Romanos 9
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Karasinga yombo se moliomonga ungu-sikamo nikiru. Kolo naa tokoro. Konopuni pilipuli, Mini Kake Sélimuni nanga konopuna ‘Sika nikinu.’ nikimu na pilkirula.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 — ausente —
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 — ausente —
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 U Pulu Yemone Isirele yomboma nimba taltopa ‘nanga bolangoma molangi.’ nimba sepa liltimu ulumu kinia Pulu Yemonga pa sélimu kinia, ungu anju yando nimba panjipa mi lierimu unguma kinia, Mosisini ungu-mane sirimu ungu-manema kinia, Pulu Yemo popo toko kape ningí aulkamo kinia, ‘Ono-kinia i-sipu i-sipu sembó.’ nimba panjerimu unguma kinia, ima pali ononga.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Pulu-pulu anda-kolepa ye awilima Isirele yomboma onongala. Pulu Yemone ‘Yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mana-ye molombando anda-kolepalimane yandopa kalko liltingi yombo sene ye nokoli Karasimu yu merimu-na yu ononga talapena suku molorumula. Yu mélema pali nokopa molemo Pulu Yemo. Yu alieli-alieli kape nimbu siye naa kolopo imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipa sepili.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 ⸤Anda-kolepa⸥ Isirelene kalopa liltimu yombo nanga genupili mare awisili Pulu Yemo bulu silimilimunga sika Isirele yomboma naa molemelemonga ⸤na ono kanopo kondo selemo-na-kolo⸥ aku sipu nikirumu ‘Pulu Yemone Isirele yomboma-kinia “Sembó.” nimba panjerimu ungumu kamu mania pumu.’ nimbu naa nikiru. ⸤Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu ungu akumu Isirele yombo sikamanga ungumu⸥ akumunga yunga ungumu sika kamu mania naa pumu. We pelemo.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 “Eporayamone kalopa liltimu yomboma pali Pulu Yemonga bolangoma molemele.” manda naala nimulú. U Pulu Yemone Eporayamondo aku sipa nimba nimbale:
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Aku ungumunga pulumu i-sipa: “Olio Eporayamone kalopa liltimumunga Pulu Yemonga bolangoma molemolo.” manda naa ningí. Pulu Yemone Eporayamondo ‘Yomboma-kinia sembó.’ nimba panjerimu ungumu ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi⸥ Pulu Yemone ‘Eporayamonga bolangoma.’ nimba kanolemo.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu ungumu i-sipa: “Wale ‘wendo ombá.’ nikirumu wendo ombá kinia kelepo yando ombó kinia ⸤nunga mena⸥ Serane kango se membá.” nirimu.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Akumu mindi mólo. Ulu se peala i-sipa: ⸤Eporayamonga malo Aisakenga menu⸥ Repekane merimu kangotolonga lapa selumu mindi, akumu olionga anda-kolepa Aisake kanumu.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Aku sipa Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa:
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Pulu Yemone aku sipa serimu ulumunga olione nambolka nimulúye? “Pulu Yemone aku sipa serimu mele lawa sepa, sepa kinjerimu.” nimulúye? Akumu paa manda mólo. Yuni sepa naa kinjerimu.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Aku ulumunga Pulu Yemone Mosisindu nimbale:
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Akumunga, yombo sene ‘Pulu Yemone na ‘yunga yombomo’ nimba taltopili.’ konopu lemómonga Pulu Yemone ‘yunga’ nimba naa taltolemo. Molo yombo sene ‘Na nimba taltopili.’ nimbale kála sepa ungu selemo akuma kanopa nimba naala taltolemo. Pulu Yemone yuyu, yunga kondo kololemo akumuni mindi aku selemo.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Aku ulumunga Pulu Yemone ⸤Mosisinga kerena⸥ Isipi ye nokoli kingimundu nirimu ungumu Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i-sipa:
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Akumunga, ⸤kiniá olio pilielemolo:⸥ ‘Pulu Yemone ‘Yombo se kondo kolombo.’ konopu lemó yombomo sika kondo kololemo. ‘ ‘Nanga ungumu naa pilipa kála sepa molopili.’ nimbú.’ konopu lemó yombomo sika aku sipa molemo.’ ⸤nimbu pilielemolo⸥.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Akumunga, kiniá ono yombomanga sene na mangilipa pilipa nimbale: “⸤Pulu Yemone aku selemo⸥ liemu olio ulu-kirima selemolo mele kanopale olio nambi semu-na ‘Seko kinjilimili.’ nilimúye? Pulu Yemone konopumuni pilipa ‘Sembó.’ konopu lemó mele nawene manda ‘Mólo.’ nimbáye?” nilka.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 ⸤Aku nilkala⸥-na-kolo mana-yombo nawene Pulu Yemone ulu selemomanga “Seko kinjikinu.” nimba iri tombaye? Yombo sene mélse sepa wamombá kinia kanu mélemone yombomondo “Na nambi semu-na aku siku seko wamokonoye?” nimbá kinia papuye?
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Mamone mingi sepa wamolemo ye sene mingi talo sepa wamopale ulu awili se wendo ombá kinia kongono simbando mingi peanga se sepa wamopa, we-walemanga kongono mingi se sepa, aku selemomo peanga naa selemoye? ⸤Akumu yunga konopumuni pilipa selemo.⸥
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Aku liemu Pulu Yemone aku sipa manda naa sembaye? Pulu Yemone ‘Nanga mumindili kololio mele mona wendo opili. Nanga tondolomo kanangi.’ nimba, méle ‘Sepo kinjimbu.’ konopu lemó mélema sepa kinjimba walemo wendo ombá kinia sembando wale awisili we liepili siye kololemo akumu manda móloye?
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 ⸤Aku sembá nikirumu⸥ ‘Yunga pa sélimu kinia tondolomo-tolo kanoko, yunga molopa kondoli ulumu kanangi.’ nimba mélema pe lepa kondopa yunga pa sélina lembama koronga-u sepa wamopa taltondorumu aku mélema yu kondo kolomba mélema sembá kinia manda móloye?
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 ‘Mélema kondo kolombando sembá mélema.’ nikiru akuma olio mana-yombo Pulu Yemone nimba taltorumu yomboma. Olio Juda yombomanga mare manjipa mólo. We-yombo-lupamanga mare pea.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Akumundu Pulu Yemone u nirimu mele Osiane bokuna torumu molemo akumu i-sipa:
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 “Kolea senga ‘Ono nanga yomboma mólo.’
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Aisayane Isirele yomboma moloringi mele pilipa nimbale:
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Yawene mana-yombomanga kote
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 U Aisayane nirimu mele aku sipa wendo orumu kanumu:
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Aku liemu kiniá olione nambolka nimulúye? ⸤I-sipu nimulú:⸥ Isirele yombo naa molemele yombo-lupamane ‘yombo sumbi nilima molamili.’ ningu kála seko uluma naa seko moloringi aku yomboma Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanorumu. Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga mindi Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanorumu.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone ‘nanga’ nimba, nimba taltorumu⸥ Isirele yombomane ‘Olio Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ungu-mane se kanopo samili.’ ningu molkole ⸤se naa lierimu-na⸥ koroko kelieringi.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Nambi semu-na yombo sumbi nilima naa moloringiye? Ono Pulu Yemonga unguma ‘Sika.’ ningu kuru naa mondoringi akumunga ono yombo sumbi nilima naa moloringi. Ono onono ‘Kála seko ulu peangama senge kinia ono ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba.’ konopu lieringimunga ⸤Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima’ nimba naa kanorumu⸥. ‘Yombo sele-male tondolemo kou’ akumuni ono topa mania mundorumu.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 ⸤Aku koumundu⸥ Pulu Yemonga bokuna ⸤Aisayane torumu⸥ ungu se molemo, akumu i-sipa:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.