1 Pedro 3

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤‘Karasinga yombomane gapomano yombo awilimanga unguma pilku liku awi siku molko, kendemande- yombomane ononga yombo awilimanga unguma pilku ono liku awi siku molangi. Karasi yuni yuyu sepa molorumu mele pilkuli aku siku sangi.’ nikiru⸥ aku siku mele amboma ono ononga yemanga unguma pilku ono liku awi siku molangi. ‘Amboma ononga ye mare Pulu Yemonga ungumu pilku naa limilimane ononga ambomane ulu peanga sumbi nilima mindi seko, yemane ungu ningíma mimi siku pilku taka leko molonge mele kanokole konopu topele toko ‘Pulu Yemonga yema molamili.’ niengi.’ ninguli ono amboma aku siku seko molangi.
1 Baibin, a’aaw oro’orot fanah kwanab kwanayara’iyi babahimaim kwanama, saise a’aaw oro’orot God ana tur gewasin men nabitumitum boro kwa ayawas gewasinamaim dogoron kwanikitabir hinan baitumatumayah hinamatar. Men kwa a turamaim baise kwa a yawas ana itininamaim.
2 — ausente —
2 Anayabin kwa ayawas ana itinin i uhewbitan.
3 Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ningu kangikundu ⸤mindi⸥ au siku pengema lapisa mengo, kou-gollone seli méle peangama nomina leko ononga mulu-wambalemanga moko toko mondoko, mulu-maminia peanga kou awili pulimúma pakoko, naa sangi.
3 Kwa baibin men taiyuw biya ufunane ana itininamaim kwaniwa’an kwanan sa’er kwanamatar, arib a baisuwaramaim, tain tenasour o debad ya’amaim, o faifuw osenamaim. Nati sa’er boro men nama manin.
4 ⸤‘Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ninguli⸥ méle paa peanga, kiri naa lembamane ononga konopumanga sukundu au siengi. Aku mélema ono konopu peanga pepa, konopu seluna pupili taka leko molonge ulumu. Aku ulumu kanopale Pulu Yemone ‘Méle paa peanga olandopamo.’ nimba kanolemo.
4 Baise nati efanin, kwa a yawas wanawanan ana sa’er hina’i’itin i tufuw nuwarob naatu yara’iyen. Sa’er iti na’atube God i’itin i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
5 Koronga-u moloringi ambo marene ‘Pulu Yemone olio-kinia “Sembó.” nilimú mele sika sembá.’ ningu pilku nokoko moloringi ambo kake selimane ‘Olio au niemili.’ ninguli aku siku moloringi kene pilkuli aku siku molangi. Kanu ambomane ononga yemanga unguma pilku ono liku awi siku moloringi kanumu.
5 Marasika baibin iyab kakafiyinamaim hima’am, i hai nuhifot God biyanamaim hiyei sa’er himatar, anayabin i a’aawah oro’orot babahimaim hima.
6 Ambo Serane ye Eporayamonga unguma pilipa lipa, yundu ‘Nanga nokoli ye awilimu.’ nirimu kanumu. Ono ambomane aku siku ⸤ononga yema kinia⸥ ulu peangama seko mélse pipili naa kolongi liemu ono Seranga lemenupili molemele.
6 Babin Sarah i nati na’atube ma, Abraham fanan bosiyasiyar naatu ana regah rouw eaf. Kwa i Sarah natunatun, kwa gewasin kwanasisinaf na’at, boro men abisa ta isan kwanabir.
7 Yema, ono aku siku ononga amboma kinia molongendo ‘Amboma molko kondangi.’ ningu ono konopumanga mimi siku pilku molko, ambomanga kangima enge se naa pelemo kene ono yemane amboma liku tapondangi. ‘⸤Pulu Yemone⸥ molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu ono yema mindi naa simba. Amboma simbala.’ ningu pilkuli amboma-kinia aku siku seko molangi. Ono yemane ‘Pulu Yemo kinia ungu nimbu méle mare mawa semolo kinia ulu sene olionga unguma pipi naa sipili.’ ningu ononga amboma-kinia aku siku sangi.
7 Kwa oro’orot auman a’aaw baibin kwanasu’ubih gewas bairi kwanama, baibin i ririmih men boun kwa fair kwabai kwama’am na’atube. Isah sinafumih erekakaf kwanasinaf, anayabin wanatowan ana siwar God nabit, i auman boro bairi nafarami. Nati na’atube kwanasisinaf ayoyobanamaim boro men sawar ta a ef nahirimih.
8 I pepá tokoromo topo pora siembo, ungu se pea kamu niembo. Ono ononga konopuma ‘Seluna pupili seluna sere lepo taka lepo molamili.’ ningu, kandi-genupilimane anju yando kondo kolko konopu mondolemele mele aku siku onone anju yando ⸤Karasinga yomboma⸥ ‘Olionga genupili.’ ningu kondo kolko, konopu mondoko, liku tapondoko, ‘Ono imbi ola mele molopili, olio imbi mania mele molopili.’ ningu taka leko yombomanga unguma pilku molangi.
8 Abistan anotanot yomaninamaim anao kwananowar auman anisawar. Kwa turanah bairi anot ta’imon, ananiyan ta’imon; sabuw bairi kwaniyabow tait ruburub na’atube, naatu turanah isah kwanayara’iyi naatu kwananot yawananih.
9 Yando ono-kinia seko kinjingí kinia anju pundu toko seko naa kinjangi. Yando iri toko ungu kiri se ningí kinia anju pundu toko iri toko ungu kiri se ningu naa sangi. Yando ono seko kinjingí kinia anju ‘Sepo kondopo lipu tapondamili.’ ningu ‘Pulu Yemone nono sepa kondopa, ‘Ono konopu siku molko kondangi.’ nipili.’ ningu Pulu Yemo ononga ningu mawa sendangi. U Pulu Yemone “Ono lipu tapondopo sepo kondambo waa.” nirimu kene onone aku siku yomboma liku tapondoko seko kondaa.
9 Tur kakafin hina’u’uwi o hinao’orarafi men wan kwanay, baise nati efanin baigegewasinamaim wan kwanay, anayabin baigegewasin i God eomatani boro nit ana maramaim kwa na’a’afi.
10 Aku nikiru ungumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga bokuna molemo mele⸥ i-sipa:
10 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum hi’o,
11 — ausente —
11 Sinaf kakafin nihamiyen natatabir gewasin nasinaf,
12 nimba bokuna molemo kanumu.
12 Anayabin sabuw hai yawas mutufurin Regah ekakaifih,
13 Ungu peangama manjipu samili.’ ningu molonge kinia nawene ono mindili lipa simbaye? ⸤Yombo se mólo kanumu.⸥
13 Bowabow gewasin kwanasisinaf isan yait boro kwa ni’a’afiyi naborabirabi?
14 Molo ulu sumbi nilima senge kinia kanumanga sika mindili nongo molongi liemu ono Pulu Yemone “Aku siku molongi kene konopu peanga pepili molko kondangi.” nimbá. Yombomane ono seko pipili kondonge sengi liemu ono pipili naa kolko ono konopu umbuna sepili naa molaa.
14 Baise gewasin kwasisinaf isan kwanabi’akir, kwa i boro baigegewasin kwanab, imih men yait ta isan kwanabir naatu kwaniyababan.
15 Ononga konopumanga ‘Karasi yu manjipa molopa, yunga ungumu manjipu pilipu lipu sepo molamili.’ ningu ‘Yu mindi olionga Ye-Awilimu molopili.’ ningu ⸤yu mindi pipili kolaa⸥. Kanu-kinia ono aku siku seko wale peanga wendo ombá walemo nokoko molonge kinia yombo sene kanopale, “Ono aku siku nambi semu-na seko molemeleye?” nimba mangilipa piliemu liemu onone anju ungu se pundu toko ononga ulu selemelemanga puluma ningu singí mele liku sumbi siku molaa. Aku-sipa na-kolo puluma ningu singíndu ungu tondolo munduku ningu seko pipili naa kondokole taka leko ningu liku sumbi siee.
15 Baise Keriso isan yatenanub dogor tutufin etei kwanab naatu Regah na’atube isan kwanakakafiy kwanakwafir.
16 Ononga konopumanga ‘Ulu-kiri se paa naa pepili.’ nieyo. Pe ono Karasi pilku ambolkole molko peanga selemele mele kanu ulumunga yombomane “Ono seko kinjilimili.” kolo toko ningu ononga ungu-bulkundu nindingí kinia ono ulu-kiri se naa pepili molonge-na kanu yomboma pipili kolonge.
16 Baise sabuw isah yara’iyen naatu kakafemaim kwanasinaf. A not gewasinamaim iu’uwi mar etei imaim kwanasinaf, saise ubar hinabit ana maramaim sabuw iyab Keriso ana gewasin isan tur kakafih hina’u’uwi boro hai tur isan biyah na’ohow.
17 Pulu Yemone ‘Olio mindili nangi.’ nimbámonga ulu peanga se sepole mindili nomulu liemu papu; olio ulu-kirima sepole mindili nomulu liemu kiri; aku kene ⸤aku siku konopu peanga pepili molangi⸥.
17 Anayabin God ana kok gewasin kwanasisinaf isan kwanabi’akir, i gewasin maiyow, naatu kakafin kwanasisinaf isan kwanabi’akir i men gewasin.
18 Karasi ⸤ye peanga se molopale mindili norumu mele⸥ piliangila. Yu ye sumbi nílimu molopale, ulu-kiri seli yombomanga kolali sepa kolondorumu kanumu. ‘Ononga ulu-pulu-kirima pali kamu mania pupili. Ono Pulu Yemo molemona pungu konopu seluna pupili seluna manda molangi.’ nimba Karasi waltikele kolondorumu. Pe ⸤yu yuyu molo yombo se lupa⸥ ulu-pulu-kirimanga nimba kelepa wale talo-sipa kolondomba aulka se paa naa lemó naa lemba. Yunga kangimu toko kondoringi kolorumu-na-kolo pe yunga minimuni yu lomboropa ola molopa mulu-koleana pumba molorumu mele molemo.
18 Anayabin sabuw etei hai kakafin isan Keriso mar ta’imon morob, sabuw gewasih naatu sabuw kakafih isah, saise tabonawiyit tatan God nanamaim tatatit. Biyan i morob, baise ayubin i yawasin.
19 Yunga mini akumu ⸤kangi kolopa liepili⸥ ⸤yombo koloringimanga⸥ minima ka-ulkana moloringina pumba unguma nimba sirimu.
19 Naatu Anunin na sabuw murubih ayubih ana diburamaim hiya hima’am isah binan.
20 Kanu minima u Noa molorumu kinia Pulu Yemonga ungu nirimuma naa pilku, liku bulu siku moloringi ⸤yombomanga minima⸥. ⸤Yomboma ulu-kiri awisili seringi-na-kolo⸥ Pulu Yemone lisipa pundu naa torumu. Noane nona ola lemba sipimu sepa wamopa molopili ⸤‘Yomboma u naa tambo.’ nimba⸥ taka lepa nokopa molorumu. ⸤Pe Noane sipimu sepa pora sirimu kinia Pulu Yemone ‘No topa yomboma topa kondopili.’ nirimu kinia⸥ yombo engaki mindi none naa torumu. Aku yombo pokore mindi Pulu Yemone ‘Naa kolko konde pangi ⸤kene sipina sukundu pangi⸥.’ nimba lipa tapondopa nona wendo liltimu.
20 Iti sabuw i Noah ana wa wowowab ana veya, ayubihine God fanan hisair, baise God yaten nub ma sabuw etei eight buwih wa wanawanan hirun gis yey ana veya, harew wanane tafafarih hima.
21 Kanu ⸤nona ‘yombo engaki naa kolangi.’ nimba⸥ lipa tapondopa wendo liltimu kanu nomone kiniá no limili ulu- pulumu lipa ora silimú. No limili nomone kangikundu unguri naa sepa, kangina kalaro molemoma kulumiye topa wendo naa lindilimú. No limilimuni ono i-siku nilimili: “Pulu Yemo, no likiru kanou. No likiru aku ulumuni na konopuna ulu-kiri se naa pelemo. Nu mawa sepo ‘Nanga konopu kamu peanga pepili kene liku tapondou.’ nikiru.” nilimili mele Pulu Yemone Noa wendo liltimu nomone lipa ora silimú. Pulu Yemone Yesusi Karasi yombo-óno-koleana topa makisinderimumunga no limilimuni ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo.
21 Naatu iti harew i bapataito ana i’inanen boun imaim kwa iyawasi. Men biya kato ekukusouw, baise not gewasin iuwi God kwa’o’omatan isan. Jesu Keriso morobone mimisir imaim kwa iyawasi.
22 Aku yemo yu ⸤lomboropa ola molopale⸥ mulu-koleana purumu, kiniá yu ⸤imbi ola molopili⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo molopa, mulu-koleana angelloma kepe, mana-yombo awilima kepe, kuru enge nili awilima kepe, akumanga pali yu ye awilimu molopa nokolemo.
22 Naatu yen au mar naatu God ana asukwafune mare ema’am, tounamatar etei naatu mar hai fair hai roubabaruwen etei i babanamaim ebobonawiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.