Mateus 16

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Kolea Makatane purumu⸥ kinia Yesusi molorumuna Parisi yema kinia Sadusi yema kinia ono ongo, ‘Yuni nambi sembanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku mawa seko ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba ya mana lipa mundorumunje kanamili.’ ningu mulu-koleana molemo Pulu Yemone mindi manda ulu-tondolo selemo mele se sei.” niringi.
1 Pharisee naatu Sadducees afa hikok i Jesu hitikubibiruw, imih hina hio, “Aki akokok ina’inan ta marane ini’obaiyi saise anaso’ob o i anababatun God ana fair ibai.”
2 Yesusini pundu topa nimbale: “Ipupini ena pumbándo mulúmu kondoli selemo kinia kanokole ‘wale peangamo wendo ombá lémo.’ nilimili.
2 Baise Jesu iyafutih eo, “Rabirab mar ebiwuwun kwa’i’itin, boro kwanao, maras boro veya gewasin nayen.
3 Orili-u kolea tangombando kolea kupa topa mulúmu simbulu tolemo kinia kanokole ‘Lo ombá lémo.’ ningu pilielemele kanumu. Mulúmu kanokole ‘koleamo i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo i walemanga uluma wendo olemoma kanokole ungumanga pulumu manda naa pilielemele.
3 Naatu mar auman gagub niwuwun naatu turin nafufurum kwana’itin boro kwanao, boun boro nayar. Kwa i gagub akisin ana itinin kwaso’ob boro kwanao, baise abisa iti boun temamatar hai yabih men karam boro kwanaso’ob.
4 Kiniá mana molemele yomboma yombo kirima mindi molemele. Ono seko kinjiku, Pulu Yemo siye kolko, méle lupama konopu mondolemele kanu yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na mawa selemele. Aku-na-kolo ⸤Pulu Yemone na lipa mundorumu-na ya ombo molkoro. Yu-kinia kopu sepo kongono selembolo mele⸥ lipa ora simba ulu-tondolo se wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Jonane serimu ulumuni mindi lipa ora silimú mele manda kanonge. Se pea wendo naa ombá.” nimbale ono mundupa kelepa purumu.
4 Mar iti boun ana sabuw hai fanasair naatu hai tafa’asar i ra’at, ina’inan isah tinunuwet. En! Baise ina’inan ta’imon ebi’obaiyi i Jonah ana i’inan.” Basit Jesu sabuw nati’imaim ihamiyih hima i sa’ab in.
5 Ono ⸤Gallilli nomu⸥ nekendo pungíndu ⸤Yesusi⸥ lombili andoli yema pellawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi.
5 Jesu ana bai’ufununayah harew kukuf hirabon hina rewan rounane hiyey ana maramaim, nuhih taseb hio, “It rafiy men ta tabai auman tarabonamih.”
6 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusini onondo ⸤liepi-liepi topa ungu-iku topa⸥ nimbale: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone pellawa akoli méle isi taltolemelemo kanoko kondaa!” nirimu.
6 Jesu iten ya’ih eo, “Mata to niwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan.”
7 Aku sipa nirimu kinia pilkuli yu lombili andoli yemane onono angelema ningu ninguli: “Olio pellawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunga aku sipa nikimunje.” niringi.
7 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hibabatiy hio, “It rafiy baina’e tanan isan ma eo?”
8 Aku siku niringi mele pilipa Yesusini onondo nimbale: “Ono ‘nane manda lipa tapondomba.’ ningu kanga-kolte mindi kuru mondolemele yema, “Pellawa kaloli naa memulu.” ningu nambi semu-na angelema nikimiliye?
8 Jesu abisa isan hio i naniyan bai, imih ibatiyih, “Aisim rafiy ta baina’e tanan isan taiyuw kwakasiy kwama kwabibabatiyi? Kwa a baitumatum i kikimin anababatun.
9 Ono kiniá kepe naa pilku kondolemeleye? Pellawa kaloli se-pakara ye paip tausini moke seko siringi mele komu sindilimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinia⸥ kere-langi kakena lierimuma liku wale-basikete awisili toko peke siringi mele komu sindiku naa pilkimiliye?
9 A not boro’ika kwarisin ema’am. Sabuw etei 5, 000 rafiy fafar faive’imo imaim abituwih isan nuhi bur? naatu kwaso’ob sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
10 “Molo pellawa kaloli yopoko-pakara moke seko ye po tausini siringi mele naa pilku, ⸤nongo pora siringi kinia⸥ wale-basikete awili mare kere-langi kakena lierimuma toko peke siringi mele naa pilku molemeleye?
10 Na’atube rafiy sevenimo sabuw 4, 000 abituwih sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
11 ‘Yuni sika pellawa kalolimundu naa nikimu.’ ningu nambi semu-na naa piliengiye? ‘Parisi yema kinia Sadusi yema kinia pellawa akoli méle isi taltolemelemo mimi siku kanangi.’ nimbu nikiru.” nirimu.
11 Aisim a not boro’ika hikwaris ayu rafiy isan ao kwararouw, en baise Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan kwanakaifi gewasomih ao.”
12 Yuni aku nirimu kinia pilkuli onone ‘pellawa kalongendo isi mundulimili akumundu naa nikimu. Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone ungu-mane siringi ungumando nikimu.’ ningu pilieringi. ⸤ ‘Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone ungu-mane mare kolo toko siringima yunga lombili andolimane paa naa piliangi.’ nimba nirimu mele ningu pilieringi.⸥
12 Imaibo bai’ufununayah naniyan hibai, Jesu i men yeast maiyow rafiy wanawanan teyai’iyai isan matah toniwa’anamih, baise Pharisee naatu Sadducee hai bai’obaiyen isan matah toniwa’an.
13 Yesusi kolea-awili Sisaria-Pillipai lierimu koleana pumbale nirimumuni, yu lombili andolimando mangilipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemondo yombomane yu imbi leko nawe nilimiliye?” nirimu.
13 Jesu na Caesarea Philipi wanawananamaim titit ana veya, ana bai’ufununayah ibatiyih, “Sabuw Orot Natun isan mi’itube teo kwanonowar?”
14 Onone yundu ninguli: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu, kiniá kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene nu “Jeremaya molo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye ⸤u kolorumu kiniá lomboropa ola molemo⸥ se lupa.” nilimili.” niringi.
14 Hiya’afut hio, “Sabuw afa i teo John Baptist, afa Elijah, afa i Jeremiah, naatu afa teo i dinab orot ta.”
15 Aku niringi pilipa Yesusini onondo nimbale: “⸤We-yombomane aku siku nilimili⸥-na-kolo ono onono na nawe nilimiliye?” nirimu.
15 Ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Bo kwa ayu isau i mi’itube kwa’o?”
16 Saimono Pitane pundu topa nimbale: “Nu Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemonga Malo, ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu.” nirimu.
16 Simon Peter iya’afut eo, “O i God Tafa eof nowah God ma’ama wanatowanin Natun.”
17 Yuni aku nirimu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Jona Malo Saimono, nu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana moleno. I nikinumu mana-yombo sene nu naa nimba simu. Tata mulu-koleana molemomone nimba simu.
17 Jesu iya’afut eo, “Simon, Jonah natun abigegewasini. Anayabin nati tur anababatun i men orot ta biyanane na irererebamih, baise marane Tamai mutufor o it.
18 Ungu se pea nundu nikirula: Nunga imbi Pita, ⸤kanu imbimunga ungu-pulumu ‘kou-mulu’ kanumu⸥. Kanu kou-mulumunga ola nanga yombo talapemo lipu maku topo mondombo. Kanu-kinia kololi ulu-pulumunga tondolomone i nanga talapemo topa mania manda naa mundumba, mólo.
18 Imih a tur ao’owen o i Peter. Iti kabay tafanamaim ayu boro au ekaleisia anawowab. Naatu morob ana fair boro men kafa’imo natafufur nare’emih.
19 Pulu Yemo ye nokoli kingi molopa yomboma nokomba ulka-kimu nu simbú. Kanu-kinia nuni mana mélsendo “Mólo.” nini mélemo mulu-koleana sukundu “Mólo.” nimbála. Nu mana mélsendo “Manda.” nini mélemo mulu-koleana sukundu “Manda.” nimbála.” nirimu.
19 Ayu boro mar ana tufatan anit; abisa iti tafaramamaim kututufatan, maramaim boro ana tufatan. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam, maramaim boro ana rufam.”
20 Kanu-kinia yu lombili andolimane Yesusindu “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba yere lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu ongo moleno.” niringi kanu ungumundu yuni onondo tondolo mundupa nimbale: “Onone anju yombo selurindu kepe na kanu yemo molio mele ⸤iseli-u⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.
20 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah awah bofot eo, “Ayu i Tafau hi’of nowah imih men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
21 Kanu-kinia Yesusi yu lombili andolimane yundu ⸤ “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.”
21 Nati ana veya’amaim Jesu busuruf ana bai’ufununayah isah tur mutufor iuwih eo, “Ayu i anan Jerusalem ana tit biyababan gagamin maiyow boro anab, orot ai’in biyahine, Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah biyahine, hina’asabunu ana morob. Baise veya tounu ufunamaim morobone boro anamisir maiye.”
22 ⸤Aku nirimu kinia pilipale⸥ Pitane yu anju lipa memba pumbale yu pulu polopa iri topa nimbale: “Ye-Awilimu, aku siku paa naa ni! Nu nikinu mele aku sipa paa wendo naa ombá.” nirimu.
22 Peter bai hin nabinamaim eo, “Regah, iti na’atube men akokok isa namatar”.
23 Aku-sipa na-kolo ⸤yuni kurumanga nokoli Setenene ungu-umbu tondorumu mele pilipale nirimu-kulu pilipale⸥ Yesusini topele topa Pitando nimbale: “Setene, nu anju pa! Pulu Yemone nando “Sei.” nirimu kongono sembó sekeromo pipi sini sekeno kene nu anju pa! Nuni na seko sembambu sini sekeno. Nu Pulu Yemone konopu lemó mele naa leno. Yombomane konopu lemele mele mindi leno.” nirimu.
23 Jesu tatabir Peter kwarar iu, “Au’uf kwen, Satan! O i kabay kiru nou kuyayare, anayabin o a not i men God enotanot na’atube kunotanotamih. O i orot babin hai notabe kunotanot.”
24 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yuni yunga konopumuni pilielemo mélemanga ‘Topo mania mundambo.’ nimba yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ nimbale na lombili opili. We naa opili.
24 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “O yait inakok ayu airit namih, taiyuw ina kwahiri a onaf ina’abar ini’ufnunu airit tanan.
25 Yombo sene yunga mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba sembá kinia yu kolopale sika molopa kinjipa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo sene na konopu mondopale nanga kongonomo “Sendambo.” nimba sembá kinia yu kolopale yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sika kanopa limba.
25 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas isan ebowabow boro nikasiy. Baise orot yait ana yawas ayu isau ebi’inuw boro natita’ur.
26 ⸤Akumu nambi semu-na nikiruye?⸥ Yombo sene mana-mélema pali yu yuyu lipa taltopale yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pumba mindili nomba molopa kinjilkanje kanu mélemane kanu yombomo nambi sepa lipa tapondolkanje? Lipa naa tapondolkamo. Molo yombo sene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbale yu nambolka mélsene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu topo topa lilkaye? Mélsene manda topo topa naa limba.
26 Tafaram wanawanan sawar tutufin etei ibai aur karam, baise inamomorob ana veya ana gewasin boro inab? En anababatun. Boro men kafa’imo nati sawaramaim a yawas inatubun inab maiye’emih.
27 “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa sélimu kinia yunga ⸤mulu-koleana⸥ angelloma kinia pea ombá. Ombale yuni olio ya mana-yomboma yu-mele-mele selemolo ungumanga olio yu-mele-mele pundu tombamonga nane aku nikiru.
27 Anayabin Orot Natun i Tamah ana fair ana bonamanamarinamaim nan, ana tounamatar kakafiyih bairi, imaibo nati ana maramaim i boro orot babin hibowabow ana fofoninamaim hai baiyan nitih.
28 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ye nokoli kingimu omba molopa mélema kinia yomboma kinia pali nokomba ombá kanonge.” nikiru.” nirimu.
28 Anababatun a tur ao’owen, sabuw afa iti kwama tur kwanonowar boro morobo’e kwanama’am Orot Natun ni’aiwob maramaim nanan kwana’itin.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.