Gálatas 5

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Ka-kongono naa sepa we molorumu ambomonga bolangoma molemolomonga pulumu i-sipa:⸥ ‘⸤Mosisini u ungu-mane sirimumane olio naa nokopili.⸥ We manda molangi.’ nimba Karasini olio wendo liltimu. Akumunga, ‘Mélsene kelepa naa ambolopili; mélsenga kendemande-yomboma naa molopo, we mindi molamili.’ ningu tondolo munduku molangi.
1 Turobe it i kakafinane tama’am Keriso rufamit botaitit tatit, imih kwanabatkikin, naatu men kwanamatabir ofafar ana dibur kwanarun maiye’emih.
2 Nanga unguma paa piliangi. Na Pollone onondo nimbuli: Ono ⸤Karasinga yema⸥ ononga kangi se ‘kopisiku wendo lindangi.’ níngi liemu Karasini ⸤‘yombomanga’ nimba lipa tapondorumu ulumuni⸥ ono kanga-kolte kepe paa unguri manda naa sembá.
2 Ayu Paul tur iti ao’o, Kwananowar gewas! Kwa a baibasitamaim a’ar mo’oh hina’a’afuw na’at, Keriso ana baibais kwa isa i boro men nama.
3 Kelepo yemando pali sumbi sipu nikiru: ‘⸤Pulu Yemone na kanopa peanga piliepili kene⸥ kangi se kopisindangi.’ ningí yema ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane pali nokomba. ‘Kangi se kopisangi.’ nilimú ungu-manemo pilku liku selemele yemane kanu ungu-manema pali pilku senge aulkamo akisingí.
3 Iban abimatnuwi maiye, orot yait ibasit ana ar hina’a’afuw, nati orot i gewasin ofafar tutufin etei ni’ufunun.
4 Ono ⸤Karasinga Gallesia yombomanga yombo mare⸥ ‘Pulu Yemone olio kanopale olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ ningu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku selemele yomboma Karasi munduku kelko, yu-kinia seluna moloringi aulkamo pipi siringi; Pulu Yemone yomboma we kondo kololemo ulumuni ono naa nokolemo.
4 Kwa iyab kwasinaftobon ofafaramaim rumutufuri na God biyan tit isan kwananotanot, kwa a ef Keriso biyanamaim i turu’um kwatit, naatu God ana manaw ana kabeber ufunane kwama’am.
5 Aku-sipa na-kolo ‘⸤Mosisini ungu-mane sirimumane manda naa lipa tapondomba.’ nilimulu yomboma,⸥ Mini Kake Sélimuni ‘ ‘Sika’ nimbu kuru mondolemolo ulumu tondolo pupili.’ nilimúmunga ‘pe yombo sumbi nilima sika molomolo.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo.
5 Baise it ata baitumatumamaim God yamutufurit naatu Anun Kakafiyin ana fairamaim abisa God eo’omatanit isan nuhit fot tama takakaif.
6 Karasi Yesusi kinia kopu sepo molemolo kinia yomboma kangi se kopisilimili molo kangi se naa kopisilimili aku ulumane unguri naa selemo. ⸤‘Yu sika olionga lipa tapondólimu.’ ningu⸥ kuru mondokole yomboma konopu mondolemele ulu kanumu mindi sika tondolo se pelemo.
6 Anayabin it Keriso Jesu bairit tabita’imon ana veya’amaim ata ar hi’afuw o afuwina’e nati i men ana’an gagaminamih, baise ana’an gagamin i o inabitumatum ana veya nati baitumatum boro nakura’ahi sabuw afa iniyabuwih.
7 ⸤‘Méle kalólimu liemili.’ ningu⸥ keru-kuru liku lisiku kondoringi. Pe kiniá yombo nawene omba ono ⸤Karasinga⸥ ungu sikamo pilku liku selemele aulkamo pipi silimúye?
7 Kwa i kwabusuruf gewasin maiyow kwanunuw! Baise yait eotani turobe kwabi’ufunun kwaihamiy kwanutanub kwama’am?
8 Nawene ono kondi topa “Ungu sikamo munduku keleangi.” nimuye? Kiniá ono konopumuni pilielemele ulu akumu ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nimba mangilielemo ⸤Pulu⸥ Yemone ‘Aku siku piliangi.’ naa nilimú.
8 Nati o’otanen i men God kwa eafi kwanan i eotani kwama’amamih.
9 ⸤Piliame! Ungu-iku toko⸥⸤nilimili kanumu. Ono kondi tolemo ye kolo tolimu aku sipa selemo. Yu ono-kinia molemomonga ono awisili yunga ungumu lombili pulimolá.⸥
9 Sabuw teo na’atube, “Tur kakafin ta’imon awamaim titit ma etei boro ni’afiy, ana itinin yeast kikimin faraw wanawanan teyai tekamat erara’at na’atube.”
10 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ ono sika senge mele tondolo mundupu kuru mondokoro. Ye-Awilimu kinia kopu sepo molemolomonga yuni ono lipa tapondomba kinia nane u ungu sikamo nimbu sirindu unguma ‘Sika.’ ninguli ‘ungu se lupa konopu kimbu naa singí.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro. Ye sene ono sepa sembambu sipa kondi tolemo akumu nawenje, na naa pilkiru-na-kolo aku selemomonga sika méle kaloli kirimu limba.
10 Baise ayu abitumatum Regah boro nabonawiyi kwanamatabir maiye Regah wanawananamaim abisa ai’itin bairi ta’imon tana’itin, naatu orot yait kwa a not ebikwakwaris, men aso’ob orot yait, nati orot boro God ana baimakiy nab.
11 Ango-keme, ‘Pollone “Kangi se kopisangi.” nilimú.’ nilimili mele sika aku sipu nane niliu liemu nambi semu-na ⸤Juda yombomane⸥ na mindili silimiliye? ⸤Aku sipu nilkanje na mindili silimili aulka se naa lelka.⸥ Aku sipu nilkanje ⸤Karasi⸥ unju-perana ⸤olionga nimba kolondorumu mele nimbu siliu⸥ ungu akumu pilkuli ⸤Juda yombomane⸥ pilku kiri pilku ⸤na umbuna se naa silimolá⸥.
11 Taitu, ayu ar afuw isan ana bibinan na’at, aisim ayu boro’ika hi’uwu tibi’a’akiru? Ayu nati ana sisinaf turobe na’at, ayu Keriso onaf afe’en momorob isan abibinan i boro men yare ta timatar.
12 ‘Kanu yemane ono ⸤Karasinga yomboma⸥ ningu sembambu siku “ ⸤‘Pulu Yemonga yomboma molangi.’ ningu kangi se kopisiku wendo liengi.”⸥ nilimili yemane ononga kangi se kopisikuli ononga láka kamu limolanje papu.’ konopu lekero.
12 Oare, au kok nati sabuw iyab kwa a not tibikwakwaris kwaihamiyih hai kok tisinaf ten yanoh foufuh tebow erubarih tema.
13 Nanga ango-keme, Pulu Yemone ‘Ungu-mane sene ono nokopa umbuna se naa sipa ono naa ambolopili paa we molangi.’ sika u nimba ono nimba taltorumu-na-kolo pe onone ninguli: ‘Manda, ungu-mane sene olio naa nokolemo, we molemolo kene u-we-konopumane ulu pilkimulu mele samili.’ ningu ulu-pulu-kirima naa sangi. ‘Ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu ono onono anju yando konopu mondoko onono anju yando liku tapondoko kongono sendangi.
13 Taitu kwa i hi’afi kwatit roufamen kwabai, baise men iti roufamen kwabaib imaim nuhinafot kwa biya ana kok nanawiyimih, baise nati efanin kwa i yabowamaim nanawiyi taituwa isah kwanabow.
14 Mosisini ungu-mane sirimu pelemomanga pali ungu-mane selumuni lipa sere lemó, akumu i-sipa:nimba pelemo ungu-manemo.
14 Anayabin ofafar etei i bai na ita’imon an ta’imon matar, “Taituwa iniyabuwih o isa kubiyabow na’atube.”
15 Aku-sipa na-kolo onone onono anju yando irinale seko mumindili kolko angelema ningu, aku selko púngi liemu ‘Aku semolomonga olio pali molopo kinjimulú.’ ningu, pilku kondoko molangi.
15 Baise o sigarafor na’atube inabat hauhuh iniwa’an turanah inayob inabi’a’afiyen na’at, i mata toniwa’an a kou’ay i boro inagurus ni’en.
16 Akumunga, nane onondo mane sipuli paa i-sipu nikiru: Ononga u-we-konopumane konopu mondolemele ulumane Mini ⸤Kake Séli⸥mu topa mania mundumba selemóla; Minimuni u-we-konopuma topa mania mundumbala selemo kene ‘Mini ⸤konopuna molemo⸥mone olio ambolopili.’ ningu molko, yunga unguma pilku, yuni “Saa.” nilimú mele pilku liku seko molayo. Aku sekole ononga u-we-konopumane pilku konopu mondoko selemele uluma kelko paa manda naa senge. Olone ‘I yombomo na pilipa molopili.’ ningu keru-kuru limbilimunga onone ‘Samili.’ konopu lemele mele manda naa selemele kene ‘Minimuni olio ambolopili.’ ningu, yunga unguma mindi pilku liku seko molangi.
16 Abisa ao i iti. Anun Kakafiyin ana yawasamaim nakaifi kwanama, saise kwa boro men biya ana kok kakafih sinaf susuwimih kwaniwa’an.
17 — ausente —
17 Anayabin abisa biyat ekokok Anun Kakafiyin i men ekokok naatu abisa Anun Kakafiyin ekokok biyat i men ekokok. Iti sawar rou’ab i tibirakit naatu nati ana naniyan i o men karam abisa kukokok boro inasinaf.
18 Aku-sipa na-kolo Minimuni ono ambololemo, yuni nilimú unguma pilku liku seko molongi liemu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane ono ka sipa enge nimba naa nokolemo.
18 Baise Anun Kakafiyin nananawiyi na’at, o boro men ofafar nabonawiy babanamaim inama’amih.
19 We-konopu-umane pilku ulu selemelema ono pilielemele. Yombomane we-konopu-umane pilku ulu selemele uluma i-sipa: Wa ulu-kirinale seko, ambo yema anju yando kanoko yama ungu leko ‘ungu se samili.’ ningu konopu kimbú siku, amboma kinia yema kinia ungu-kirima mindi selko andoko, aku siku selemele uluma kinia;
19 O biya ana naniyan kakafinamaim nananawiyi ana ro’oh i, baiwa’an kwanekwan not kakakafih not kwanekwan,
20 ‘I mélema olionga pulu yema.’ ningu akuma anjiku popo toko kalko kuru koyoko, ala toko pindu toko, ‘Yombo topo kondamili.’ ningu neambo liku tomo ambolko kuru koyoko selemele, aku siku selemele uluma kinia; yomboma-kinia konopu kiri panjiku, opa-tou molko, irinale seko, ‘Nanga mélema nanu ambolambo. Yombo lupamane naa liengi!’ ningu paa ambolko kondoko, mumindili kolko, ‘Na mindi sepo kondopo, molopo kondolio.’ konopu leko, yombo lupamane selemele mele alieli kanoko kiri pilku “Seko kinjikinu.” ningu iri toko, yomboma-kinia ‘Konopu seluna pupili manda sere lepo naa molopo konopu seluna pupili naa molamili.’ ningu sungu siku,
20 umataratar kwafirih, kwerakwer sabuw baitutumih, bai’a’awanen, yaso’ar, gamin, baiyow; baibobowen kwanekwan, mata baifefek, naatu kau’ay kausisibin gidigidih matar,
21 yombo lupama molemele mele kepe ononga mélema yama mengo ‘Ono maloya.’ konopu leko, aku siku selemele uluma kinia; no tondolo awisili nongo amu toko, maku toko no-tondoloma nongo amu tokole ungu kirima ningu konane kirima ningu ulu kirima seko molko, aku siku selemele uluma kinia. Ulu kiri lupa lupa selemelema we-konopu-umane pilkuli selemele. Ono u liepi-liepi torundu mele kelepo liepi-liepi tokoro: aku siku seko molemele yomboma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana naa pungu yunga mélema naa lingí.
21 bahiy kwanekwan, tom kwanekwan baikoko’aw naatu kakafih sinaf kwanekwan na hanef tetebon, naatu sawar kakafih afa auman. Marasika abimatnuwi na’atube boun iban abimatnuwi maiye. Sabuw iyab sawar iti tisisinaf God ana aiwobomaim boro men hinarun hiniyasisir.
22 Aku-sipa na-kolo Mini ⸤Kake Séli⸥muni konopumanga molopa ambololemo yombomane ulu selemelema i-sipa: Yomboma konopu mondoko, konopu siku molko, konopu pe nipili taka leko molko, olo taka lieli pepili molko, yomboma kondo kolko liku tapondoko, yombo mélema mólo tolemoma liku tapondoko mélema siku, ulu sikama mindi sumbi siku seko,
22 Baise Anun Kakafiyin ana ro’oh i yabow, yasisir, tufuw, yatenub, kabeber, gewagewasin, kakaf,
23 yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu taka leko molko, ‘U-we-konopumuni pilierindu mele paa naa pilimbu.’ ningu munduku kelko taka leko molko, ulu peanga akuma seko molemele. Ulu peanga aku sipama ‘naa sangi.’ nimba ungu-mane se paa naa pelemo.
23 yara’iyen naatu yawas roumutufuren. Sabuw iyab iti yawasamaim tema’am ofafar boro men nafatumih.
24 Yesusi Karasinga yombo molemelemane ononga u-we-konopuma ‘Kamu kolopa mania pupili.’ ningu koronga unju-perana uku toko panjeringi kinia kanu konopumane yakala kololemo uluma kinia, yakala kolko ‘Paa samili.’ nilimili uluma kinia, akuma pali unju-perana uku toko panjeringila. ⸤Unju-perana uku toko panjeringimunga kiniá kelko u-we-konopumane pilku ulu-pulu-kiri akuma senge aulka se naa lemó.⸥
24 Sabuw iyab Keriso Jesu nowan i biyah ana kok naatu biyah ana yababan etei onaf afe’en hi’onaf morob.
25 Minimuni olio konde molopa kondoli ulu-pulumu silimú kene yuni ‘Seko molangi.’ nilimú mele pilipu lipu sepo molamili.
25 Yawas boubun iti boun tabai tama’ama i Anun Kakafiyin itit. Imih i Anun Kakafiyin ana kokomaim nabonawiyit.
26 Oliolio olionga imbima we ambolopo paka naa topo, olionga yombomanga se ‘Mumindili kolopili.’ nimbu anju yando konopu naa lepo, yombo lupamanga mélema kinia uluma kinia yama membo ‘Ono maloya!’ nimbu yakala anju yando naa kolamili.
26 It men tanio’o’orot o men taituwat tania’awanih o men taituwat isah tanibobowen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.