Atos 24
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NAA
1 Pollo kolea-awili Sisaria mengo puringi pe wale se-pakara omba purumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayas kinia Juda yombomanga tapu-ye mare kinia Juda yombomanga ungu-manema pilierimu ye Tetallas kinia kolea-awili Sisaria maniando ongole niringimuni, gapomano ye awili Pillikisindu Pollo kote sendenge mele ningu siringi.
1 Cinco dias depois, o sumo sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns anciãos e com certo orador, chamado Tértulo, os quais apresentaram ao governador a sua acusação contra Paulo.
2 Kanu-kinia yuni Pollondo “Ou.” nirimu, orumu kinia Juda ye awilimanga lipa tapondopa kote sendeli ye Tetallasini Pollo kote sendepa Pillikisindu nimbale: “Ye Paa Awili Pillikis, nuni olio nokoleno kinia opa se wendo naa opili molopo kondolemolo. U olio molopo kinjerimulu-na-kolo nuni olio nokoko “I-sipa i-sipa wendo opili.” nilinumunga kiniá olio molopo kondolemolo. Akumunga kiniá olio konopu peanga pekemo-na nu-kinia “Paa ange.” nikimulu. Paa papu seleno.
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo passou a acusá-lo, dizendo: — Excelentíssimo Félix, tendo nós desfrutado de paz perene por meio do senhor e tendo sido feitas, por seu providente cuidado, notáveis reformas em benefício deste povo,
3 — ausente —
3 sempre e em todos os lugares, reconhecemos isto com profunda gratidão.
4 Aku-na-kolo olione we ungu awisili nimulú kinia nu siye koloni kene ponjipu niemili pilku molani.
4 Entretanto, para não deter o senhor por muito tempo, peço que, de acordo com a sua clemência, nos ouça por alguns instantes.
5 “I yemo ‘Yomboma mongo liku molko kinjangi.’ nimba, Juda yomboma molemele koleamanga pali andopa ‘Ono anju yando konopu kiri panjiku irinale seko molko kinjangi.’ nilimú yemo. Yu olio Juda yombomanga ungu-manema munduku kelko ‘Nasarete yemonga yomboma’ nilimilimanga ye nokoli se.
5 Porque, tendo nós verificado que este homem é uma peste e promove desordens entre os judeus do mundo inteiro, sendo também o principal agitador da seita dos nazarenos,
6 Yu aku sipa mindi sepa naa kinjilimú. ⸤Olio Juda yomboma Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelemo sepa kinjimba serimula. Aku sipa sepa molorumu kinia yu pumbu ambolorumulu. Ambolopole ‘Olionga ungu-manema pilipu yu kote sendamili.’ nirimulu,
6 o qual também tentou profanar o templo, nós o prendemos com o intuito de julgá-lo segundo a nossa Lei.
7 aku-na-kolo Jerusalleme nokoringi Romo ami yemanga ye nokoli LLisiasini omba tondolo mundupa wendo lipa memba pumba
7 Mas, sobrevindo o comandante Lísias, o arrebatou das nossas mãos com grande violência,
8 nimbale: “Yu kote sendenge yema Pillikis molombana pungu kote sendangi.” nirimu. Kiniá nuni yu sumbi siku mangiliení kinia, olione kote sendelemolo mele yuni nimbá pilkuli nuni ungu-pulumu sumbi siku piliení.” nirimu.
8 ordenando que os seus acusadores viessem à presença do senhor. Se o interrogar, o senhor mesmo poderá tomar conhecimento de todas as coisas de que nós o acusamos.
9 Tetallas pea gilieringi Juda yemane “Pollo sika aku sipa semu mele nikimu.” niringi.
9 Os judeus também concordaram na acusação, afirmando que estas coisas eram assim.
10 Kanu-kinia gapomano ye awilimuni Pollondo “Sika aku siku serinuye?” nirimu kinia Pollone pundu topa nimbale: “Nu kalia-ingi awisili olio Juda yombomanga kote awilima pilieleno yemo molenomonga nanga kote, kiniá pilienímunga na konopu pe nipili kote sembó.
10 Quando o governador fez sinal para que Paulo falasse, ele disse: — Sabendo que há muitos anos o senhor é juiz desta nação, sinto-me à vontade para me defender.
11 “Na Pulu Yemo popo topo kape nimbúndu Jerusalleme olando purundu, pe kiniá koro talo mele mindi omba pukumu. Nuni yomboma mangilku pilienu liemu ‘Sika aku sipa serimu.’ ningí.
11 O senhor mesmo pode verificar que não se passaram mais de doze dias desde que fui a Jerusalém para adorar a Deus;
12 Na ulka-tembelena sukundu yombo se kinia irinale sepo, ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulka senga pumbu yomboma sepo mumindili kondopo, kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu ulu se sepo kinjerindu mele na kote sendekemele yemane se paa naa kanoringi, mólo.
12 e que não me acharam no templo discutindo com ninguém, nem agitando o povo, fosse nas sinagogas ou na cidade;
13 I na kote sendekemele yemane na ulu semu nikimili mele ‘Ye se omba “I uluma paa sika semu, na mongone kanondu.” nipili.’ ningu se paa manda naa liku mengo ongela.
13 nem podem provar diante do senhor as acusações que agora fazem contra mim.
14 “Aku-sipa na-kolo nane nundu ungu se paa sika nimbu para simbú. Akumu i-sipa: Na olio Juda yombomanga anda-kolepalimane popo toringi Pulu Yemo popo topo imbi ambolopo paka tondombondo ⸤Yesusi-kinia⸥ ulu konde wendo orumu akumu na sika pilipu sepo molio. Kanumu Juda ye awilimane ‘Olionga ungu-puluma lawa seko talape talo sepo molamili.’ nilimili kanu ulumu na sika pilipu sepo molio. Mosisini boku torumuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molemo unguma pali nane ‘Sika unguma.’ nimbu kuru mondopo molio.
14 Porém confesso ao senhor que, segundo o Caminho, a que chamam seita, assim eu sirvo ao Deus de nossos pais, acreditando em todas as coisas que concordam com a lei e os escritos dos profetas,
15 I nanga kote sendekemele yemane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu konopu siku nokoko molemele ulumu kinia, nane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ nimbu konopu sipu nokopo molio ulumu kinia, selumu. Akumu i-sipa: ‘Olio mana-yomboma kolopole, sepo peanga sepo molemoloma kinia, sepo kinjipu molemoloma kinia, pali lomboropo ola molomolo.’ nimbu kuru mondolemolo.
15 tendo esperança em Deus, como também estes a têm, de que haverá ressurreição, tanto de justos como de injustos.
16 ‘Aku sipu semolo.’ nimbu pilipu moliomonga Pulu Yemone kepe mana-yombomane kepe nane ulu selioma kanokole ‘ ‘Sepo kinjikiru.’ ningu naa kanangi.’ nimbu konopumuni pilipu molio.
16 Por isso, também me esforço por ter sempre uma consciência pura diante de Deus e dos homens.
17 “Na kalia-ingi pokorenga kolea lupamanga molopole nirindumuni, pe kelepo nanga yomboma molemelena Jerusalleme yando talko orundu. Kolea lupa yombomane Jerusalleme yombo koropama kondo kolko liku maku toringi kou-monema ono simbundu membo ombo, Pulu Yemo popo topo mélema kalombondo orundu.
17 — Depois de anos, vim trazer donativos para o meu povo e também fazer oferendas,
18 Olio Juda yomboma ‘Pulu Yemone olio kake sepili molomolo kanopili.’ nimbu selemolo mele sepo ulka-tembelena kake sepili molorundu kinia na ongo kanoringi. Ongo kanoringi kinia na-kinia yombo awisili maku naa topo, na yomboma-kinia ungu awisili naa nirimulula.
18 e foi nesta prática que alguns judeus da província da Ásia me encontraram já purificado no templo, sem ajuntamento de povo e sem tumulto,
19 “Aku-na-kolo Esia poropinji Juda ye mare ongo yomboma seko mumindili kondoko na amboloringi kanu yemane ya kotena ongo na-kinia ungu se pelemomo kote sendelemolánje papu.
19 os quais deviam comparecer diante do senhor e fazer as acusações, se tivessem alguma coisa contra mim.
20 Na Juda yombomanga kanjollo maku toringina gilierindu kinia na-kinia mongo perimu pilieringi mele i ongo gilkimili yemane ningu para silimolánje peangala.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam que crime acharam em mim, por ocasião do meu comparecimento diante do Sinédrio,
21 Molo kanjolloma moloringina molopole ungu se tondolo mundupu nirindu kanumunga ya kiniá kote sendekemelenje? nirindu mele i-sipa: “Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.” nirindu akumunga kiniá onone na kote sendekemelenje?” nimba Pollone aku sipa nirimu.
21 salvo estas palavras que clamei, estando entre eles: “Hoje estou sendo julgado por vocês por causa da ressurreição dos mortos.”
22 Pillikis yu Juda yomboma kinia ulu se lupa wendo orumu ononga yombo marene pilku sengena panjiku moloringi mele u pilierimu. Pollone ungu nimba pora sirimu kinia yuni nimbale: “Romo ami ye Jerusalleme moloringimanga ye nokoli LLisiasi ombá kinia ono ungu nikimili mele kamu pilipu pora simbú kene iseli-u we nokoko molo-paa.” nirimu.
22 Então Félix, conhecendo mais acuradamente as coisas relacionadas com o Caminho, adiou a causa, dizendo: — Quando chegar o comandante Lísias, tomarei uma decisão a respeito do caso de vocês.
23 Aku nimbale nirimumuni, ami-ye wane anderete nokorumu yemondo nimbale: “Pollo mengo pungu ka-ulkana panji-pani. Aku-na-kolo yu tondolo ingi siku ka naa toko, yunga pulu lemó yombomane ‘Yu nokamili. Mólo tomba mélema pilipu yu lipu tapondamili.’ ningu onge kinia onone “mólo.” naa niee.” nirimu.
23 E ordenou ao centurião que conservasse Paulo na prisão, tratando-o com tolerância e não impedindo que os seus próprios o servissem.
24 Wale mare omba purumu kinia Pillikis kinia yunga menu Derusillatolo oringili. Derusilla yu Juda ambomo. Oringili kinia Pillikisini “Pollo opili.” nimba, ungu nimba mundorumu kinia Pollo omba yombomane ‘Yesusi yu sika Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu. Yu-mambele yomboma Pulu Yemo kinia manda molko kondonge.’ ningu manda kuru mondangi mele nimba sirimu kinia pilipa molorumu.
24 Passados alguns dias, Félix veio com Drusila, sua mulher, que era judia. Mandou chamar Paulo e passou a ouvi-lo a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Kanu-kinia Pollone yomboma sumbi nilima molonge mele kinia, yomboma ono onono nokoko kondonge mele kinia, ⸤Pulu Yemone⸥ yomboma kote sendemba walemo wendo ombá mele kinia, kanu unguma nimba molorumu kinia Pillikis mini-wale mundupa nimbale: “Manda ningu, pani. Pe ena se we lemba kinia nu kelko ‘Ou.’ nimbú kene pu.” nirimu.
25 Quando Paulo começou a falar sobre a justiça, o domínio próprio e o Juízo vindouro, Félix ficou amedrontado e disse: — Por agora, você pode retirar-se, e, quando eu tiver oportunidade, mandarei chamá-lo.
26 Kanu-kinia Pillikisini ‘Pollo yu ‘Lipa tapondopili.’ nimba kou sipili.’ nimba alieli Pollondo “Ou.” nirimu kinia Pollo yu Pillikis molorumuna alieli orumu, yu-kinia ungu ningu moloringili.
26 Ao mesmo tempo, esperava que Paulo lhe desse dinheiro. Por isso, chamando-o mais frequentemente, conversava com ele.
27 Pollo kolea Sisaria taono ka-ulkana pepili kalia-ingi talo omba purumu kinia Posiasi Pesitasi omba Pillikis kolali sepa molorumu kinia Pillikisini ‘Juda yema na-kinia konopu peanga panjangi.’ nimba Pollo ka-ulkana we pepili yu purumu.
27 Dois anos mais tarde, Félix teve por sucessor Pórcio Festo. E, como Félix queria assegurar o apoio dos judeus, manteve Paulo encarcerado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.