga nambi semu-na nunga kunungumu mengo ongo pukunuye? ‘Sambate wale kinia mélema naa memba andaa.’ nimba ungu-mane pelemo kanumu.” niringi.
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Aku-na-kolo yemone pundu topa nimbale: “Na sepa peanga simu yemone nimbale: ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimu.” nirimu.
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Aku nirimumunga onone yu kelko mangilku ninguli: “Ye nawene ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimuye?” niringi.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Aku-na-kolo ye kuru pora nirimu yemo u aniembo lierimu koleana yombo awisili moloringi-kulu Yesusi kiyongo nimba purumumunga yuni manda yunga imbimu mangilipa naa pilierimu.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Pe Yesusi kanu yemo ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena kanopa yundu nimbale: “Pilie. Kiniá nunga kuru pora nimu nu kelko peanga liepili moleno kene nu ulu-pulu-kirima manda seko, kelko naa sei! Kelko senu liemu nu ulu umbuna awili se wendo ombánje.” nirimu.
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Ye kanumuni anju pumba Juda ye awilimando nimbale: “Na sepa peanga simu ye kanumu Yesusi.” nirimu.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Yesusini ono koro moloringi wale Sambatemonga aku sipa uluma serimu-kulu Juda ye awilimane Yesusi yu pulu polko seko kinjiku umbuna siringi.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Yesusini onondo nimbale: “Tatane u yomboma walemanga pali lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa sepa molemo. Na aku sipa Sambate walemanga kongono seliola.” nirimu.
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Yuni aku nirimu-kulu pilku Juda ye awilimane ‘Yesusi yu paa kamu topo kondomolo.’ konopu leko aulka se koroko moloringi. U Sambate walemonga ungu-manemo pulua torumumunga pilku yu mumindili kolkole; pe “Pulu Yemo yunga lapa.” nirimumunga yu ‘Pulu Yemo kinia manda selu sipu molembolo.’ nimba nirimumunga yu kamu mumindili kolko yu toko kondonge seringi.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Malone yuyu uluma manda naa selemo sembá. Yunga Lapane selemo mele kanopale manda manjipa selemo. Lapane selemo uluma mindi Malone selemo.” nikiru.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Nambi semu-na, Lapane Malo konopu mondopale yuni selemo mele pali Malo lipa ora silimú. Ye sepa peanga simu akumu maniandopa. Paa sika pe ono paa kanoko konopu awisili liku mundungí ulu-tondolo olandopama Lapane Malo lipa ora simba.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Akumu nambi sepa wendo ombáye? Lapane yombo kololima topa makisindipale ‘Konde molangi.’ nilimú mele aku sipa Malone yombo kololima ‘Konde pangi.’ konopu lemó yomboma sepa konde limú.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Ungu se pea i-sipa: ‘Yombomane Lapanga imbimu ambolko paka tondolemele mele Malonga imbimu aku siku ambolko paka tondangi.’ nimba Lapane kote pilipa yomboma naa apurupa kote pilieli kongono akumu Malo sirimu. Akumunga, yombomane Malonga imbimu ambolko paka naa tondolemele yombomane aku siku Malo yando lipa mundorumu Lapanga imbimu kepe ambolko paka naa tondolemelela.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 — ausente —
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nanga ungumu pilku, na lipa mundorumu-na orundu yemo ‘Yu sika Pulu Yemo.’ ningu kuru mondolemele yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Pe kote walemo wendo ombá kinia ono kotena naa gilingíla. Kanu yomboma kololi ulu-pulumu pelemo aulkamo munduku kelko konde molopa mindi puli aulkana pulimili.” nikiru.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Wale wendo ombámo kiniá koronga wendo omu. Kanu walemonga Pulu Yemonga Malonga ungumu kololi yomboma pilingí. Kanu-kinia yunga ungumu ‘Sika’ ningu pilku liku molonge yomboma konde molonge.” nikiru.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Mélema konde mololi ulu-pulumu Lapa-kinia pelemo mele aku sipa Lapane ‘Mélema konde mololi ulu-pulumu Malo-kinia pepili.’ nirimula.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Malo yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molemomonga Lapane ‘Malo yombomanga kote piliepili.’ nimba nambamo sirimu.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 “Aku-sipa na-kolo akumunga mindi ono konopu awisili liku naa mundangi. Nambi semu-na, wale se wendo ombá, kanu walemonga yombo óno selemele koleana pelemelemane Malonga ungumu pilkuli ningímuni,
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 óno-koleamo munduku kelko wendo onge. Kanu-kinia lomboroko ola molonge yombomanga u mana konde molkole seko kondoko moloringi yomboma konde molonge; u mana seko kinjiku moloringi yomboma pe kotena gilkuli pe mindili nonge.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 “Na nanu ulu se manda naa sembó. Tatane nilimú mele pilipuli yombomanga kotema apurupu pilielio. ‘Na nanu konopu siembo.’ nimbu uluma naa sepo, ‘Na lipa mundorumu yemo konopu sipili.’ nimbu uluma seliomonga kote sumbi sipu pilipu apurupu kondolio.” ⸤nirimu.⸥
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 “Sika na molio mele na nanu nimbu sindu liemu ‘Kolo tokomonje.’ ningu piliengi liemu peanga.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Ye sene lupa na molio mele nimba silimú, akumu na pilkiru nando nilimú mele paa sika nilimú, ‘Kolo tokomonje.’ manda naa ningí.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 “Onone ye mare ⸤No Lindeli⸥ Jono molorumuna “Paa.” ningu liku mundoringi kinia yuni na sika molio mele nimba sirimu.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Mana-yombo sene na molio mele yomboma nimba sipa “Sika nikimu. Sika aku sipa molemo.” nimu liemu na konopu awisili lipu naa mundupu, ‘Unguri mólo.’ konopu lelio, na-kolo ‘Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipili.’ nimbu Jonone nando nirimu mele ono nimbu sikiru.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Jonone kongono serimumunga yu kiya mele nomba yomboma pa senderimu. Kanu-kinia wallo-kolte ono konopu siku kanu pa senderimuna moloringi.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 “Aku-sipa na-kolo Jonone na lipa tapondopa na molio mele ono nimba sirimu mele maniandopa. Ulu se na molio mele lipa tapondopa lipa ora silimú mele olandopa. Tatane “Ulu-tondolo seko pora sieni.” nimba na sirimu ulu-tondolo selio kanumane na lipa tapondopa, Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu mele ono lipa ora silimú.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu-na orundumuni kepe nanga nimba para sindélimu molopa na molio mele nimba sirimu. Onone yunga kerena ungu nirimuma waltikele kepe komumuni naa pilku, yunga kumbi-keremo mongomane naa kanoringi.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Ungu se pea kepe. Tatane lipa mundorumu yemonga ungumu “Kolo tokomo.” ningu pilku kuru naa mondolemelemonga yu lipa mundorumu Lapanga ungumu ononga konopumanga naa pelemo.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 ‘Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu simba.’ ningu mimi siku kanolemele. Aku mimi siku kanolemele bokumuni na molio mele nimba silimú-na-kolo ‘Konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu liemili.’ naa ningu, na moliona ‘naa omolo.’ ningu karaye selemele.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 — ausente —
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 “‘Yombomane na kape ningu nanga imbi ambolko paka tondonge kinia na ye awilimu molambo.’ nimbu aku naa selio.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Ono molemele mele nane pilielio. Pulu Yemo konopu mondoli ulu-pulumu ono-kinia naa pelemo pilielio.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo ‘sende-pou.’ nimba na lipa mundorumu-na orundu-na-kolo nanga ungumu ono naa pilku limili. Aku-sipa na-kolo yombo sene yuyu namba lipa omba kongono selkanje aku yombomonga ungumu pilku limola.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Ono onono anju yando ‘imbi molopili.’ ningu, Pulu Ye selumu mindi molemo akumuni ononga imbi ‘ambolopa paka tondopili.’ naa nilimili liemu na molio mele nimbu siliu ungumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 “Aku-sipa na-kolo ⸤na-kinia⸥ seko kinjilimilimunga ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Tatane kote pilipa molopili nane nanu kote sendemba.’ ningu naa piliangi. ‘Mosisini ono lipa tapondomba.’ konopu lemele yemone ononga kote sendemba.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Mosisini na ombo molombo mele boku torumu-na onone ‘Mosisini nirimu unguma sika nirimu.’ ningu kuru mondolemolánje nanga ungumu kepe ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondolemolá-la.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Aku-sipa na-kolo yuni nanga semane bokuna torumumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemelemonga nanga ungu nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?” nimba Yesusini nirimu.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.