Atos 23

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Kanu-kinia Pollone kanjolloma neme-neme nimba kanopa nimbale: “Ango-keme, na Pulu Yemo kanopa molopili yuni “Sei.” nilimú mele andopo selio kinia ‘Na konopumuni pilipuli Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu se sepo kinjikiru lémo.’ nimbu naa pilierindu.” nirimu.
1 Paulo, fitando os olhos nos membros do conselho, disse: Irmãos, eu tenho procedido diante de Deus com toda a boa consciência ate o dia de hoje...
2 Aku nirimu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayasini Pollo kinia nondoko gilieringi yemando nimbale: “Yu kerena laruwa taa.” nirimu.
2 Mas Ananias, sumo sacerdote, mandou aos que estavam ao seu lado que lhe batessem na boca.
3 Ananayasini aku nirimu kinia Pollone yundu ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Ulka kengelena wape kake seli kandongimu, nu Pulu Yemone laruwa tomba. ‘Pulu Yemone “Saa.” nimba mane silimú mele pilkuli na kote sendambo.’ konopu lekeno-na-kolo “Na laruwa taa.” nikinumunga nu nunu Pulu Yemonga ungu-manema pulua tokono lémo.” nirimu.
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá também a ti, hipócrita! Tu estás aí assentado para julgar-me segundo a lei, e contra a lei mandas que eu seja ferido?
4 Pollo kinia nondoko gilieringi yemane ninguli: “Nu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopa kake sélimu pipili naa sekemo-na ungu-taka tondokonoye?” niringi.
4 Os assistentes disseram: Tu injurias o sumo sacerdote de Deus.
5 Pollone nimbale: “Ango-keme, yu kanu ye nokolimu kanopo imbi naa sipuli aku sipu nindu. Ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa:nimba molemo, akumu na pilielio. ‘Yu aku ye nokolimu molemo.’ nimbu kanopo imbi silkanje yu ungu-taka naa tondolka.” nirimu.
5 Respondeu Paulo: Não sabia, irmãos, que é o sumo sacerdote. Pois está escrito: Não falarás mal do príncipe do teu povo {Ex 22,28}.
6 Pollone aku nimbale nirimumuni, yu yuyu konopu kimbu sipale ‘I kanjollo ye mare Sadusi yema, mare Parisi yema lémo.’ konopu lepale, yuni nimbale: “Ango-keme, na Parisi yemo moliola. Tata Parisi yemo molorumula. ‘Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.’ nimbu pilielio. Na aku sipu konopu leliomonga na kote sendekemele.” nirimu.
6 Paulo sabia que uma parte do Sinédrio era de saduceus e a outra de fariseus e disse em alta voz.: Irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus. Por causa da minha esperança na ressurreição dos mortos é que sou julgado.
7 Yuni aku nirimu pilkuli, Parisi yema kinia Sadusi yema kinia angelema ninguli, kanjollo yema talape talo mele moloringi.
7 Ao dizer ele estas palavras, houve uma discussão entre os fariseus e os saduceus, e dividiu-se a assembléia.
8 (Angelema niringimunga pulumu i-sipa: Sadusi yemane ninguli: “Yombo se kolopale lomboropa ola naa molomba. Angelloma kinia minima kinia kuruma kinia naa molemele.” niringi-na-kolo Parisi yemane ninguli: “Yomboma lomboroko ola molonge. Angelloma kinia minima kinia kuruma kinia paa sika molemele.” niringi.)
8 {Pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus admitem uma e outra coisa.}
9 Aku ningu pilieringi mele Pollone pilipale ungu nirimu pilkuli kanjolloma mumindili kolko tondolo angelema ningu anju yando ungu panjeringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare, ono Parisi yema moloringi, kanumane ola gilku tondolo munduku ninguli: “I yemo ‘Ungu se sepa naa kinjemu.’ nimbu pilkimulu. Yu mini sene molo angello sene ungu se nimba simunje?” niringi.
9 Originou-se, então, grande vozearia. Levantaram-se alguns escribas dos fariseus e contestaram ruidosamente: Não achamos mal algum neste homem. {Quem sabe} se não lhe falou algum espírito ou um anjo...
10 Ono tondolo irinale seko paa mumindili koloringi-kulu Romo ami ye nokolimuni mini-wale mundupale, ‘Pollo anju yando kundukuli yu toko kondonge.’ konopu lepale, ami-yemando nimbale: “Ono maniando pungu, yu tondolo munduku liku mengo ulkando waa.” nirimu.
10 A discussão fazia-se sempre mais violenta. O tribuno temeu que Paulo fosse despedaçado por eles e mandou aos soldados que descessem, o tirassem do meio deles e o levassem para a cidadela.
11 Opalikundu ipulieli Ye-Awilimu Pollo molorumuna nondopa omba nimbale: “Nu pipili naa kolko toyombo toko molou. Kiniá ya kolea-awili Jerusalleme nanga ungumu ningu sinu, aku siku mele nuni kolea-awili Romo ungumu ningu sini lémo.” nirimu.
11 Na noite seguinte, apareceu-lhe o Senhor e lhe disse: Coragem! Deste testemunho de mim em Jerusalém, assim importa também que o dês em Roma.
12 Orili-u Juda ye awilimane ungu se ningu panjiku ninguli: “Pollo topo kondamili. U naa topo kondopole, no kinia kere-langi naa nomolo.” ningu mi lieringi.
12 Quando amanheceu, coligaram-se alguns judeus e juraram com imprecações não comer nem beber nada, enquanto não matassem Paulo.
13 Pollo toko kondongendo langi niringi ye paono talo mele moloringi.
13 Eram mais de quarenta as pessoas que fizeram essa conjuração.
14 Aku siku ningu panjikuli, ono Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia moloringina pungu ninguli: “Olio ungu se nimbu panjipu mi liemulu mele i-sipa: “Pollo u naa topo kondopole nimulúmuni, kere-langi kanga-kolte kepe paa naa nomolo.” nímulu.
14 Foram apresentar-se aos sumos sacerdotes e aos cidadãos, dizendo: Juramos solenemente nada comer enquanto não matarmos Paulo.
15 Aku semulu kene kanjolloma kinia onone ami ye nokolimu molemona ningu mundukuli kolo toko yundu “Pollo ungu mare kelepa omba nimba sipili. Puluma paa mimi sipu piliamili, memba maniando opili.” niee.” niringi. “Pe yu mengo onge kinia ono molongena u naa opili aulkana nokopo molopo yu topo kondomolo.” niringi.
15 Vós, pois, ide com o conselho requerer do tribuno que o conduza à vossa presença, como se houvésseis de investigar com mais precisão a sua causa; e nós estamos prontos para matá-lo durante o trajeto.
16 Aku-na-kolo Pollo kemulunga malone, onone yunga kepa toko kondongendo langi niringi mele pilipale, yu ami-yema peringi ulkana Pollo molorumuna pumba nimba sirimu.
16 Mas um filho da irmã de Paulo, inteirado da cilada, dirigiu-se à cidadela e o comunicou a Paulo.
17 Kanu-kinia Pollone ami-ye wane anderete nokorumu ye se “Ou.” nimba yundu nimbale: “I kango-yemo ononga ye nokolimu ungu se pelemomo nimba sipili, yu molemona mengo pani.” nirimu.
17 Este chamou a si um dos centuriões e disse-lhe: Leva este moço ao tribuno, porque tem alguma coisa a lhe transmitir.
18 Pollone aku nirimu pilipale kanu yemo yunga ye nokolimu molorumuna kango-yemo memba purumu. Memba pumbale ami ye nokolimundu nimbale: “Ya ka-ulka pelemo ye ‘Pollo’ nili kanumuni nando “Ou.” nimba nimbale: “I kango-yemo nunga ye awilimundu ungu se nimbá kene yu molemona mengo pu.” nimu-na membo okoro.” nirimu.
18 Ele o introduziu à presença do tribuno e lhe disse: O preso Paulo rogou-me que trouxesse este moço à tua presença, porque tem alguma coisa a dizer-te.
19 Ye nokoli kanumuni kangomo ki ambolopa memba senga lupa pumba ololo molkole yu mangilipa nimbale: “Nuni nambolka unguri ninindu onuye?” nirimu.
19 O tribuno, tomando-o pela mão, retirou-se com ele à parte e perguntou: Que tens a dizer-me?
20 Kangomone yundu nimbale: “Juda ye awilimane ‘Opali nu mangilku, “Ono Pollo ungu mare kelepa omba nimba sipili, puluma paa mimi sipu piliamili, nuni olio kanjolloma molomolona mengo maniando wani.” kolo topo aku sipu niemili.’ ningu u ningu panjengi.
20 Respondeu-lhe ele: Os judeus têm combinado rogar-te amanhã que apresentes Paulo ao Grande Conselho, como se houvessem de inquirir dele alguma coisa com mais precisão.
21 Aku-sipa na-kolo ononga ungu ningí mele naa piliani. Ononga ye paono talo mele “Olio u Pollo topo naa kondopole kere-langi kepe no kepe naa nomolo.” ningu mi liengi. Nuni “E.” ningu mengo oni kinia toko kondongendo aulkana nokoko molonge.” nirimu.
21 Mas tu não creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe armam traição. Juraram solenemente nada comer, nem beber, enquanto não o matarem. Eles já estão preparados e só esperam a tua permissão.
22 Ami ye nokolimuni kango-yemondo nimbale: “Kiniá na ningu sikinu mele anju yombo sendo lupa paa naa ningu sikuli we pu.” nirimu.
22 Então o tribuno despediu o moço, ordenando-lhe que a ninguém dissesse que o havia avisado.
23 Kangomo purumu kinia ami ye nokolimuni ami-ye wane anderete wane anderete ningu nokoringili yetolo “Wale.” nimba nimbale: “Olo ami-ye anderete talo kinia kongi osena andolemele ami-ye tere paono tene kinia tólo mengo andolemele ami-ye anderete talo kinia liku maku tokole, kiniá ipulieli ena nani killoko Pollo mengo kolea-awili Sisaria pangi.
23 Depois disso, chamou ele dois centuriões e disse-lhes: Preparai duzentos soldados, setenta cavaleiros e duzentos lanceiros para irem a Cesaréia à terceira hora da noite.
24 Pollo aulkana toko kondonge kene yu kongi osena molopili kolea Pellisitane disiriki Romo gapomano ye Pillikis kolea-awili Sisaria molemona mengo pangi. Yu aulkana ulu se wendo naa opili nokoko kondoko mengo pangi.” nirimu.
24 Aprontai também cavalgaduras para Paulo, que tendes de levar com toda a segurança ao governador Félix.
25 Aku nimbale ye nokolimuni ‘Pillikis pungu siengi.’ nimba pepá se topa nimbale:
25 E ele escreveu uma carta nestes termos:
26 — ausente —
26 Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix, saúde!
27 — ausente —
27 Esse homem foi preso pelos judeus e estava a ponto de ser morto por eles, quando eu, sobrevindo com a tropa, o livrei, ao saber que era romano.
28 — ausente —
28 Então, querendo saber a causa por que o acusavam, levei-o ao Grande Conselho.
29 — ausente —
29 Soube que era acusado sobre questões da lei deles, sem haver nele delito algum que merecesse morte ou prisão.
30 — ausente —
30 Mas, como tivesse chegado a mim a notícia das traições que maquinavam contra ele, envio-o com urgência a ti, intimando também aos acusadores que recorram a ti. Adeus.
31 Kanu-kinia ami ye nokolimuni “Saa.” nirimu mele sengendo ipulieli Pollo liku mengo Andipatiris taonona pungu pekole niringimuni,
31 Os soldados, conforme lhes fora ordenado, tomaram Paulo e o levaram de noite a Antipátride.
32 orili-u ‘Kongi osena andoli ami-yema Pollo lisiku mengo pangi.’ ningu ami-ye wema kelko yando oringi.
32 No dia seguinte, voltaram para a guarnição, deixando que os soldados da cavalaria o escoltassem.
33 Osena andoli ami-yema Pollo mengo kolea-awili Sisaria sukundu ongole, gapomano ye awilimu molorumuna Pollo mengo punguli pepámo siringi.
33 À sua chegada a Cesaréia, entregaram ao governador a carta e apresentaram-lhe também Paulo.
34 Gapomano ye awilimuni pepámo lipa kanopale, Pollo mangilipa nimbale: “Nunga poropinji senaye?” nirimu. Pollone nimbale: “Na kolea Sillisia poropinji yemo.” nirimu kinia pilipale nirimumuni,
34 Ele, depois de lê-la e perguntar de que província ele era, sabendo que era da Cilícia, disse:
35 yuni nimbale: “Nu ‘kote sendamili.’ nikimili yema onge kinia nunga kotemo piliambo.” nirimu. Aku nimba yuni nimbale: “Pollo ye nokoli kingi Erotene u takopa perimu gapomano ulkana pepili mengo pungu nokaa.” nirimu.
35 Ouvir-te-ei quando chegarem teus acusadores. Mandou, então, que Paulo fosse guardado no pretório de Herodes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.