João 10
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NAA
1 ⸤Yesusini yombo moloringimando nimbale:⸥ “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ye se kongi sipisipi pala kerepuluna sukundu naa pumba, we-senga topa takondopa pulimú yemo yu wa noli yemo.
1 — Em verdade, em verdade lhes digo: quem não entra no curral das ovelhas pela porta, mas sobe por outro lugar, esse é ladrão e salteador.
2 Aku-sipa na-kolo ye se kerepuluna sukundu pulimú yemo yu sipisipi nokoli yemo.” nikiru.
2 Aquele, porém, que entra pela porta, esse é o pastor das ovelhas.
3 Kerepulu nokoli yemone yunga kuna lindilimú. Sipisipimane nokoli yemonga ungumu pilielemele, yunga sipisipimanga imbima lepa pala kerepuluna ultu memba pulimú.
3 Para este o porteiro abre, as ovelhas ouvem a sua voz, ele chama as suas próprias ovelhas pelo nome e as conduz para fora.
4 Yunga sipisipima wendo lipale, yu kumbi lepa pulimú kinia yunga ungumu pilkuli ono lombili pulimili.
4 Depois de levar para fora todas as que lhe pertencem, vai na frente delas, e elas o seguem, porque reconhecem a voz dele.
5 Ye lupa senga ungu nilimúmu naa pilkuli yu lombili naa pungu talopa leko pulimili.” nirimu.
5 Mas de modo nenhum seguirão o estranho; pelo contrário, fugirão dele, porque não conhecem a voz dos estranhos.
6 Yesusini aku ungu-ikumu topa sirimu-na-kolo ungu-pulumu naa pilieringi.
6 Jesus fez esta comparação, mas eles não compreenderam o sentido daquilo que ele falava.
7 Yesusini ⸤kongi sipisipimanga ungu-ikumu topale nirimumuni, ungu-pulumu naa pilieringi-kulu⸥ kelepa ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Na sipisipimanga pala kerepulumu.
7 Então Jesus disse mais uma vez:
8 Ye lupa u na naa wambo oringi yema wa noli yema mindi, aku-na-kolo ononga unguma sipisipimane naa pilieringi.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e salteadores, mas as ovelhas não lhes deram ouvidos.
9 Na kerepulumu. Yomboma ‘Sukundu pamili.’ ninguli na molombona ongema mindili nolemolá aulkana wendo ongo na-kinia manda molko sukundu pungu pena ongo era nongo sengemo.
9 Eu sou a porta. Se alguém entrar por mim, será salvo; entrará, sairá e achará pastagem.
10 Wa noli yemone wa nomba, topa kondopa, sepa kinjimbando mindi olemo. Aku-sipa na-kolo nane ‘Ono konde molko paa molko kondangi.’ nimbu orundu.
10 O ladrão vem somente para roubar, matar e destruir; eu vim para que tenham vida e a tenham em abundância.
11 “Na nanu kongi sipisipi tapu sepo kondolio yemo. Sipisipi tapu sepa kondoli yemone yunga sipisipima ‘Mindili naa nongo, kolou naa kolangi.’ nimbale ono lipa tapondopa ononga nimba kolali sepa kolondomba selemo.
11 — Eu sou o bom pastor. O bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Ye se yu sipisipi pulu yemo mólo, yu we kou-kongono mindi sepa sipisipima we nokondolemo, kanu we tapu sendeli yemo owá-palako se ‘Sipisipi se topo nambo.’ nimba olemo kinia kanopale, yu sipisipima mundupa kelepa talopa lepa pulimú. Kanu-kinia owá-palakomone sipisipima topa bulu-balu silimú.
12 O mercenário, que não é pastor, a quem não pertencem as ovelhas, vê o lobo chegando, abandona as ovelhas e foge; então o lobo as arrebata e dispersa.
13 Yemo yu kou-kongono seli yemo mindi molopale, sipisipima kondo naa kolopa yu kowa mindi pulimú.
13 O mercenário foge, porque é mercenário e não se importa com as ovelhas.
14 “Na nanu sipisipi pulu yemo molopole ono tapu sepo kondolio. Tatane na kanopa pilielemo nane yu kanopo pilielio mele aku sipa melela, nane nanga sipisipima kanopo pilielio onone na kanoko pilielemelela. Nane sipisipima ono ‘Naa kolangi.’ nimbu ononga kolali sepo kolondombo.
14 Eu sou o bom pastor. Conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem,
15 — ausente —
15 assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai; e dou a minha vida pelas ovelhas.
16 Nanga sipisipi mare lupa molemelela, i ⸤Juda⸥ koleana sipisipima mindi mólo. Na kanu sipisipi wema kepe paa membo ombóla. Membo ombó kinia kanuma nanga unguma pilku lingí kinia pe sipisipima pali talape selumu mindi molonge, sipisipi pulu ye selu mindi molopa ono tapu sepa kondomba. Akumu na.
16 Ainda tenho outras ovelhas, não deste aprisco. Preciso trazer também estas. Elas ouvirão a minha voz e, então, haverá um só rebanho e um só pastor.
17 “‘Na kolambo.’ nikirumunga Tatane na konopu mondolemo. Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Kolopole ónomo óno-koleana kamu leambo.’ ni naa nimbu, ‘Lomboropo ola molambo.’ nimbú.’ nimbu pilipuli ‘Na kolambo.’ nikiru.
17 Por isso, o Pai me ama, porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Yombo sene na ‘Kolopili topo kondambo.’ ni naa nikimu; nanu konopumuni pilipuli ‘Kolambo.’ nikiru. ‘Na kolambo tangi.’ nikirumu nanu ‘Kolambo.’ manda nimbú. Kolopole nimbúmuni, ‘Na kelepo konde molambo.’ nimbúmu nanu manda nimbú. I sembomo Tatane “Aku siku sei.” nirimu mele sembó.” nirimu.
18 Ninguém tira a minha vida; pelo contrário, eu espontaneamente a dou. Tenho autoridade para entregá-la e também para reavê-la. Este mandato recebi de meu Pai.
19 Yesusini aku nirimu-kulu Juda yombomane pilkuli ono kelko konopu seluna naa pupili yu-mele-mele konopu liku mundoringi.
19 Por causa dessas palavras, houve nova divisão entre os judeus.
20 Yombo awisilini ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemomonga yu amu topa aku sipa ungumu nimba kinjilimú. Nambi semu-na yunga ungumu pilkimiliye?” niringi.
20 Muitos deles diziam: — Ele tem demônio e enlouqueceu. Por que vocês ouvem o que ele diz?
21 Aku-sipa na-kolo marene ninguli: “I ungu nikimuma kuru se konopuna molomba ye sene aku sipa mele manda naa nilka. Kuru sene nambi sepa yombo senga mongo kiri lielimu manda sepa peanga sendelkaye?” niringi.
21 Outros diziam: — Este modo de falar não é de endemoniado. Será que um demônio pode abrir os olhos aos cegos?
22 Kanu-kinia Juda yombomanga ulu se wendo orumu wale se wendo orumu. Koronga-u yombo marene Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena seko kake senderingi walemo kalia-ingi senga senga pilingindu Jerusalleme maku toringi aku walemo wendo orumu. Aku walemo kolea ali sepa kalopora torumu walemanga wendo orumu.
22 Celebrava-se em Jerusalém a Festa da Dedicação. Era inverno.
23 Kanu walemo wendo orumu kinia Yesusi ulka-tembele kerepuluna ‘Sollomononga’ ningu takoko anju liltingina andopa molorumu
23 Jesus passeava no templo, no Pórtico de Salomão.
24 kanu-kinia yu molorumuna Juda ye awilima ongo maku toko gilku yundu ninguli: “Olio konopu talo sipu naa kimbu sipu molamili kene Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu olio mongo toko ningu si.” niringi.
24 Então os judeus o rodearam e disseram: — Até quando você nos deixará nesse suspense? Se você é o Cristo, diga francamente.
25 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane aku yemo molio u nimbu sirindu-na-kolo ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemele. Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo “sende-pu.” nirimu-na ulu-tondolo seliomane na molio mele lipa ora silimú,
25 Jesus respondeu:
26 aku-na-kolo ono nanga kongi sipisipima naa molemelemonga molio mele niliu akumu ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondolemele.
26 Mas vocês não creem, porque não são das minhas ovelhas.
27 Nanga sipisipima nanga unguma pilielemele. Nane ono kanopo imbi siliu, ono na lombili olemele.
27 As minhas ovelhas ouvem a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Nane ono ‘konde molko mindi pangi.’ niliu. Ono mindili nongo molko kinjingí koleana naa pungí. Ono nane nokopo molambo yombo sene manda wendo naa limba.
28 Eu lhes dou a vida eterna; jamais perecerão, e ninguém as arrebatará da minha mão.
29 Tata yuni kanu sipisipima na sirimu yemo yu mélemanga pali olandopamo, yuni kanuma nokopa molopili yombo sene manda wendo naa limba.
29 Aquilo que meu Pai me deu é maior do que tudo, e da mão do Pai ninguém pode arrebatar.
30 Na kinia Tata kinia olto selumu.” nirimu.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Juda ye awilimane kelko kou-mulu liku Yesusi toko kondonge seringi,
31 Os judeus mais uma vez pegaram pedras com a intenção de apedrejá-lo.
32 aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Nane Tatanga ulu-tondolo awisili peangama ono lipu ora sipu serindu, akupokonga semo kanoko kiri pilkuli na kouni toko kondonge sekemeleye?” nirimu.
32 Mas Jesus lhes disse:
33 Juda ye awilimane pundu toko ninguli: “Ulu-tondolo serinumanga nu kouni topo kondomolo naa sekemolo. Nu we-mana-yemone Pulu Yemo liku ungu-taka tondoko nuni ninguli: “Na Pulu Yemo.” nilinu, akumunga nu kouni topo kondomolo sekemolo.” niringi.
33 Os judeus responderam: — Não é por obra boa que queremos apedrejá-lo, e sim por causa da blasfêmia. Pois, sendo você apenas um homem, está se fazendo de Deus.
34 Yesusini pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga boku taltolemelemonga Pulu Yemone ungu se nimbale:nirimu, nimba bokuna molemo.
34 Jesus disse:
35 Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane kolo naa tolemo, ungu nilimúma pepa mindi pulimú kanumu. Pe Pulu Yemone yunga ungu pilieringi yombomando “pulu yema.” nirimu liemu
35 Se ele chamou deuses àqueles a quem foi dirigida a palavra de Deus — e a Escritura não pode falhar —,
36 Tatane nimba taltopa ‘nanga yemo molopili.’ nimba ma-koleana lipa mundorumu-na orumu yemone yu “Pulu Yemonga Malo.” manda naa nimbáye? Pe nane “Na Pulu Yemonga Malo.” niliumunga nando “Pulu Yemo liku ungu-taka tondokono.” nambi semu-na nikimiliye?
36 então como vocês dizem que aquele que o Pai santificou e enviou ao mundo está blasfemando, só porque declarei que sou Filho de Deus?
37 Tatane uluma selemo mele nane aku sipu uluma naa sendu liemu na ‘sika yunga malo nikimu’ ningu kuru naa mondangi.
37 Se não faço as obras do meu Pai, não acreditem em mim.
38 Aku-sipa na-kolo Tatane uluma selemo mele nane sika aku sipu uluma sembó kinia ‘Yu Pulu Yemonga Malo mólo. Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondongi liemu aku manda, ulu-tondolo selioma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanangi. ‘Tata na-kinia kopu sepa molemo, na Tata-kinia kopu sepo molio.’ ningu kuru mondongendo aku siku nane selio uluma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanaa.” nirimu.
38 Mas, se faço, e vocês não creem em mim, creiam pelo menos nas obras, para que vocês possam saber e compreender que o Pai está em mim e que eu estou no Pai.
39 Yuni aku nirimumunga onone kelko yu ka singí seringi-na-kolo yu ono mundupa kelepa yu purumu.
39 Então tentaram outra vez prendê-lo, mas ele se livrou das mãos deles.
40 Aku sepale nirimumuni, Yesusi kelepa no Jodane kimbilipa nekendo pumba, Jono u yomboma no linderimu koleana pumba molorumu.
40 Novamente Jesus se retirou para além do Jordão, para o lugar onde João batizava no início; e ali permaneceu.
41 Kanu-kinia yombo awisili yu molorumuna oringi. Ongo ninguli: “⸤No Lindeli⸥ Jonone sika ⸤Pulu Yemonga kongono senderimu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo selu kepe naa serimu, aku-na-kolo i yemone pe omba molopa sembá mele Jonone u nimba sirimu aku unguma paa sika nirimu.” niringi.
41 E muitos iam até ele e diziam: — João não fez nenhum sinal, mas tudo o que ele disse a respeito deste homem era verdade.
42 Kanu-kinia aku koleana yombo awisilini ‘Yesusi yu sika.’ ningu kuru mondoringi.
42 E naquele lugar muitos creram nele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.