João 3
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NVT
1 ⸤Juda yombomanga ye mare Parisi moloringi. Aku⸥ ye Parisimanga ye se, imbi ‘Nikodimasi’ , yu Juda yomboma nokorumu kanjollo ye se,
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, líder religioso entre os judeus.
2 yu Yesusi molorumuna ipulieli ombale nirimumuni, yundu nimbale: “Rapai, ‘Nu Pulu Yemo kinia pea molkole ungu-mane sinindu orunu.’ nimbu pilielemolo. Ye se ‘Pulu Yemo kinia naa molkanje Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele nuni seleno aku sipa yuni manda naa selka. Ulu selenomane Pulu Yemo kinia pea molembele mele lipa ora silimú.’ nimbu pilielemolo.” nirimu.
2 Certa noite, veio falar com Jesus e disse: “Rabi, todos nós sabemos que Deus enviou o senhor para nos ensinar. Seus sinais são prova de que Deus está com o senhor”.
3 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “Nane nundu paa sika nimbu sikiru: “Yombore kelko naa mengi liemu kanu yombomone Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo koleamo manda naa kanopa yunga talapena manda naa molomba.” nikiru.” nirimu.
3 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: quem não nascer de novo, não verá o reino de Deus”.
4 Nikodimasini yundu nimbale: “Yombo se anda lepa molemo kinia yu nambi seko mengeye? Yu anumunga olona kelepa manda sukundu pumbá, anumuni yu manda membaye?” nirimu.
4 “Como pode um homem velho nascer de novo?”, perguntou Nicodemos. “Acaso ele pode voltar ao ventre da mãe e nascer uma segunda vez?”
5 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikiru: “Yombo se nomone kepe Minimuni kepe mei naa mengili liemu kanu yombomo Pulu Yemonga bolango naa molopa Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu manda naa pumbá, mólo.” nikiru.
5 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: ninguém pode entrar no reino de Deus sem nascer da água e do Espírito.
6 Méle kangimuni melemó méle akumu kangimu, yu mana molomba mélemo mindi; méle Pulu Yemonga Minimuni melemó méle akumu minimu, aku mélemo mindi Pulu Yemo molemona manda pumba molomba.
6 Os seres humanos podem gerar apenas vida humana, mas o Espírito dá à luz vida espiritual.
7 “Akumunga nane nundu nimbuli: “‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana pamili.’ ningí yomboma pali u kelko meangi.” nikirumundu konopu awisili naa lieyo.
7 Portanto, não se surpreenda quando eu digo: ‘É necessário nascer de novo’.
8 Poporomemo yuyu pilipa kolea lupa lupamanga tolemo kinia onone yunga ungumu pilku, mélema lope-lope selemo kanolemele, aku-na-kolo yu naa kanoko yu wendo olemona kepe pulimúna kepe naa kanolemele. Pulu Yemonga Minimu aku sipala. Minimuni melemó yomboma mini konde pepili ono paa yombo lupa mele molemele yombomane kanolemele, aku-na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni kanu yomboma mini kondema silimú kanu Minimu naa kanolemele.” nirimu.
8 O vento sopra onde quer. Assim como você ouve o vento, mas não é capaz de dizer de onde ele vem nem para onde vai, também é incapaz de explicar como as pessoas nascem do Espírito”.
9 Nikodimasini yundu nimbale: “I uluma nambi sepa wendo okomoye?” nirimu.
9 “Como pode ser isso?”, perguntou Nicodemos.
10 Yesusini yundu nimbale: “Nu Isirele yombomanga ungu-mane sili ye se na-kolo i nikiru mele naa pilkinu lepomo.
10 Jesus respondeu: “Você é um mestre respeitado em Israel e não entende essas coisas?
11 Nane nundu paa sika nimbu sikiru: “Olio pilielemolomando nilimulu; kanolemolomando nimbu silimulu. Aku-sipa na-kolo i ungu nilimulu unguma onone pali pilku limili yombo se mólo.” nikiru.
11 Eu lhe digo a verdade: falamos daquilo que sabemos e vimos e, no entanto, vocês não creem em nosso testemunho.
12 Ya ma-koleana uluma ono nimbu siliu kinia onone ‘Kólo tokomonje.’ ningu pilku kuru naa mondolemelemonga pe kiniá mulu-koleana uluma nimbu sindu liemu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko manda kuru mondongeye? Manda kuru naa mondonge lémo.
12 Se vocês não creem em mim quando falo de coisas terrenas, como crerão se eu falar de coisas celestiais?
13 Yombo selu kepe olando siku mulu-koleana sukundu naa puringi. Ye selumu mindi, mulu-koleana maniando sipa orumu yemo mindi u mulu-koleana molorumu. Yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo.
13 Ninguém jamais subiu ao céu, exceto aquele que de lá desceu, o Filho do Homem.
14 “U Mosisini yombo naa peli kolea kuna kongi-ka-wambiye kou-kapane sélimu lipa ola uku topa panjerimumu mele aku siku yombomane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku ola uku toko panjingí.
14 E, como Moisés, no deserto, levantou a serpente de bronze numa estaca, também é necessário que o Filho do Homem seja levantado,
15 Kanu-kinia, ⸤u yombo wambiyemane nongo kondoringi kolonge seringi yombomane Mosisini lipa ola uku topa panjerimu wambiye kapane sélimu kanokole konde puringi kanu mele⸥ pe kiniá aku siku ‘Yombomane yu-mele-mele ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yu uluma sepa molemo mele sika.’ ningu kuru mondonge yomboma pali molko kondoko mindi pangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Yu ⸤unjuna⸥ ola uku toko panjangi.’ nimbá nirimu.” nimba Yesusini nirimu.
15 para que todo o que nele crer tenha a vida eterna.
16 “Pulu Yemone mana-yomboma konopu paa awili sepa mondopale yunga Malo selumu mindi molorumu-na-kolo yu ⸤mana-yomboma⸥ sirimu. ‘Yombomane yu-mele-mele ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone sipa mundorumu, olio lipa tapondopa nokopa kondoli yemo⸥.’ ningu yu kuru mondoko molonge yomboma mindili nongo molko kinjingí koleana naa pungu, alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimba yunga Malo sirimu.
16 “Porque Deus amou tanto o mundo que deu seu Filho único, para que todo o que nele crer não pereça, mas tenha a vida eterna.
17 “Pulu Yemone Malondo “Nuni mana-yomboma kote pilku ono ka-ulkana liku mundani pu.” ni naa nirimu. ‘Nanga kangomo ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa na-kinia molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimba yuni Malondo “Ma-koleana mania pu.” nimba yu lipa mundorumu.
17 Deus enviou seu Filho ao mundo não para condenar o mundo, mas para salvá-lo por meio dele.
18 Yombo “Yu sika ⸤Pulu Yemonga Malo, olionga nimba senderimu yemo⸥.” nimba kuru mondopa molomba yombomanga kote naa pemba. Aku-na-kolo yombo sene ‘Yu aku sipa naa molemo. Nanga nimba ungu se naa senderimu.’ nimba kuru naa mondomba yombomo, yunga kotemo koronga we-yombomone Pulu Yemonga Malo selumu mindi molemo kanumundu ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo mólo.’ ningu kuru naa mondorumu kanu yombomo kote pilielemo yemone lipa kote sendepa “Yu kolopili.” nimba koronga-u senderimu.
18 “Não há condenação alguma para quem crê nele. Mas quem não crê nele já está condenado por não crer no Filho único de Deus.
19 “Kotemonga ungu-pulumu i-sipa: Pa sélimu mana wendo orumu-na-kolo mana-yombomane ulu-pulu-kirima mindi sekole pa sélimu konopu naa mondoko simbulu tólimu mindi konopu mondolemele.
19 E a condenação se baseia nisto: a luz de Deus veio ao mundo, mas as pessoas amaram mais a escuridão que a luz, porque seus atos eram maus.
20 Yombo ulu-pulu-kirima selemelemane pa sélimu kanoko kiri pilkuli, ‘Pa sélimuni nanga uluma mona lendemba.’ ningu pa sélimunga wendo naa olemele.
20 Quem pratica o mal odeia a luz e não se aproxima dela, pois teme que seus pecados sejam expostos.
21 Aku-sipa na-kolo yombo ulu sikama selemo yombomone ‘Pulu Yemone na lipa tapondolemo-na i ulu-pulu sikama selio kene selio uluma yombomane kanangi.’ nimba pa sélimunga yu wendo olemo.” nirimu.
21 Mas quem pratica a verdade se aproxima da luz, para que outros vejam que ele faz a vontade de Deus”.
22 Pe Yesusi kinia yunga lombili andoli yema kinia kolea Judia disiriki lierimu kolea senga punguli niringimuni, akuna wale mare yu ono-kinia molkole, yuni yomboma no linderimu.
22 Então Jesus e seus discípulos saíram de Jerusalém e foram à região da Judeia. Jesus passou um tempo ali com eles, batizando.
23 Jono yu yomboma no lindipa molorumula. Kolea Sellimi nondopa kolea Inono no awisili omba purumu-kulu Jono yuni akuna yomboma no linderimu, yombo awisili yu molorumuna no lingí oringi.
23 Nessa época, João também batizava em Enom, perto de Salim, pois havia ali bastante água, e o povo ia até ele para ser batizado.
24 (Jono yu ⸤ye nokoli kingi Erotene⸥ ka u naa sipili aku sepa molorumu.)
24 Isso aconteceu antes de João ser preso.
25 Walte ⸤No Lindeli⸥ Jononga lombili andoli yema kinia Juda ye se kinia anju yando tondolo angelema ninguli, “Olio nambi sepo kimbu ki kangima kulumiye tomolo kinia Pulu Yemone olio kake sembá kanombaye?” ningu angelema niringi.
25 Surgiu uma discussão entre os discípulos de João e certo judeu a respeito da purificação cerimonial.
26 Pe Jononga lombili andolima Jono yu molorumuna ongo ninguli: “Rapai, ye se no Jodane nekendo nu pea moloringili kinia nuni yu molemo mele ningu sirinu kanu yemone no lindipa molemona yombo awisili pukumili.” niringi.
26 Os discípulos de João foram falar com ele e lhe disseram: “Rabi, o homem que o senhor encontrou no outro lado do rio Jordão, aquele de quem o senhor deu testemunho, também está batizando. Todos vão até ele”.
27 Aku niringi pilipale Jonone pundu topa nimbale: “Mulu-koleana Pulu Yemone ‘Ye se ungu se sepili.’ ni naa nilkanje kanu yemone manda naa selka.
27 João respondeu: “Ninguém pode receber coisa alguma, a menos que lhe seja concedida do céu.
28 Nane ono u nimbu sirindu pilieringi mele i-sipa: Nane nimbuli: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na mólo. Pulu Yemone ‘Ye nokoli Karasimu molomba yemo yu ombá.’ nimba na u kumbi lepa lipa mundorumu.” nirindu pilieringi kanumu.
28 Vocês sabem que eu lhes disse claramente: ‘Eu não sou o Cristo. Estou aqui apenas para preparar o caminho para ele’.
29 Ye ambo limba ambomo yemo yunga mindi. Ye ambo limba yemone ungu nimbá mele yemo yunga pulu lemba yemone pilimbando komu sendepa molomba. Yunga ungumu pilipale paa konopu simba. Akumunga, yemo kinia pulu lemba yemo konopu simba mele na aku sipu kamu konopu siliu. Ambo limba yemo olandopa. Yunga pulu lemó yemo yu-kinia we kopu sepa molemo, aku yemo maniandopa.
29 É o noivo que se casa com a noiva; o amigo do noivo simplesmente se alegra de estar ao lado dele e ouvir seus votos. Portanto, muito me alegro com o destaque dele.
30 Aku sipa mele ne no lindipa molemo yemo yunga imbimu sika paa olandopa pumbá. Nanga imbimu sika mania pumbá.” nirimu.
30 Ele deve se tornar cada vez maior, e eu, cada vez menor”.
31 Ye wi ola molopale maniando orumu yemo yombomanga pali yu olandopamo. Olio mana-yombo molemoloma mana-mélemanga mindi molopo, mana-mélemanga mindi imbima nimbu sipu semane tolemolo. Olio maniandopa, mulu-koleana molopale mania orumu yemo yu yombomanga pali olandopa.
31 Aquele que veio do alto é superior a todos. Nós somos da terra e falamos de coisas terrenas, mas ele veio do céu e é superior a todos.
32 Yuni mulu-koleana kanopa pilierimu mele nimba silimú-na-kolo yombomane “Kolo tokomo.” ningu, mokoli seko naa pilielemele.
32 Ele dá testemunho daquilo que viu e ouviu, mas como são poucos os que creem no que ele diz!
33 Yombo sene yunga ungumu pilipa lipa “Sika nikimu.” nimbá yombomone aku sipa “Pulu Yemone sika nilimú.” nimbála.
33 Todo aquele que aceita seu testemunho confirma que Deus é verdadeiro.
34 I Pulu Yemone lipa mundorumu yemo Pulu Yemo yunga Minimu paa awili sepa silimú konopuna pepa manda selemo-kolo yuni Pulu Yemonga ungumu sumbi sipa nilimú.
34 Pois ele foi enviado por Deus e fala as palavras de Deus, porque Deus lhe dá, sem limites, o Espírito.
35 Lapane Malo konopu mondopale ‘Mélema pali Malo nokopili.’ nimba sirimu.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo em suas mãos.
36 Yombo se ‘⸤Yu sika nikimu.⸥ Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimba kuru mondomba yombomo alieli konde molopa mindi pumbá, aku-na-kolo yombo se Malo bulu sipa yunga ungumu lipa mokoli sepa naa pilimba yombomo konde mololi ulu-pulumu naa limba. Aku yombomo kiniá kepe pe kamu alieli-alieli kepe Pulu Yemone mindili lipa simba ulu-pulumu yu-kinia pelemo.
36 E quem crê no Filho de Deus tem a vida eterna. Quem não obedece ao Filho não tem a vida eterna, mas a ira de Deus permanece sobre ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.