Atos 13
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Karasinga yombo talapemo kolea-awili Andiyoko moloringimanga mare Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema molko, mare yomboma ungu-mane siringi yema moloringi. Ononga imbima i-sipa: Banapas keme, ‘Ye Pombora’ niringi ye Simiono keme, kolea Sairini ye LLusiasi keme, (poropinji se nokorumu ye nokoli kingi Erotenga ulkana awi lierimu) ye Maneyene keme, Sollo keme.
1 Na igreja de Antioquia havia os seguintes profetas e mestres: Barnabé; Simeão, chamado “o Negro”; Lúcio, de Cirene; Manaém, que havia sido criado junto com o governador Herodes ; e Saulo.
2 Karasi pilieli yomboma Ye-Awilimu kape ningu imbi ambolko paka tondoko kere-langi naa nongo mi toko moloringi kinia Mini Kake Sélimuni nimbale: “Nane ‘Banapas kinia Sollotolo sangili.’ nindu kongonomo sangili ningu taltangi.” nirimu.
2 Certa vez, quando eles estavam adorando o Senhor e jejuando, o Espírito Santo disse: — Separem para mim Barnabé e Saulo a fim de fazerem o trabalho para o qual eu os tenho chamado.
3 Aku nirimu-kulu pilkuli kere-langi naa nongo mi toko Pulu Yemo kinia ungu ninguli, olo ki ola munduku ambolkole “Pale.” ningu mundoringi.
3 Então eles jejuaram, e oraram, e puseram as mãos sobre Barnabé e Saulo. E os enviaram na sua missão.
4 Mini Kake Sélimuni “Olo pale.” nimba lipa mundorumu kinia Sellusia taono maniando pungu, nomuna sipi lierimuna sukundu pungu kolea Saiporas puringili.
4 Barnabé e Saulo, tendo sido enviados pelo Espírito Santo, foram até a cidade de Selêucia e dali embarcaram para a ilha de Chipre.
5 Sallamas taono ongo sipina mania punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga andoko Pulu Yemonga ungu ningu siringili. Jono Mako olo lipa tapondopa pea kopu seko andoringi.
5 Quando chegaram à cidade de Salamina, começaram a anunciar a palavra de Deus nas sinagogas . E eles tinham João Marcos para ajudá-los no trabalho missionário.
6 Kolea Saiporas nomu-kusa suku-singina lierimu kolea se. Akuna kimbu-kongono seko kolea-kangamanga ungu ningu siliku punguli, Pepos taono nomu kelona lierimuna wendo puringili. Kanuna Juda ye se molorumu kanoringili. Kanu yemo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu-na ulu-tondoloma sepa, yu kolo topa “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu ono nimbu sikiru.” nimba yomboma kolo topa sirimu yemo. Yemonga imbimu Josua Malo. Imbi se Ellimas niringila.
6 Eles atravessaram toda a ilha, chegando até a cidade de Pafos. Ali encontraram um judeu que era mágico e falso
7 Ellimas yu Saiporas poropinji nokorumu Romo gapomano ye Sesiasi Pollasi kinia kopu seko moloringili yemo. Sesiasi Pollasi yu pilipa kondoli paa perimu yemo. Yuni ‘Pulu Yemonga ungumu piliambo.’ nimba yuni Banapas kinia Sollotolo “Wale.” nirimu.
7 Ele era amigo de Sérgio Paulo, o governador da ilha, que era um homem muito inteligente. O Governador mandou chamar Barnabé e Saulo, pois queria ouvir a palavra de Deus.
8 Aku-na-kolo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu kinia ulu-tondoloma serimu ye kanumu, yunga imbi se Ellimas niringi, kanumuni “Naa wangili.” nimba pipi simba sepa, gapomano ye endisimuni ‘Olonga ungumu pilipale ‘Sika.’ nimba konopu topele naa topili.’ nimba, endisimu pilimba aulkamo pipi simba serimu. (Imbi Ellimas kanumu Giriki-ungu se, kanumunga pulumu kurumanga nokoli Setenenga ulu-tondoloma sendeli yemo.)
8 Mas o mágico Elimas (este é o nome dele em grego ) era contra os apóstolos . Ele não queria que o Governador aceitasse a fé cristã.
9 Kanu-kinia Sollo, yunga imbi se Pollo niringila, yu Mini Kake Sélimu konopuna molopa manda serimu kinia yuni Ellimas neme-neme nimba kanopa nimbale:
9 Então Saulo, também conhecido como Paulo , cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para Elimas
10 “Nu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemonga malo se, nu méle sumbi silimanga opa-tou se moleno. Kiyongo nimba andopa wa nomba kolo topa sepa kinjeli ulumanga pali puluma nu-kinia pelemo. Ye-Awilimuni yomboma lipa tapondolemo aulkamo pipi siku, ‘Yomboma aulka senga lupa pamili.’ ningu kolo toleno uluma manda munduku naa kelieniye?
10 e disse: — Filho do Diabo! Inimigo de tudo o que é bom! Homem mau e mentiroso! Por que é que você não para de torcer o verdadeiro ensinamento do Senhor?
11 Aku manda, Ye-Awilimuni nu-kinia ‘Opa-tou molambili.’ nikimu. Nunga mongotolo pipi simba kinia nu kolea pa sembá mele naa kanoko, wale mare simbulu tolina moloni.” nirimu. Pollone aku nirimu kinia popenge seko kupa mele sene Ellimasinga kumbikeremo pipi sipa simbulu torumu-kulu yu andopa pererimu. Yombo sene yu ‘ki ambolopa aulka lipa ora sipa memba pupili.’ nimba kororumu.
11 Agora escute! O Senhor vai castigá-lo. Você ficará cego e não verá a luz do sol por algum tempo. No mesmo instante Elimas sentiu uma nuvem escura cobrir os seus olhos e ele começou a se virar para todos os lados, procurando alguém que o guiasse pela mão.
12 Gapomano ye endisimuni ulu wendo orumu kanumu kanopale, Ye-Awili Yesusi molopa serimu mele Pollo Banapasitolone mane siringili kanumu pilipa mini-wale mundupa “I nikimbili mele sika nikimbili lémo.” nimba kuru mondorumu.
12 Quando o Governador viu isso, creu e ficou muito admirado com os ensinamentos a respeito do Senhor Jesus.
13 Pollo kinia kopu seko puringi yema kinia Pepos taono munduku kelko nomuna sipi senga Peka taono puringi. Peka akumu Pambillia poropinji lierimu taono se. Kanuna Jono Mako olo mundupa kelepa Jerusallemendo kelepa purumu.
13 Paulo e os seus companheiros navegaram da cidade de Pafos até Perge, uma cidade da província da Panfília. Porém João Marcos os deixou e voltou para Jerusalém.
14 Kanu-kinia Pollo kinia Banapasitolo Peka taono munduku kelko kolea Pisidia poropinji Andiyoko taono puringili. Punguli ⸤Juda yomboma koro moloringi⸥ wale Sambate kinia Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pungu moloringili.
14 Eles continuaram a viagem, indo de Perge até a cidade de Antioquia, no distrito da Pisídia. No sábado entraram na sinagoga e sentaram-se.
15 Yombo maku toringima nokoringi tapu-yemane ⸤boku lipa⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema pilipale boku torumu ungu se kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi ungu se kinia kambu toko pora sikuli, olo mangilku ninguli: “Genungulutolo, ‘Yomboma ungu-mane se simbulú.’ konopu liengili liemu piliamili ongo ningu siele.” niringi.
15 Depois da leitura da Lei de Moisés e dos livros dos Profetas , os chefes da sinagoga mandaram dizer a eles: — Irmãos, se vocês têm alguma palavra para animar o povo, podem falar agora.
16 Kanu-kinia Pollo ola gilipa nimbale: “Ono Isirele yomboma kinia Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoli yombo-lupama kinia ungu se niembo piliaa.” nimba yuni nimbale:
16 Então Paulo se levantou, fez um sinal com a mão, pedindo silêncio, e começou a dizer: — Homens de Israel e todos vocês não judeus que
17 “Olio Isirele yombomanga Pulu Yemone olionga anda-kolepali nimba taltopa “Ono kinia onone pe pe kepe kalko lingíma kinia na nokopo molombo.” nirimu. Kanu-kinia ono kolea Isipi moloringi kinia ‘Ono yombo talape paa awisili molangi.’ nirimu. Kolea Isipi ono yombo talape paa awisili moloringi kinia yuni yunga tondolomone ono aku koleamonga ultu memba omba,
17 O Deus do povo de Israel escolheu os nossos antepassados quando moravam na terra do Egito e fez deles um grande povo. Ele os tirou de lá com grande poder
18 kolea ku lepa kere-langi naa lieli koleana memba pumbale, ono kalia-ingi paono talo omba pupili kolea ku lieli akuna seko kinjiku moloringi mele yuni kanopale, yunga konopuna umbuna sepili kanopa molorumu.
18 e, no deserto, aguentou aquela gente durante quarenta anos.
19 Yunga yomboma ‘Kolea Kenane kamu molangi.’ nimbale yombo talape yopoko-pakara akuna u moloringima topa mundupa mamo yunga yomboma lipa sirimu.
19 Ele destruiu sete povos na terra de Canaã, e o povo de Israel se tornou dono das terras deles.
20 Ono kolea Isipi pungu molko, kelko yando ongo molko, kolea pulu yomboma toko mundangi kalia-ingi po anderete pipiti omba purumu. “Kanu-kinia Pulu Yemone ‘Nanga yomboma nokaa.’ nimba walte yombo sela lipa mondopa, walte yombo sela lipa mondolepa pumbale nirimumuni, pe yuni ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye Samuelene ‘Ono nokopili.’ nirimu.
20 Tudo isso levou uns quatrocentos e cinquenta anos. — Depois disso Deus lhes deu juízes, até o tempo de Samuel.
21 Kanu ye Samuelene ono nokopa molopili ono we tapu-yombomane nokoringimunga siye serimu-kulu “Ye nokoli kingi sene olio nokopili ningu taltou.” niringi. Kanu-kinia Benjaminini kalopa liltimu ye se, Kisi malo Sollo, Pulu Yemone nimba taltorumu, yu ononga pulu-pulu ye nokoli kingimu molopili kalia-ingi paono talo omba purumu.
21 Quando o povo pediu um rei, ele lhes deu Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, para ser rei deles durante quarenta anos.
22 “Pulu Yemone Sollo makoropale “Depiti ononga ye nokoli kingimu kolali sepa molopili.” nirimu. Yuni Depitindu nimbale: “Jesi malo Depiti nanga uluma pali pilipa lipa sembá lémo-na nane kanopole yu kanopo peanga pilielio.” nirimu.
22 Depois que tirou Saul, Deus pôs Davi como rei e disse isto a respeito dele: “Encontrei em Davi, filho de Jessé, o tipo de pessoa que eu quero e que vai fazer tudo o que eu desejo.”
23 Kanu-kinia Pulu Yemone Isirele yombomando “Ono lipa tapondomba ye se simbú.” u nirimu yemo ‘Kamu siembo.’ nimbale yuni kanu ye Depitini yandopa kalopa liltimu yombo sene ‘Yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limba Ye Yesusi mepili.’ nirimu.
23 Um dos descendentes de Davi foi Jesus, a quem Deus pôs como Salvador de Israel, como havia prometido.
24 Yesusi u naa opili No Lindeli Jonone Isirele yombomando pali ungu-mane sipa nimbale: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko no liee.” nirimu.
24 Antes da vinda de Jesus, João Batista anunciou a sua mensagem a todo o povo de Israel, dizendo que eles deviam se arrepender e ser batizados.
25 Jono yu aku kongonomo nondopa sepa pora sipa yuni onondo nimbale: “Na nawe konopu lemeleye?” nirimu. “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu ‘Ombá.’ ningu nokoko molemele ‘Akumu na.’ konopu lekemeleye? Na aku yemo mólo. Ombá yemo paa peangamo na paa kiri, yunga we-kongonomo kepe manda naa sepo yunga kimbu-su ka pilka manda naa tondolka.” nirimu.
25 Mas, quando João estava terminando a sua missão, disse ao povo: “Quem é que vocês pensam que eu sou? Eu não sou aquele que vocês estão esperando. Mas escutem! Ele vem depois de mim, porém eu não mereço a honra de tirar as sandálias dos pés dele.”
26 “Ango-keme, ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma kinia, ono Pulu Yemo pipili kolko liku awi silimili yombo-lupama kinia, i semane peangamo, Pulu Yemone olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondorumu semane peangamo olionga.
26 Paulo continuou: — Meus irmãos, descendentes de Abraão, e também vocês não judeus que temem a Deus, escutem! Essa mensagem de salvação foi mandada para todos nós.
27 “Jerusalleme moloringi yomboma kinia ononga ye awilima kinia onone Yesusi kanoko imbi naa siku, ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu yu.’ konopu naa leko, yunga imbi we leko ‘Yu we-yere.’ konopu lieringi. Aku-na-kolo olionga ye nokoli kanumane “Yesusi toko kondangi.” niringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane “I-siku i-siku senge.” koronga-u niringi aku mele wendo orumu. Kanu unguma kanu yemane bokuna toringi molemo unguma “Yesusi toko kondangi.” niringi yombomane ⸤ono koro molemele⸥ wale Sambatemanga pali boku kanoko pilieringi-na-kolo kanu ungu alieli bokuna kanoko pilieringimanga pulumu naa pilieringi.
27 De fato, os moradores de Jerusalém e os seus líderes não entenderam que Jesus é o Salvador. E também não compreenderam as palavras dos livros dos Profetas, que são lidos todos os sábados. Mesmo assim, ao condenarem Jesus, eles estavam cumprindo essas profecias .
28 Yu ulu se sepa kinjerimumu kanokole ‘Yu kolopili.’ ni naa niringi-na-kolo Romo ye nokoli Paillatendo we mawa sekole “Kolopili, ⸤unjuna ola uku toko panjei⸥.” niringi.
28 E, embora não encontrassem nenhuma razão para condená-lo à morte, pediram a Pilatos que mandasse matá-lo.
29 “U-yombomane ono pe senge mele ningu boku toringi uluma pali Jerusalleme yombomane Yesusi-kinia seko pora siringi yu kolorumu kinia yombo marene yu ongo unjuna mania liku yombo-óno-seli kou-kande senga mengo pungu taltoringi.
29 Depois de fazerem tudo o que as Escrituras Sagradas falam a respeito dele, eles o tiraram da cruz e o puseram num túmulo.
30 Aku-na-kolo Pulu Yemone “Yu yombo-óno-koleana kelepa lomboropa ola molopili.” nirimu.
30 Mas Deus o ressuscitou,
31 Kanu-kinia yu lomboropa ola molorumu kinia u yu naa toko kondangi yomboma yu-kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko kolea-awili Jerusallemendo olando puringi kanu yombomane enamanga alieli yu kanoringi. Kiniá kanu yombomane kanoringi mele olionga Isirele yomboma ningu siliku andolemele.
31 e durante muitos dias ele apareceu às pessoas que o tinham acompanhado da Galileia até Jerusalém. Agora essas pessoas são testemunhas que falam a respeito de Jesus ao povo de Israel.
32 Pulu Yemone pe wendo ombá mele olionga anda-kolepalimando nirimu kanu ulumu olio kalko liltingi yomboma molamili kamu wendo omu, kanumu Banapas oltone kiniá ono semane peangamo topo sikimbulu. Pulu Yemone Yesusinga ónomo topa makisinderimu kanu ulumuni u yuni “Sembó.” nirimu mele wendo omu. Kanumundu Pulu Yemone yunga konane talo-sipamonga ungu se nirimu nimba molemo mele i-sipa:nirimu.
32 — E nós estamos aqui para trazer o evangelho a vocês.
33 — ausente —
33 Deus fez agora para nós o que havia prometido aos nossos antepassados: ele ressuscitou Jesus, como está escrito no Salmo número dois: “Você é o meu Filho; hoje eu me tornei o seu Pai.”
34 Pulu Yemone ‘Yu paa pe kepe naa puropili.’ nimba yu topa makisinderimu kanumu u naa sepili ungu talo pea u nirimula. Kanu ungutolonga se i-sipa:nirimula. Se Depitini i-sipa nirimu:nirimu.
34 — E foi isto o que Deus disse a respeito da ressurreição de Jesus, afirmando que ele nunca seria destruído pela morte: “Eu vou dar a vocês as bênçãos sagradas e certas que prometi a Davi.”
35 — ausente —
35 E em outra parte das Escrituras lemos também: “Tu não deixarás que o teu dedicado servo apodreça na sepultura.”
36 Depitini Pulu Yemondo aku nirimu Depiti yuyu sembá mele naa nirimu. Pulu Yemone yundu “Sei.” nirimu kongonoma pali sepa lipale yu kolorumu, óno seringi kinia purorumu.
36 E Paulo disse ainda: — Na verdade, Davi, no seu tempo, cumpriu os planos de Deus. Depois morreu, foi sepultado ao lado dos seus antepassados e apodreceu na sepultura.
37 Aku-na-kolo ye kolorumu óno seringi kinia Pulu Yemone topa makisindipa “Lomboroko ola molou.” nirimu kanu yemo yu purou naa purorumu. Aku yemo Yesusi.
37 Mas isso não aconteceu com aquele que Deus ressuscitou. Meus irmãos, todos vocês precisam saber com certeza que é por meio de Jesus que a mensagem do perdão de pecados é anunciada a vocês. Precisam saber também que quem crê é libertado de todos os pecados dos quais a Lei de Moisés não pode livrar.
38 “Ango-keme, aku serimu-na ‘Ono piliangi.’ nimbu nimbú sekero mele i-sipa: Yesusini serimumunga yuni olionga ulu-pulu-kirima pali ‘Kamu mania pupili.’ nimba akuma siye kolomba.
38 — ausente —
39 Mosisini ungu-mane u sirimumane ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima kamu omba mania pumbá, ono konopu sumbi nimba peli yomboma molonge.’ manda naa nirimu-na-kolo kiniá Yesusi olionga nimba senderimu uluma “Sika aku serimu.” ningu kuru mondonge yomboma Pulu Yemone ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ono ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanomba.
39 — ausente —
40 “Akumunga u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ulu wendo ombá niringi mele ‘Olio-kinia wendo naa opili.’ ningu, pilku kondoko molangi.
40 Portanto, tenham cuidado para que não aconteça o que os profetas disseram:
41 Kanu yemanga sene nimbale:nirimu.” nimba Pollone nirimu.
41 “Prestem atenção, vocês que zombam de Deus! Fiquem espantados e morram. Pois o que vou fazer agora é uma coisa em que vocês não acreditariam, mesmo que alguém explicasse.”
42 Pollo Banapasitolo Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo munduku kelko pungilí seringili kinia yombomane olo mawa seko ninguli: “I ungu ningu sikimbilimu pe ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo kinia kelko ongo ningu siele.” niringi.
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo da reunião, as pessoas pediram com insistência que eles voltassem no sábado seguinte a fim de falarem sobre o mesmo assunto.
43 Bulu-balu ningu pena puringi kinia Juda yomboma kinia yombo-lupa Pulu Yemonga ungu pilieringima kinia ononga yombo awisili Pollo Banapasitolo lombili puringi. Olone ono ungu ningu siku, “Ono ‘Pulu Yemone we kondo kolopa sepa kondolemo ulu-pulumu olio-kinia pelemo mele pepa mindi pupili.’ ningu molangi.” niringili.
43 Depois da reunião, muitos judeus e outras pessoas convertidas ao Judaísmo acompanharam Paulo e Barnabé, que falavam com eles e animavam todos para que continuassem firmes na graça de Deus.
44 Pe Sambate walemo wendo orumu kinia aku taonona yombo paa awisili Pulu Yemonga ungumu pilingindu maku toringi.
44 No sábado seguinte quase todos os moradores da cidade foram ouvir a palavra do Senhor.
45 Aku-na-kolo yombo awisili Pollonga ungumu pilingindu maku toringi-kulu Juda yombomane kanokole konopu kiri panjiku Pollone ungu nirimuma ungu-taka tondoko “Nimba kinjikimu.” niringi.
45 Quando os judeus viram aquela multidão, ficaram com muita inveja. Então começaram a dizer o contrário do que Paulo dizia e o insultaram.
46 Kanu-kinia Pollo Banapasitolone onondo tondolo munduku ninguli: “Pulu Yemone ‘Ono Juda yomboma yunga ungumu u piliangi.’ u nirimu-kulu ono kumbi lepo ombo nimbu sirimbulu. Aku-na-kolo onone ‘Olio molopo naa kondolemolomonga alieli konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu manda naa limulú.’ ningu ungu nimbu sikimbulumu liku bulu siku naa pilielemelemonga oltone ono Juda yomboma mundupu kelepo yombo-lupama molemelena pumbulú.
46 Porém Paulo e Barnabé falaram com mais coragem ainda. Eles disseram: — Era necessário que a palavra de Deus fosse anunciada primeiro a vocês que são judeus. Mas, como vocês não querem aceitá-la e acham que não merecem receber a vida eterna, então agora nós vamos anunciar a palavra aos não judeus.
47 Ye-Awilimuni oltondo “Aku sale.” nirimu kanumu. Yuni nimbale:nirimu.” niringili.
47 Pois esta é a ordem que o Senhor Deus deu a nós, o seu povo: “Eu coloquei você como luz para os outros povos, a fim de que você leve a salvação ao mundo inteiro.”
48 Juda yombo naa moloringi yombomane aku niringili pilkuli konopu siku “Ye-Awilimunga ungumu peanga.” niringi. Pulu Yemone ‘Alieli konde molko kondoko mindi pangi.’ nimba, nimba taltorumu yombomane ‘Ungu nikimbili mele sika.’ ningu kuru mondoko liltingi.
48 Quando os não judeus ouviram isso, ficaram muito alegres e começaram a dizer que a palavra do Senhor era boa. E creram todos os que tinham sido escolhidos para ter a vida eterna.
49 Olo moloringili koleamanga pali Ye-Awilimunga ungumu pumba para-nanga lierimu.
49 A palavra do Senhor se espalhou por toda aquela região.
50 Aku-na-kolo Juda yombomane Pulu Yemo pipili kolko pilieringi ambo nokolima kinia kanu koleana ye awilima kinia seko mumindili kondoringi, kiniá onone yomboma pali seko mumindili kondoko, Pollo Banapasitolo ‘Ononga koleana naa molangili.’ ningu toko makoroko ultu mundoringi.
50 Mas os judeus atiçaram as mulheres não judias da alta sociedade convertidas ao Judaísmo e também os homens mais importantes da cidade. E começaram a perseguir Paulo e Barnabé e os expulsaram daquela região.
51 Aku seringimunga ‘Seko kinjikimili kanangi.’ ningu olonga kimbuna ma kulu toko Akoniamo taono puringili.
51 Então os apóstolos sacudiram a poeira das suas sandálias, em sinal de protesto contra eles, e foram para a cidade de Icônio.
52 Andiyoko taonona moloringi Yesusinga lombili andoli yomboma paa konopu awisili siku, Mini Kake Sélimu ono-kinia molopa manda sepili moloringi.
52 E os cristãos de Antioquia continuaram muito alegres e cheios do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.