Atos 22
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 “Ango tata keme, kiniá ononga ungumu pundu tambo piliaa.” nirimu.
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Yuni Juda yomboma ononga Ipuru ungu lepale nirimu-kulu pilkuli niringimuni, paa ungu naa nili taka leko moloringi. Kanu-kinia Pollone nimbale:
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemó kolea-awili Tasisi merimu. Aku-na-kolo na i kolea-awili Jerusalleme molopo akorundu. Akopole Gamellielene yema sukuli senderimu kinia na pea sukuli serimulu. Yu paa pilipa kondoli perimu yemo molopale olionga anda-kolepalimanga ungu-manema pali olio mimi sipa mane sirimu. Akumunga onone kiniá Pulu Yemo tondolo munduku pilkuli ‘Yombomane Pulu Yemo paa seko naa kinjangi!’ nilimili mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yombo sene Pulu Yemo sepa naa kinjepili.’ nimbu molorundula.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 “Aku nimbu molopole nirindumuni, i ulu konde wendo orumumu pilku liku sengena panjiku seringi yomboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo seko kinjikimili.’ nimbu, ono mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjerindu.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo kinia kanjolloma kinia aku serindu kanoringi mele, kiniá nanga kote sendekemele yema ono kanu yemane manda ningu silimolá. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu ononga genupili ⸤kolea Siria poropinji⸥ kolea-awili Damasikas moloringina membo purundu. ‘Akuna kanu ulu konde se wendo orumumu pilku seringi yomboma ka sipu, onone aku siku seko kinjilimilimunga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombóndo pepámo lipu membo purundu.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 “Kanu-kinia kolea-awili Damasikas nondopo pumbú purundu kinia awi-tangoli waltikele mulu-koleana pa seli se mania omba na molorunduna pa awili sepa serimu.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Na topa mania mundorumu lepo pilierindu kinia ungu se omba nando nimbale: “Sollo, Sollo, nambi semu-na nuni na mindili liku silinuye?” nirimu.
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirindu. “Yuni pundu topa nimbale: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silinu yemo.” nirimu.
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Na kinia pea kopu sepo purumulu yema pa serimumu kanoko, ye sene nando ungu nirimumu pilieringi-na-kolo ungumu pilku imbi naa siringi.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, na nambi semboye?” nirindu. “Ye-Awilimuni nimbale: “Ola molko kolea-awili Damasikas sukundu pani. Akuna puni kinia nu ‘Sani.’ nimbu u nimbu panjerindu mele ye sene nu nimba simba.” nirimu.
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Tondolo pa sélimuni nanga mongomo simbulu tondorumu-na mélse naa kanorundu. Akumunga na pea kopu sepo purumulu yemane na ki ambolko mengo, Damasikas sukundu puringi.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 “Kanu-kinia ye se, yemonga imbimu Ananayas, na molorundu ulkana na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando nimba sirimuma yu paa pilipa lipa serimu yemo; Damasikas moloringi Juda yombomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Yu na molorunduna omba gilipa nimbale: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanou.” nirimu. Kanu-kinia waltikele na mongo makilipu yu kanorundu.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 “Kanu-kinia yuni nimbale: “Olionga anda-kolepalimane pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku sani.’ nimba nu u nimba taltorumu mele i-sipa: ‘Yuni nu ‘Sani.’ konopu lemó mele pilku, Ye Sumbi Nílimu ningu kanoko, kanu yemo yunga ungumu piliani.’ nimba nu nimba taltorumu.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Nuni mélema kanoko unguma pilierinu mele yomboma pali ningu sini akumunga nu yunga unguma ningu sindeli yemo moloni.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Manda, nu kiniá we naa moloyo. Nunga ulu-pulu-kirima ‘yuni kulumiye tondopili.’ ningu yunga imbi leko mangilkuli, no li.” nirimu.
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 “Kanu-kinia na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ⸤Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole mongo-indi kaima mele sepo
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 Ye-Awilimu kanorundu kinia yuni nando nimbale: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinia molemele yombomane naa pilku lingí kene nu Jerusalleme iseli welea munduku kelko pu.” nirimu.
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 “Nane pundu topo nimbuli: “Ye-Awilimu, u nane Juda yomboma maku toko nunga ungumu pilieringi ulkamanga andopo, yombomane nu ‘Sika olionga Ye-Awilimu.’ niringi yomboma ka sipu ka-pultane torundu kanumu ya molemele yombomane pilku molemele.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Ulu se lupa serindula. U Sitipenene nunga ungu nimba sirimumunga yu toko kondoringi kinia nane kanopole ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale-pakolima nokondopo, gilierindu. Aku serindu uluma ono kanoko konopu siringi kanumu. ⸤Pe kiniá nambi semu-na nane ungu nimbúma ‘naa pilingí.’ konopu lekole “welea pu.” nikinuye?⸥” nirindu.
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 “Aku-na-kolo yuni nando nimbale: “Pu.” nirimu. “Nane ‘Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama nanga ungumu piliangi.’ nimbu ono molemele kolea sulumanga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbu sekero.” nirimu.” nimba Pollone nirimu.
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Juda yombo maku toringima Pollone ungu nirimuma u we pilku gilieringi-na-kolo yuni “Ye-Awilimuni na Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama molemelena “Lipu mundumbu.” nirimu.” nimba Pollone nirimu kinia pilkuli niringimuni, pilku kiri pilkuli tondolo ru ningu ninguli: “Ya ma-koleana yu we konde molomba kinia manda naa sembá. Yu kolopili toko kondaa.” niringi.
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Ono tondolo ru ningu, ononga wale-pakolima kulku liku ambolko wako-wako kulku, ma norupulu ambolko liku toko ola mundoringi. ⸤ ‘Yu-kinia mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliangi.’ ningu aku seringi.⸥
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Aku seringi kinia ami-yemanga ye nokolimuni nimbale: “Yemo ononga ulkana liku mengo paa.” nirimu kinia mengo sukundu puringi. Kanu-kinia ye nokolimuni ami-yemando nimbale: “Yombomane nambi semu-na yu-kinia mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliamili nimba para sipili kene yu ka-pultane toko mangilku piliaa.” nirimu.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Aku-na-kolo onone Pollo ka-pultane tongendo yu unjuna ka toko panjeringi kinia ami-ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa gilierimu, kanumundu Pollone nimbale: “Kote naa pilkuli Romo ye se ka-pultane we tonge kinia Romo gapomanomone “Saa.” nimba mane silimú ungu-mane se pulua tongenje konopu lekero. Sikaye?” nirimu.
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Yuni aku nirimu-kulu ami-ye wane anderete nokorumu yemone pilipale, yu pumba ami ye nokolimundu nimbale: “I yemo Romo ye se lepomo. Pe kiniá nambi seniye?” nirimu.
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Kanu-kinia ami ye nokolimu Pollo molorumuna omba mangilipa nimbale: “Nu sika Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu. Pollone pundu topa nimbale: “Na sika Romo yemo.” nirimu.
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Ami ye nokolimuni nimbale: “‘Na Romo yemo molambo.’ nimbuli kou-mone paa awisili sipu pepá liltindu.” nirimu. Pollone nimbale: “Aku sika lepomo-na-kolo na amane merimu kinia Romo yemo molorundu.” nirimu.
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Ami-yemane Pollo ka-pultane toko mangilingí seringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimu-kulu pilkuli mini-wale munduku anju puringi. Ami ye nokolimuni kepe ‘Nane Romo ye se “Ka sene toko panjiku ka-pultane taa.” nindumunga na mongo limbunje.’ konopu lepa mini-wale mundorumu.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Romo ami ye nokolimuni ‘Pollo nambolka uluri sepa kinjemu-na Juda yemane yu toko kondonge sekemelenje piliambo.’ nimbale nirimumuni, orili-u ‘Pollo ka-ulkana wendo pupili.’ nimba, “Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia Juda kanjollo wema kinia ono maku tamili waa.” nimbale, kanjolloma maku toringi kinia Pollo lipa memba omba ononga kumbi-kerena anjerimu.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.