Romanos 14
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yombo se ‘Sika’ nimba kuru mondolemo-na-kolo tondolo mundupa kuru naa mondolemo yombo akumundu “Pea molamili ou.” ningu, yuni pilipa ulu selemoma naa pilku apuruku yu-kinia ungu awisili angelema naa niengi.
1 Yait ana baitumatum erara’iy ana merar kwanay kwanab a kou’ayamaim narun, baise men i ana kakafin isan bairi kwanagam kwanibabatiy.
2 Karasinga yombo se ‘kere-langima pali nombó kinia unguri naa sembá.’ nimba kuru mondolemo-na-kolo Karasinga yombo se konopu tondolo naa pupili molopale kongima pea pali mi lepa naa nomba, kaliana olemo kere-langima mindi nolemo.
2 Sabuw afa tebitumatum bay etei karam boro hinaa, baise afa hai baitumatum kikimin, imih i bay akisinamo te’aau.
3 Yombo se kere-langima pali nolemo yombomone yombo kongima mi lepa naa nolemo yombomo ‘Yu kiri, na peanga.’ konopu naa liepili. Yombo se kongima mi lepa naa nolemo yombomone yombo kere-langima pali nolemo yombomo kanopa apurupale ‘Sepa kinjikimu.’ naa nipili. Yombo kere-langima pali nolemo kanu yombomo Pulu Yemone kanopa peanga pilipa ‘nanga yombomo molemo.’ nirimu kene aku naa sangi.
3 O yait bay etei ku’aa, taituwa bay afa men eaa isan inanufuruw ina’omih, na’atube o yait bay afa ihamiyen afa’awat ku’aa, men taituwa bay etei eaa isan inanufuruw ina’omih. Anayabin God nati orot auman ibasit ebaib.
4 Nu nawe konopu lekole yombo senga kendemande-yombomone ulu sembama kanoko ‘Imu seko kondokono. Imu seko kinjikinu.’ ningu apurulinuye? Yunga ye awili nokólimuni mindi yunga kongono selemoma kanopa ‘Imu seko kinjikinu. Imu seko kondokono.’ nimba apurumba. Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni kanu yombomo ‘Konopu tondolo pupili molopili.’ nimba lipa tapondombamonga yu sika konopu tondolo pupili molomba.
4 Kwa men karam orot ta ana akirwairafin kwanibabatiyimih? Orot Ukwarin akisinamo boro ana akir wairafih ta ere’ere naatu ta ebatabat boro hairi nibatiyih. Naatu Regah akisin boro nafufunih yait i bowabow gewas ebowabow.
5 Karasinga yombo sene ‘I walema we walema. I walemo Pulu Yemonga wale kakemo.’ konopu lemó. Aku-sipa na-kolo Karasinga yombo sene walema apurou naa apurupa ‘walema selu-sipa’ konopu lemó. Yombomane pali yu-mele-mele konopu lemele mele konopuni pilkuli ‘Na aku sipu konopu lelio peanga sepo konopu lelio.’ ningu tondolo munduku piliangi.
5 Orot ta enotanot veya ta’imon i veya gagamin, men veya afa na’atube. Naatu orot ta enotanot veya etei hai itinin i ta’imon. Orot ta’ita’imon i taiyuwih hinanot gewas hinabow.
6 Yombo sene ‘I walemo peanga olandopa.’ nimba pilielemo yombomone ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba aku sipa nimba pilielemo. Yombo se kere-langima naa apurupa walu nolemo yombomo ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba Pulu Yemondo “Ange.” nimbale kere-langima nolemo. Yombo se kere-langima mi lepa naa nolemo yombomo ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba aku sipa sepa Pulu Yemondo “Ange.” nilimú.
6 Orot yait not veya ta’imon ya’asair imaim God ekwakwafir, i narusagiy. Naatu o yait a kok bay ta ta ku’aa i auman Regah kururusagiy, anayabin nati bay isan Regah ifefeyan igegewasinika. Naatu o yait sawar afa itafuta afa’awat ku’aau auman Regah kururusagiy, naatu merarayow kubitin.
7 Olio Karasinga yombomanga sene konopuni pilipa ‘Na nanu pilipuli i-sipu sepo molambo.’ manda pilipa naa nimbá. Yuyu pilipale ‘I-sipu kolambo.’ manda naa nimbála.
7 Yawasit tama’am o tamomorob i men it taiyuwit isat.
8 Olio konde molopole Ye-Awilimuni kanopa peanga kanolemo uluma mindi sepo molamili. Molo kolomulu liemu ‘Ye-Awilimuni ‘Kolani.’ nikimu walemo wendo okomo-na yunga imbi ola molopili kolambo.’ niemili. We konde molomolo kinia kepe kolomolo kinia kepe olio Ye-Awilimunga yomboma molomolo.
8 Imih yawasit tama’am i Regah isan tama’am, naatu tamomorob, i Regah isan tamomorob. Yawasit tama’am o tamomorob it i Regah nowan.
9 Aku ungumunga ulu-pulumu i-sipa: Yu ‘Yombo kololimanga kepe konde molemelemanga kepe Ye-Awilimu molambo.’ nimba Karasi yu kolopale kelepa konde molorumu.
9 Ana’an iti isan Keriso morob naatu yawasin misir maiye, naatu sabuw yawayawasih, murumurubih etei isah ebi’aiwob.
10 Akumunga nuni nambi semu-na nunga genane ulu selemoma ‘Imu seko kinjikinu. Imu seko kondokono.’ ningu apurulinuye? Nunga gena nambi semu-na kanoko kiri pilku ‘Yu yombo kirimu.’ nilinuye? Pe olio pali Pulu Yemonga kotena gilimulúmunga kiniá aku seleno manda naa selemo.
10 Aisim taituwa bayuwat eani’aan kwabibabatiyih? Naatu aisim taituwa kwanunufuruwih? Anayabin it etei boro God ana baibatiyen urama’ama nanamaim tanabat nibabatiyit.
11 Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:
11 Bukamaim hikikirum,
12 Akumunga, olio yu-mele-mele olionga ulu selemolomanga puluma pali sika Pulu Yemo nimbu simulú.
12 Isan imih it ta’ita’imon ata yawas abisa tasisinaf etei boro God ana tur tana’owen.
13 Akumunga, olione anju yando yombomane ulu selemelema apurupu kanopo kiri pilielemolo mele mundupu keleamili. Ulu se lupa i-sipu samili: Nunga gena ‘mania pumbá molo ulu-pulu-kirima sembá ulu se paa naa sambo.’ ningu pilku molangi.
13 Isan imih taituwat bairi men taiyuwit ata baitumatum nena tanafufunen tanigamigamimih. Naatu ata not tanarumutufur taituwat men tanikubibiruwih hai baitumatum nare’emih.
14 Na ⸤Pollo⸥, Ye-Awili Yesusi pea konopu seluna pupili molembolo yemo molopole ‘ ‘Mélemanga pali mélse yuyu Pulu Yemone kanopa kalaro molemo’ nimba naa kanolemo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro. ‘Aku-sipa na-kolo yombo sene mélse ‘kalaro molemo’ konopu lemó liemu sika kanu mélemo kanu yombomone aku sipa konopu lemómonga aku mélemo kanopa ulu se sembá kinia sepa kinjimba.’ nimbu pilkiru.
14 Regah Jesu wanawananamaim God isou sinaf irerereb asoso’ob i iti, sawar etei i gewasih bay isan. Baise orot yait nanot bay afa nabitafutaf na’at, nati bay i orot ana tafutaf matar imih men naa.
15 Nuni kere-langi se noleno kinia genane kanopale yunga konopuna umbuna pelemo liemu nuni yu konopu naa mondokole aku siku seleno. Karasi yunga nimba kolali sepa kolondorumu gena akumu nu kere-langi noleno-na kanopale Karasi mundupa kelepa kamu ultu pumba molopa kinjimba liemu aku kere-langimu naa nou.
15 Baise o a bay ku’aa’umaim taituwa iu yababan kubitin, o i men yabow ana efamaim kusisinaf. Imih men a bay ku’aa’umaim taituwa ana not inikwaris, anayabin Keriso nati orot auman isan morob.
16 Nuni ulu pilku peanga pilku selenomo yombomane kanokole nunga bulkundu nindiku ‘Sepa kinjikimu.’ ningí kinia manda naa sembá kene nuni sení uluma mimi siku pilku seko molani.
16 Naatu men iniwa’an abisa o gewasin irouw kunotanot nabotabir kakafin namatar isan hinao’omih.
17 Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa ⸤Karasinga yomboma⸥ nokopale kere-langi kinia no kinia nolemele aku mélemanga yu kanopale ungu se naa nilimú. Yu ye nokoli kingimu molopa nokopale ulu sumbi nilima kinia, taka lepa mololi uluma kinia, konopu sili uluma kinia, Mini Kake Sélimuni silimú aku uluma mindi ‘senge kinia kanopo peanga pilimbu.’ nimba pilipa molemo.
17 Anayabin God ana aiwob wanawanan atomamaim i men an gagamin, baise an gagamin i a ef namutufor, tufuw, yasisir Anun kakafiyinane kwanab kwanama.
18 Yombomane Karasinga kongonomo pilku sendengendo aku uluma selemele yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo, we-yombomane kanoko ‘seko kondokomele’ ningu pilielemele.
18 Anayabin orot yait Keriso isan iti na’atube ebowabow God i ebiyasisir naatu sabuw nati orot ana bowabow isan boro hinakakafiy.
19 Akumunga, olione yomboma taka leko konopu seluna mindi pupili molonge uluma kinia, olionga genupilima Karasinga unguma pilku liku seko molongendo konopu olandopa tondolo pupili molonge uluma kinia, paa tondolo mundupu samili.
19 Nati isan it ta’ita’imon tanibaibaisbonen koufair tanab not ta’imon tanabow tufuw namatar, ayubit tanawowab nayen nara’at.
20 Kere-langi se nonimunga Pulu Yemonga kongonomo kamu toko mania mundoni kinia paa manda naa sembá kene aku paa naa sani. Sika kere-langima pali kalaro se naa molopa unguri naa selemo-na-kolo kere-langi se noni kinia yombo sene kanopale yu konopu talo pembamonga Karasinga yombo molopa sembá mele pilipa sundupa sepa kinjimba liemu aku senímu manda naa sembá.
20 Men aatomamaim naatu bayumaim God ana bowabow tanagurusimih, bay etei i gewasih men tafutafumih. Baise ana kakafin i men abisa o ku’ani’aan imaim inasinaf orot babin ta ana not inikwarisimih.
21 Nuni kongi se molo no-waene se noni molo ulu se lupa sení kinia genane kanopale yu konopu talo pembamonga Karasinga yombo molopa sembá mele pilipa sundupa sepa kinjimba liemu kelko aku siku naa sení kinia peanga.
21 Ana gewasin finimih men kwanaa naatu wine men kwanatom, o sawar afa kwanasinaf taituwa hai not kwanikwarisimih.
22 Nunu aku mélema kanoko konopumuni pilieleno mele akumu nu kinia Pulu Yemo kinia olonga kongonomo. Yombo sene mélse kanopa ‘I mélemo peanga.’ konopu lepale yunga konopumuni pilipa ‘Sepo kinjikiru.’ nimba ungu se naa piliemu liemu yu konopu sipili.
22 Imih sawar abisa’awat isah o kubitumatum nati i o God airi a founamaim nama. Naatu iso’ob abisa kusisinaf i men erekasiy auman kusisinaf o i boro baigegewasin inab.
23 Aku-sipa na-kolo yombo sene kere-langi se kanopa ‘I kere-langimu kalaro molemonje. Nombó kinia manda naa sembanje.’ nimba kuru mondopale nomu liemu sepa kinjilimú. ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu se sekero.’ nimba kuru naa mondopale nomu liemu sika sepa kinjilimú. Olione ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma selemolo.’ nimbu kuru naa mondopole uluma selemolo kinia aku sipu ulu-pulu-kirima selemolo.
23 Baise orot yait erekasiy auman naa natomatom na’at baibatiyen boro nab anayabin i taiyuwin ana baitumatum ebigigim. Naatu abisa men baitumatumamaim kusisinaf i bowabow kakafin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.