Atos 22
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 “Ango tata keme, kiniá ononga ungumu pundu tambo piliaa.” nirimu.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Yuni Juda yomboma ononga Ipuru ungu lepale nirimu-kulu pilkuli niringimuni, paa ungu naa nili taka leko moloringi. Kanu-kinia Pollone nimbale:
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 “Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemó kolea-awili Tasisi merimu. Aku-na-kolo na i kolea-awili Jerusalleme molopo akorundu. Akopole Gamellielene yema sukuli senderimu kinia na pea sukuli serimulu. Yu paa pilipa kondoli perimu yemo molopale olionga anda-kolepalimanga ungu-manema pali olio mimi sipa mane sirimu. Akumunga onone kiniá Pulu Yemo tondolo munduku pilkuli ‘Yombomane Pulu Yemo paa seko naa kinjangi!’ nilimili mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yombo sene Pulu Yemo sepa naa kinjepili.’ nimbu molorundula.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 “Aku nimbu molopole nirindumuni, i ulu konde wendo orumumu pilku liku sengena panjiku seringi yomboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo seko kinjikimili.’ nimbu, ono mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjerindu.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo kinia kanjolloma kinia aku serindu kanoringi mele, kiniá nanga kote sendekemele yema ono kanu yemane manda ningu silimolá. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu ononga genupili ⸤kolea Siria poropinji⸥ kolea-awili Damasikas moloringina membo purundu. ‘Akuna kanu ulu konde se wendo orumumu pilku seringi yomboma ka sipu, onone aku siku seko kinjilimilimunga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombóndo pepámo lipu membo purundu.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 “Kanu-kinia kolea-awili Damasikas nondopo pumbú purundu kinia awi-tangoli waltikele mulu-koleana pa seli se mania omba na molorunduna pa awili sepa serimu.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Na topa mania mundorumu lepo pilierindu kinia ungu se omba nando nimbale: “Sollo, Sollo, nambi semu-na nuni na mindili liku silinuye?” nirimu.
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirindu. “Yuni pundu topa nimbale: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silinu yemo.” nirimu.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Na kinia pea kopu sepo purumulu yema pa serimumu kanoko, ye sene nando ungu nirimumu pilieringi-na-kolo ungumu pilku imbi naa siringi.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, na nambi semboye?” nirindu. “Ye-Awilimuni nimbale: “Ola molko kolea-awili Damasikas sukundu pani. Akuna puni kinia nu ‘Sani.’ nimbu u nimbu panjerindu mele ye sene nu nimba simba.” nirimu.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Tondolo pa sélimuni nanga mongomo simbulu tondorumu-na mélse naa kanorundu. Akumunga na pea kopu sepo purumulu yemane na ki ambolko mengo, Damasikas sukundu puringi.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 “Kanu-kinia ye se, yemonga imbimu Ananayas, na molorundu ulkana na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando nimba sirimuma yu paa pilipa lipa serimu yemo; Damasikas moloringi Juda yombomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Yu na molorunduna omba gilipa nimbale: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanou.” nirimu. Kanu-kinia waltikele na mongo makilipu yu kanorundu.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 “Kanu-kinia yuni nimbale: “Olionga anda-kolepalimane pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku sani.’ nimba nu u nimba taltorumu mele i-sipa: ‘Yuni nu ‘Sani.’ konopu lemó mele pilku, Ye Sumbi Nílimu ningu kanoko, kanu yemo yunga ungumu piliani.’ nimba nu nimba taltorumu.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Nuni mélema kanoko unguma pilierinu mele yomboma pali ningu sini akumunga nu yunga unguma ningu sindeli yemo moloni.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Manda, nu kiniá we naa moloyo. Nunga ulu-pulu-kirima ‘yuni kulumiye tondopili.’ ningu yunga imbi leko mangilkuli, no li.” nirimu.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 “Kanu-kinia na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ⸤Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole mongo-indi kaima mele sepo
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Ye-Awilimu kanorundu kinia yuni nando nimbale: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinia molemele yombomane naa pilku lingí kene nu Jerusalleme iseli welea munduku kelko pu.” nirimu.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 “Nane pundu topo nimbuli: “Ye-Awilimu, u nane Juda yomboma maku toko nunga ungumu pilieringi ulkamanga andopo, yombomane nu ‘Sika olionga Ye-Awilimu.’ niringi yomboma ka sipu ka-pultane torundu kanumu ya molemele yombomane pilku molemele.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Ulu se lupa serindula. U Sitipenene nunga ungu nimba sirimumunga yu toko kondoringi kinia nane kanopole ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale-pakolima nokondopo, gilierindu. Aku serindu uluma ono kanoko konopu siringi kanumu. ⸤Pe kiniá nambi semu-na nane ungu nimbúma ‘naa pilingí.’ konopu lekole “welea pu.” nikinuye?⸥” nirindu.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 “Aku-na-kolo yuni nando nimbale: “Pu.” nirimu. “Nane ‘Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama nanga ungumu piliangi.’ nimbu ono molemele kolea sulumanga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbu sekero.” nirimu.” nimba Pollone nirimu.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Juda yombo maku toringima Pollone ungu nirimuma u we pilku gilieringi-na-kolo yuni “Ye-Awilimuni na Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama molemelena “Lipu mundumbu.” nirimu.” nimba Pollone nirimu kinia pilkuli niringimuni, pilku kiri pilkuli tondolo ru ningu ninguli: “Ya ma-koleana yu we konde molomba kinia manda naa sembá. Yu kolopili toko kondaa.” niringi.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Ono tondolo ru ningu, ononga wale-pakolima kulku liku ambolko wako-wako kulku, ma norupulu ambolko liku toko ola mundoringi. ⸤ ‘Yu-kinia mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliangi.’ ningu aku seringi.⸥
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Aku seringi kinia ami-yemanga ye nokolimuni nimbale: “Yemo ononga ulkana liku mengo paa.” nirimu kinia mengo sukundu puringi. Kanu-kinia ye nokolimuni ami-yemando nimbale: “Yombomane nambi semu-na yu-kinia mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliamili nimba para sipili kene yu ka-pultane toko mangilku piliaa.” nirimu.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Aku-na-kolo onone Pollo ka-pultane tongendo yu unjuna ka toko panjeringi kinia ami-ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa gilierimu, kanumundu Pollone nimbale: “Kote naa pilkuli Romo ye se ka-pultane we tonge kinia Romo gapomanomone “Saa.” nimba mane silimú ungu-mane se pulua tongenje konopu lekero. Sikaye?” nirimu.
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Yuni aku nirimu-kulu ami-ye wane anderete nokorumu yemone pilipale, yu pumba ami ye nokolimundu nimbale: “I yemo Romo ye se lepomo. Pe kiniá nambi seniye?” nirimu.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Kanu-kinia ami ye nokolimu Pollo molorumuna omba mangilipa nimbale: “Nu sika Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu. Pollone pundu topa nimbale: “Na sika Romo yemo.” nirimu.
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Ami ye nokolimuni nimbale: “‘Na Romo yemo molambo.’ nimbuli kou-mone paa awisili sipu pepá liltindu.” nirimu. Pollone nimbale: “Aku sika lepomo-na-kolo na amane merimu kinia Romo yemo molorundu.” nirimu.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Ami-yemane Pollo ka-pultane toko mangilingí seringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimu-kulu pilkuli mini-wale munduku anju puringi. Ami ye nokolimuni kepe ‘Nane Romo ye se “Ka sene toko panjiku ka-pultane taa.” nindumunga na mongo limbunje.’ konopu lepa mini-wale mundorumu.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Romo ami ye nokolimuni ‘Pollo nambolka uluri sepa kinjemu-na Juda yemane yu toko kondonge sekemelenje piliambo.’ nimbale nirimumuni, orili-u ‘Pollo ka-ulkana wendo pupili.’ nimba, “Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia Juda kanjollo wema kinia ono maku tamili waa.” nimbale, kanjolloma maku toringi kinia Pollo lipa memba omba ononga kumbi-kerena anjerimu.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.