Mateus 9
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kanu-kinia Yesusi kelepa nona andoli sipi senga sukundu pumbale nirimumuni, nomu ⸤Gallilli⸥ yakondo omba yunga kolea ⸤Kapeniame taono⸥ orumu.
1 Jesus entrou num barco e atravessou o mar até a cidade onde morava.
2 Yu ⸤Kapeniame kelepa⸥ omba molorumuna ye marene kimbu ki kolopa pora sirimu ye se taropola seko mengo oringi. Onone ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondokole yu mengo oringi Yesusini kanopa pilipale kimbu ki kolopa pora sirimu yemondo nimbale: “Nanga kangomo, nunga konopu peanga liepili. Nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, mundupu kelkero.” nirimu.
2 Algumas pessoas lhe trouxeram um paralítico deitado numa maca. Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Anime-se, filho! Seus pecados estão perdoados”.
3 Aku nirimu kinia pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye marene onono konopumane pilkuli, ‘I yemone Pulu Yemo marake sekemo.’ ningu pilieringi.
3 Alguns mestres da lei disseram a si mesmos: “Isso é blasfêmia!”.
4 Ono konopu lieringi mele Yesusini pilipa nimbale: “Ono nambi semu-na konopu leko kinjikimiliye?
4 Jesus, percebendo o que pensavam, perguntou: “Por que vocês reagem com tanta maldade em seu coração?
5 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje?’ konopu lengeye?
5 O que é mais fácil dizer: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se e ande’?
6 Aku-na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu.
6 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico: “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
7 Aku nirimu kinia yemo ola gilipa ulkando purumu.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Yombo awisili akuna maku toko moloringimane yuni aku serimu kanoko mini-wale mundukuli, mana-yomboma ulu-tondolo aku mele senge tondolomo sirimu Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko kape niringi.
8 Ao ver isso, a multidão se encheu de temor e louvou a Deus por ele ter dado tal autoridade aos seres humanos.
9 Kanu-kinia Yesusi pumbá pumbale nirimumuni, kou-takisi lipa molorumu ye se, yunga imbi Mateyu, kanopale yundu “Na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu. Kanu-kinia Mateyu yu ola gilipa yu lombili purumu.
9 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem chamado Mateus sentado onde se coletavam impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Mateus se levantou e o seguiu.
10 Pe Yesusi Mateyunga ulkana kere-langi nomba molorumu kinia kou-takisi lili yema kinia, ⸤Juda ye awilimane⸥ “ulu-pulu-kirima seli ye” ⸤niringi⸥ wema kinia awisili ongo Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia ono pea mania molko kere-langi noringi.
10 Mais tarde, na casa de Mateus, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e pecadores.
11 ⸤Ono aku siku seluna kere-langi nongo moloringi-kulu⸥ Parisi yemane kanokole yu lombili andolimando mangilku pilku ninguli: “Ononga ungu-mane sili yemo kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli ye wema kinia ono-kinia yu nambi semu-na kere-langi pea nokomeleye?” niringi.
11 Quando os fariseus viram isso, perguntaram aos discípulos: “Por que o seu mestre come com cobradores de impostos e pecadores?”.
12 Aku siku niringi mele pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu.
12 Jesus ouviu o que disseram e respondeu: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes”.
13 Nane “Yombo sumbi nilima na molombona wangi.” nimbúndu ma-koleana naa orundu. ‘Ulu-pulu-kiri seli yomboma na molombona wangi.’ nimbúndu orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma lipu tapondombondo orundu kene ono pungu Pulu Yemonga bokuna molemo ungu senga pulumu pungu pili-payo. Pulu Yemone nimbale:
13 E acrescentou: “Agora vão e aprendam o significado desta passagem das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’. Pois não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
14 Pe ⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andoringi yema Yesusi molorumuna ongole yundu mangilku pilku ninguli: “Olio kinia Parisi yema kinia olio alieli kere-langi mi lepo naa nolemolo na-kolo nu lombili andolima aku siku naa selemele akumu nambi semu-na naa selemeleye?” niringi.
14 Os discípulos de João Batista foram a Jesus e lhe perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar, como nós e os fariseus?”.
15 ⸤Aku siku niringi kinia pilipale⸥ Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kola sepo kere-langi naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí. Pe mindi, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥
15 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento ficam de luto enquanto festejam com o noivo? Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
16 “Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka.
16 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano rasgaria a roupa, deixando um buraco ainda maior.
17 “Kongi-meme kangimuni seli mingi-u senga no-waene konde naala kololemolo kanumu. Yombo sene mingi-u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi-umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka. Akumunga no-waene konde kongi-meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu. ⸤Pe nomo akolemo kinia kangimuni seli mingi kondemo anju yando pumba sungu naa nilimúmunga⸥ nomo kinia mingi kondemo pea manda lemó.” nirimu.
17 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O couro se arrebentaria, deixando vazar o vinho, e os recipientes velhos se estragariam. Vinho novo é guardado em recipientes novos, para que ambos se conservem”.
18 Yesusini Jononga lombili andoli yemando ungu nimba molopili ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se⸥ nokorumu ye se Yesusi molorumuna omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu nimbale: “Nanga bolamo kiniá iseli kolopa pora sikimu. Aku-na-kolo nu ongo yu kimuni amboloni kinia yu konde pumbá.” nirimu.
18 Enquanto Jesus ainda falava, o líder da sinagoga local veio e se ajoelhou diante dele. “Minha filha acaba de morrer”, disse. “Mas, se o senhor vier e puser as mãos sobre ela, ela viverá.”
19 Aku nirimu kinia Yesusi ola gilipa yu lombili purumu. Yesusi lombili andolima pea puringila.
19 Então Jesus e seus discípulos se levantaram e foram com ele.
20 — ausente —
20 Nesse instante, uma mulher que havia doze anos sofria de hemorragia se aproximou por trás dele e tocou na borda de seu manto,
21 — ausente —
21 pois pensava: “Se eu apenas tocar em seu manto, serei curada”.
22 Ambolorumu kinia Yesusi topele topa yu kanopa nimbale: “Bolamo, nu konopu peanga pepili moloyo. ‘Nu manda sepa peanga simba.’ konopu lienu kanu ulumuni nu peanga lekemo.” nirimu. Kanu enamonga ambomo peanga lepa we molorumu.
22 Jesus se voltou e, quando a viu, disse: “Filha, anime-se! Sua fé a curou”. A partir daquele momento, a mulher ficou curada.
23 Kanu-kinia Yesusi ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo⸥ nokoli yemonga ulkana sukundu ombale yombo awisili molko kondo kolko, kolape-mingi toko pondoko, kola awili-seko seko moloringi kanopale yuni nimbale:
23 Quando Jesus chegou à casa do líder da sinagoga, viu a multidão agitada e ouviu a música fúnebre.
24 “Ono anju pame! Bolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.” nirimu. Aku nirimu kinia ⸤bola kanumu sika kolopa pora sirimu pilkuli yuni “We uru pelemo.” nirimumunga⸥ yu ungu-taka tondoko tawe senderingi.
24 “Saiam daqui!”, disse ele. “A menina não está morta; está apenas dormindo.” Os que estavam ali riram dele.
25 Kanu-kinia yombo maku toko moloringima pulu sipa pena-pena sepale ⸤bola ónomo lierimu⸥ kisipina pumba yunga kimu ambolorumu kinia bolamo ola molorumu.
25 Depois que a multidão foi colocada para fora, Jesus entrou e tomou a menina pela mão, e ela se levantou.
26 I ulu-tondolo serimumunga semanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anju anju purumu pilieringi.
26 A notícia desse milagre se espalhou por toda a região.
27 Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa pumbá purumu kinia mongo kiri lierimu ye talo yu lombili ongo mangilku ninguli: “⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nu olto kondo kolou.” ningu wale awisili niliku oringili.
27 Depois que Jesus saiu dali, dois cegos foram atrás dele, gritando: “Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
28 Yu ulka senga sukundu purumu kinia mongo kiri lieli yetolo yu molorumuna lombili oringili kinia yuni olo mangilipale: “Olo na mawa sekembele mele ‘Manda sembá.’ konopu lekembele molo móloye?” nirimu kinia olone ninguli: “Ye-Awilimu, ‘Manda sení.’ konopu lekembolo.” niringili.
28 Quando Jesus entrou em casa, os cegos se aproximaram, e ele lhes perguntou: “Vocês creem que eu posso fazê-los ver?”. “Sim, Senhor”, responderam eles.
29 — ausente —
29 Ele tocou nos olhos dos dois e disse: “Seja feito conforme a sua fé”.
30 — ausente —
30 Então os olhos deles se abriram e puderam ver. Jesus os advertiu severamente: “Não contem a ninguém”.
31 Aku-na-kolo olo pena pungu Yesusini serimu mele aku koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali semane toko siliku andoringili.
31 Eles, porém, saíram e espalharam sua fama por toda a região.
32 Kanu yetolo Yesusi munduku kelko pungilí puringili kinia ye se konopuna kuru molorumumunga ungu se naa nirimu ye se Yesusi molorumuna mengo oringi.
32 Quando partiram, foi levado a Jesus um homem que não conseguia falar porque estava possuído por um demônio.
33 Yesusini yemonga konopuna molorumu kuru kanumu topa makororumu kinia ungu naa nirimu ye kanumuni ungu nirimu-kulu yombo maku toko moloringimane kanokole konopu awisili kimbu siku ninguli: “U Isirele koleana sukundu i-sipa ulu se wendo naa orumu kanumu.” niringi.
33 O demônio foi expulso e, em seguida, o homem começou a falar. As multidões ficaram admiradas. “Jamais aconteceu algo parecido em Israel!”, exclamavam.
34 Aku-na-kolo Parisi yemane ninguli: “Kurumanga nokolimuni yu lipa tapondolemo-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
34 Os fariseus, contudo, disseram: “Ele expulsa demônios porque o príncipe dos demônios lhe dá poder”.
35 Yesusi kolea-awilimanga kinia kolea-kangamanga pelepa andopale nirimumuni, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba ungu-mane sipa; Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo nokomba ungu-pulumunga semane peangama topa sipa; kuru lupa-lupama torumu yomboma sepa peanga sirimula.
35 Jesus andava por todas as cidades e todos os povoados da região, ensinando nas sinagogas, anunciando as boas-novas do reino e curando todo tipo de enfermidade e doença.
36 Yombo paa awisili yu molorumuna ongo liku maku toko moloringima kanopale ono umbu-konopu naa pepili andoko, kangima enge naa perimu-kulu ono onono manda liku naa tapondoko molkole ono kongi sipisipima ononga tapu-ye se naa molorumumunga we moloringi mele ono aku siku moloringi-kulu kanopale ono paa kondo kolorumu.
36 Quando viu as multidões, teve compaixão delas, pois estavam confusas e desamparadas, como ovelhas sem pastor.
37 Kanu-kinia ⸤yombo awisili ‘Yuni lipa tapondopili.’ ningu moloringi-kulu kanopale⸥ lombili andolimando nimbale: “Kere-langi awisili kaliana nou lemó-na-kolo kongono-ye awisili mólo.
37 Disse aos discípulos: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos.
38 ⸤Na ye selumu mindi i kongonomo sekero kene⸥ Kere-Langimanga Pulu Yemo mawa sekole yuni “Kere-langi nou lielima lingí kongono senge yomboma yunga kaliana lipa mundopili.” niee.” nirimu.
38 Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.