Romanos 2

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Akumunga, yombomane ulu selemelema onone kanokole ‘I yombomane seko kinjikimili.’ ningu apuruku “Aku sekemelemonga Pulu Yemone papu ono “Mindili nangi.” nipili.” nilimilimu manda naa selemo. Ono ‘ulu se naa sepo kinjilimulu.’ konopu lekole yombo lupamando ‘Seko kinjilimili.’ nilimili kinia aku siku ono onono ‘Sepo kinjilimulu.’ nilimilila. Yombomane ulu kirima selemele mele ono onono aku siku ulu kirima selemelemonga yombo lupama aku siku manda naa apurungí.
1 Talvez você pense que pode condenar esses indivíduos, mas é igual a eles e não tem desculpa! Quando diz que eles deveriam ser castigados, condena a si mesmo, porque você, que julga os outros, pratica as mesmas coisas.
2 Kiniá olio pilkimulu: Yombo aku ulu-pulu-kirima selemelema Pulu Yemone kanopa apurupale ‘Seko kinjikimili.’ nilimú akumu sumbi sipa pilipa nilimú.
2 E sabemos que Deus, em sua justiça, castigará todos que praticam tais coisas.
3 Akumunga onone yombo lupama kanoko apuruku ‘Seko kinjikimili.’ nilimili-na-kolo ono onono aku sikula seko kinjilimili akumu Pulu Yemone yomboma apurupa ‘Seko kinjeringimunga mindili nangi.’ nimbá kinia ‘ono mundupa kelepa aku sipa ononga uluma apurupa naa nimbá.’ konopu lemeleye?
3 Uma vez que você julga outros por fazerem essas coisas, o que o leva a pensar que evitará o julgamento de Deus ao agir da mesma forma?
4 Molo Pulu Yemone ono sepa kondolemo mele ‘Unguri mólo.’ ningu bulu siku molemeleye? Pulu Yemone ono-kinia ulu awisili sepa kondopa, ono-kinia popenge sepa mumindili naa kolopa, ‘ononga ulu kirimanga iseli-u pundu naa tambo.’ nimba molemo. Pulu Yemone aku sipa ono-kinia sepa kondolemo ulumuni ono ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku konopu topele tonge aulkana pungí mele lipa ora silimú mele naa pilkimiliye?
4 Não percebe quanto ele é bondoso, tolerante e paciente com você? Não vê que essas manifestações da bondade de Deus visam levá-lo ao arrependimento?
5 Aku-sipa na-kolo ono konopu tondolo munduku konopu topele naa tolemelemonga Pulu Yemone mumindili kolopa kote sumbi sipa pilimba walemo mona lemba kanonge kinia Pulu Yemone ono-kinia mumindili paa olandopa kolopa méle kalopa mindili simba.
5 Mas, por causa de seu coração rebelde, você se recusa a abandonar o pecado, acumulando ira sobre si mesmo. Pois o dia da ira se aproxima, quando o justo juízo de Deus se revelará.
6 Yombomane pali yu-mele-mele selemele uluma apurupale Pulu Yemone ono yu-mele-mele méle kalomba.
6 Ele julgará cada um de acordo com seus atos.
7 Yombo marene ‘Pulu Yemo kinia yunga pa sélimu kinia molopo kondopo, Pulu Yemone ‘nu seko kondorunu.’ nimbámonga nanga imbi ola molopili molopo, alieli molopa mindi pumba pora naa nili ulu-pulumu paa liemboa!’ ningu kála seko ulu peangama selemele yomboma Pulu Yemone alieli molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu simba.
7 Dará vida eterna àqueles que, persistindo em fazer o bem, buscam glória, honra e imortalidade.
8 Aku-sipa na-kolo yombo marene ‘Yombo lupama unguri mólo. Pulu Yemo unguri mólola.’ ningu ono onono pilku seko ungu sikamo munduku kelko bulu siku, ulu kirima mindi pilku selemele yomboma Pulu Yemone ono paa mumindili kolopa ‘Méle kalambo.’ nimba mindili nongo molonge ulu-pulumu simba.
8 Mas derramará ira e indignação sobre os que vivem para si mesmos, que se recusam a obedecer à verdade e preferem entregar-se a uma vida de perversidade.
9 Seko kinjilimili yomboma pali ulu umbuna awilima kinia mindili noli awilima kinia ono-kinia yu-mele-mele wendo ombá. Juda yomboma kinia kepe paa sika wendo ombá; yombo-lupama kinia wendo ombála.
9 A todos que praticam o mal, ele trará aflição e calamidade: primeiro para os judeus, e também para os gentios.
10 Aku-na-kolo yombo marene seko peanga silimili yombomando yu-mele-mele Pulu Yemone nimbale: “Ono na kinia nanga pa sélimu kinia pea kopu sepo molopo kondopo, ‘Seko kondoringi.’ nimba imbi ola molopa konopu pe nipili molangi.” nimbá. Juda yombomando kepe paa sika aku sipa nimbá; yombo-lupamando kepe nimbála.
10 Mas, a todos que fazem o bem, ele dará glória, honra e paz: primeiro para os judeus, e também para os gentios.
11 Pulu Yemone yombo talapema lupa lupa naa apurupa, yomboma pali sere lepa apurumba akumunga ‘Juda yomboma lupa, we-yomboma lupa.’ nimba yombomanga uluma naa apurumba. ⸤Manda selu sipa apurumba.⸥
11 Pois Deus não age com favoritismo.
12 We-yombomane Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane nimba sirimuma naa pelemo-na naa pilkuli ulu-pulu-kirima selemele yomboma sika Pulu Yemone ononga kote pilipa “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ‘Nanga ungu-manema pulua toringi.’ naa nimbá. Juda yombomane Pulu Yemonga ungu-manema ono-kinia pelemo akuma pilkuli, ulu-pulu-kirima selemelemonga Pulu Yemone ononga kote pilipale ‘Ono nanga ungu-manema pulua toringi.’ nimba ono “Mindili nangi.” nimbála.
12 Assim, todos os que pecarem, mesmo não tendo a lei escrita de Deus, serão destruídos. E todos os que pecarem estando sob a lei de Deus, de acordo com essa lei serão julgados.
13 Yombomane Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma komumane mindi pilielemelemonga Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba naa kanolemo, mólo. Ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele pilku sengena panjiku selemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo akumunga ⸤Pulu Yemone aku sipa yomboma pali sumbi sipa apurupa “Mindili nangi.” nimbá⸥.
13 Pois o simples ato de ouvir a lei não nos torna justos diante de Deus, mas sim a obediência à lei é que nos torna justos aos olhos dele.
14 (Juda yombo naa molemele yomboma sika Pulu Yemonga Mosisini ungu-mane nimba sirimuma naa pelemo-na naa pilku molemele-na-kolo we konopumuni pilkuli ‘I-sipu sembó kinia peanga.’ ningu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele aku siku selemele. Sika ono onono Pulu Yemonga ungu-manema naa pelemo-na-kolo aku siku selemele kinia Pulu Yemone ungu-manemane nimba molemo ono onono we pilielemele mele mona lemó.
14 Até mesmo os gentios, que não têm a lei escrita, quando obedecem a ela instintivamente, mostram que conhecem a lei, mesmo não a tendo.
15 Kanu yombomane selemele ulumane Pulu Yemonga ungu-manema ononga konopumanga pelemo mele lipa ora silimú. Onone uluma selemele kinia ononga konopumane apurupale ‘I-siku sekemele seko kinjikimili. I-siku sekemele seko kondokomele.’ nilimú mele konopumane pilielemele aku sipa Pulu Yemonga ungu-manema sika ononga konopumanga pelemo mele ononga konopumane lipa ora silimúla.)
15 Demonstram que a lei está gravada em seu coração, pois sua consciência e seus pensamentos os acusam ou lhes dizem que estão agindo corretamente.
16 Akumunga, Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Yesusi Karasi kote pilieli yemo molopa Pulu Yemonga kote pilindipale yombomanga konopumanga lopi sepa pelemo uluma kepe apurumbando yomboma pali aku sipa pilipa apurupa kote pilimba. Semane peangamo topo siliumuni aku sipa nimba silimú.
16 Isso se confirmará no dia em que Deus julgar os segredos de cada um por meio de Cristo Jesus, de acordo com as boas-novas que anuncio.
17 Pe kiniá, ono ‘Juda yomboma molemolo’ nilimili yomboma; ‘Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini nimba sirimuma pilipu sepole manda molemolo.’ ningu, ‘Olio Juda yomboma mindi Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma.’ nirimu yomboma molemolo, ono we-yombomanga Pulu Yemo mólo.’ ningu kála seko ononga imbima ambolko paka toko,
17 Você, que se diz judeu, se apoia na lei de Deus e se orgulha de seu relacionamento especial com ele.
18 Pulu Yemone ‘ono sangi.’ nimba konopu mondolemo mele pilku, Pulu Yemonga ungu-manema ono mane siringi mele pilkuli ulu peanga sumbi nilima apuruku pilku ‘ima peanga’ ningu,
18 Conhece a vontade de Deus: sabe o que é certo, porque foi instruído em sua lei.
19 — ausente —
19 Está convencido de que é guia para os cegos e luz para os que estão perdidos na escuridão.
20 — ausente —
20 Considera-se capaz de instruir os ignorantes e ensinar os caminhos de Deus às crianças. Está certo de que a lei de Deus lhe dá pleno conhecimento e verdade.
21 Aku siku sika nilimili liemu onone yombo lupama mane silimili mele ono onono nambi semu-na mane naa silimiliye? Onone yomboma mane sikuli “Wa naa liengi.” nilimili liemu pe ono onono nambi semu-na wa limilíye?
21 Pois bem, se você ensina a outros, por que não ensina a si mesmo? Diz a outros que não roubem, mas você mesmo rouba?
22 Onone yombomando “Ambo ye pulima ye lupama kinia wa ulu-kirinale naa seko, ye ambo lilima ambo lupama kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nilimili liemu pe ono onono nambi semu-na aku siku selemeleye? Yombomane we-mélema anjiku ‘olionga nokolemele pulu yema’ ningu popo tolemele mélema kanoko kiri pilielemele liemu pe Juda yombo naa molko we-yombo molemelemane ulkama takoko akuna sukundu pungu kanu mélema anjiku popo tolemele ulkamanga sukundu pungu mélema nambi semu-na kanoko peanga pilku wa limilíye?
22 Afirma que é errado cometer adultério, mas você mesmo adultera? Condena a idolatria, mas rouba objetos dos templos?
23 Onone ‘Pulu Yemonga ungu-manema olio-kinia mindi pelemo akumunga olio yombo peanga olandopama.’ ningu ononga imbima ambolko paka tolemele liemu nambi semu-na Pulu Yemonga ungu-manema pulua tolemelemone Pulu Yemonga imbimu seko kinjilimiliye?
23 Você, que tanto se orgulha de conhecer a lei, desonra a Deus, desobedecendo à lei?
24 Onone aku siku selemelemonga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i-sipa:
24 Não é de admirar que as Escrituras digam: “Os gentios blasfemam o nome de Deus por causa de vocês”.
25 Ono Juda yombomane ungu-manema pilku sengena panjiku sengi liemu kangomanga kangi se kopisiku wendo limili ulumuni ono lipa tapondolemo, aku-na-kolo ungu-manema pulua tongi liemu kangomanga kangi se kopisilimilimuni ungu se naa selemo. Aku siku selemelemonga yombo kangi se naa kopiseli yomboma mele molemele.
25 A prática judaica da circuncisão só tem valor se você obedece à lei de Deus. Mas se você, que é circuncidado, não obedece à lei de Deus, não é diferente de um gentio incircuncidado.
26 We-yombomane kangi se naa kopisikuli Pulu Yemonga ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele pilku sengi liemu Pulu Yemone ono kanopa ‘yombo kangi se kopiseli ⸤Juda⸥ yomboma mele molemele.’ nimba naa kanombaye?
26 E, se os incircuncidados obedecerem à lei de Deus, acaso não serão também considerados circuncidados?
27 Kangi se naa kopisiku ungu-manema sengena panjiku selemele yombomane ono Juda yombo kangi se kopisiku ono-kinia ungu-mane pelemoma pulua tolemele yomboma onondo ninguli: “Pulu Yemonga ungu-manema pulua tolemelemonga aku siku seko kinjilimili kene ono papu mindili nangi.” ningí.
27 De fato, os gentios incircuncidados que cumprem a lei de Deus condenarão você, judeu, que é circuncidado e tem a lei de Deus, mas não obedece a ela.
28 Yombo se yunga kangi kopiselimu mindi kanopale ‘yu Juda yombomo’ nimbámo yu sika Juda yombomo mólo. Kangi se kopisiku wendo liku eltolemele akumu ‘Kangikundu mindi unguri sepili.’ ninguli selemele kinia unguri naa selemo.
28 Pois ser judeu exteriormente ou ser circuncidado não torna ninguém judeu de fato.
29 Yombo se konopuna sukundu ungu se selemo akumu mindi sika Juda yombomo molemo. Kangi se kopisiku wendo limili akumunga pulumu konopuna sukundu Pulu Yemonga yombomo nimba mako pelemo. ‘Kangi se i-siku kopisiku wendo liengi.’ nilimú ungu-manemone yuyu unguri naa selemo. Pulu Yemonga Minimuni konopuna sukundu selemo akumuni kanu yombomo lipa tapondolemo. Aku yombomo, we-yombomane kanoko peanga pilku kape ningu imbi ambolko paka naa tondolemele, Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa kape nimba yunga imbimu ambolopa paka tondolemo.
29 Judeu verdadeiro é quem o é no íntimo, e circuncisão verdadeira é a do coração, feita pelo Espírito, e não pela letra da lei, recebendo assim a aprovação de Deus, e não das pessoas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.