Mateus 13

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yombo maku toko moloringimando aku sipa nimba pora sipale nirimumuni, Yesusi ulkana molopa pena pumba nomu kelona pumba mania molorumu.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Yombo paa awisili yu molorumuna ongo maku toko moloringimunga nona andoli sipi se nona ola lierimumunga suku pumba mania molorumu, yomboma nomu kelona gilieringi.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Yuni onondo ungu awisili nimba simbando ungu-iku pokore torumu.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma keramane ongo liku noringi.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Umbu mare kou perimuna mania pumbale ma kanga-kolte mindi lierimu-kulu nondopa tóko nimba wendo orumu.
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 Aku-na-kolo pulkonio naa mundorumu-kulu ena serimu kinia kanuma kolorumu.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Umbu mare siri-ka mélemo molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo se naa torumu⸥.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo omba mongo peangama torumu. Mare mongo towapu kise mele topa, mare mongo towapu yopoko mele topa, mare towapu selu mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 ⸤Aku nimbale⸥ “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Yesusi lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “Nu yombomando ungu se ninindu ungu-ikuma alieli nambi semu-na tolenoye?” niringi.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema kinia nokolemomonga ulu-pulu yu yuyu pilierimu kanu ulu-puluma ‘Kiniá ono ⸤na lombili olemele yomboma⸥ piliangi.’ nimbale ono nimba sikimu. Aku-na-kolo we-yomboma nimba naa sikimu.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yomboma paa olandopa nimba simba pilingí. Pe paa awisili pilingí. Aku-na-kolo naa pilku molemele yomboma ono kanga-kolte pilielemele ungumu kepe wendo limba.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 ‘Ono mongone kanokole naa kanoko,
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 “Aku siku seko molemelemonga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma yomboma nimba sirimu ye Aisayane “Aku siku senge.” u nirimu mele wendo olemo. Aisayane nimbale:
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 I yombomanga konopuma paa pipi silimú;
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 “Aku-sipa na-kolo ⸤na lombili andolima⸥ onone mongone paa sika kanoko komuni paa sika pilku molemelemonga ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U moloringi yomboma, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, Pulu Yemonga unguma pilku liku sumbi siku moloringi yomboma kinia, kanu yombo awisili kiniá ono mongone kanoko molemele mélema kinia uluma kinia kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi-na-kolo naa kanoringi. Ono kiniá komuni pilku molemele unguma pilingindu “Piliámola!” ningu moloringi-na-kolo naa pilieringi akumunga ⸤nane “Kiniá sika kanoko sika pilielemelemonga ono Pulu Yemone sewi anjilimú aulkana molemele.” nikiru⸥.
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 “Akumunga, yombo sene rasi-witi umbu tanda sirimu ungu-ikumunga pulumu kiniá niembo piliayo.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 ⸤Umbu mare tanda sirimu aulkana mania purumu kanumanga ungu-pulumu i-sipa:⸥ Yombo sene Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemomonga ungumu pilipale naa pilielemo kinia ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni omba umbu tanda sili konopuna pumba pelemoma waltikele toropa wendo limú.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli waltikele sumbi siku konopu siku pilku limili.
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 Aku-sipa na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna selemo kinia molo ono Pulu Yemonga ungumu pilku liku molemele mele yombo lupamane kanoko kiri pilkuli ungu-taka tondoko seko kinjiku mindili silimili kinia ononga pilielemele unguma siye kololemele.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Umbu mare tanda sirimu siri-ka mele molorumuna mania purumuma yombo mare kepe aku sílima molemele. Onone ungumu pilielemele kinia konopuna umbuna selemo umbunama kinia, méle awisili taltokole ‘Aku mélemane olio lipa tapondolemo tapondomba.’ ningu pilku molemele uluma kinia, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinia ungumuni uluri naa sepa kere-langi mongo naa tolemo.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli ungu-pulumu pilku kondolemele. Pe ono kere-langi mongo tolemele. Kanu yombo marenga kere-langi mongo towapu kise mele topa, yombo marenga mongo towapu yopoko mele topa, marenga mongo towapu selu mele topa, aku sipa tolemo.
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Yesusini ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale:
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Aku-na-kolo yomboma uru peringi kinia yunga opa-tou ye se omba era ⸤rasi-witi none seli era⸥ umbu se witi kaliana tanda sipale kelepa purumu.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Kanu-kinia umbu peangama wendo omba witi mongo torumu kinia era kinia pea wendo orumu mele mona molorumu kanoringi.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Kanu-kinia kalia pulu yemonga kongono sendeli yema ongo yundu ninguli: “Ye-Awilimu, nunga kaliana kere-langi umbu peangare tanda naa sirinuye? Pe kiniá era nambi sepa wendo okomoye?” niringi.
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 Yuni onondo nimbale: “Sena. Opa-tou ye sene aku era umbuma omba tanda sirimu lepomo.” nirimu.
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 Aku-na-kolo yuni nimbale: “Mólo. Era sengi liemu witi pea pulu akungínje.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Witi pe kamu lipu maku tomolondo u pea ongo molangili. Pe witi kamu limulú walemo wendo ombá kinia nane witi kari leko lindingí yombomando nimbuli: “U era kalongendo liku piye seko maku tokole ningímuni, pe witi liku nanga witi taltolio ulkana maku toko taltangi.” nimbú.” nirimu.” nimba, Yesusini “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu aku sipa mele.” nirimu.
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale:
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 yunga kaliana umbumu mundorumu. Masetete umbu akumu kere-langi umbumanga pali yu paa kangamo na-kolo wendo omba awi lemo kinia kaliana molemo mélemanga pali yu paa awilimu. Kamu awi lepa unju mele gilimú kinia kerama kanu unjuna ongo kolamanga pelemele. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” nirimu.
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale:
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Kanu unguma pali Yesusini yombomando nimbando yu ungu-iku mindi topa nirimu. We ungu se onondo sumbi sipa naa nimba ungu-iku manjipa topa nirimu.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene u nirimu ungu se kamu wendo orumu. Akumu i-sipa:
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 ⸤Yesusini ungu-iku akuma topa pora sipale,⸥ yu maku toko moloringi yomboma mundupa kelepa ulkando purumu kinia yu lombili andolimane yu molorumuna ongo ninguli: “Kaliana era orumu ungu-ikumunga ungu-pulumu olio ningu para si.” niringi.
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Yuni pundu topa nimbale:
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Kaliamo ma-kolea pali. Kere-langi umbu peangama yombo ‘Pulu Yemo nanga ye nokoli kingimu molopili.’ nilimilimunga ononga konopumanga Pulu Yemone tapu sepa molopa nokolemo yomboma. Era-umbu akuma ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥munga yomboma.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Era-umbu tanda sirimu opa-tou akumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo. Witi sukundu liku maku tonge wale akumu ma-kolea pora nimbá walemo. Witi mongoma sukundu lingí yomboma mulu-koleana angelloma.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 “Erama liku maku tokole sepena kalolemele mele ma-kolea pora nimbá walemonga aku sipa.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone yunga angelloma lipa mundumba, onone ‘Yomboma Pulu Yemonga unguma naa pilku, seko kinjiku molangi.’ nilimili yomboma pali kinia, ulu-pulu-kiri selemele yomboma pali kinia, Pulu Yemone tapu sepa molopa nokolemo yomboma molongena wendo liku maku tokole ningímuni,
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 sepe awili nomba pelemo koleana sukundu toko mundungí, kanuna yomboma kola seko paa mindili nongo pereko molonge.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Kanu walemanga konopu sumbi nili yomboma ononga Lapa ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana ena pa selemo mele ono aku siku kanuna pa sepili molonge.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 ⸤Yesusini aku nimbale kelepa nimbale:⸥
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipala:
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 Kanu-kinia kulumbu pélle kou paa awisili puli se kanopale nirimumuni, yu pumba yunga mélema pali makete sepa kou yando lipale kanu kulumbu péllemo topo topa yando liltimu. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” ⸤nirimu.⸥
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa melela:
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Walemo paa peke lierimu kinia kunduku liku nomu kelona taltokole, mania molko apurukuli peangama liku wale-basikete pokorenga mundoringi-na-kolo kirima toko eltoringi.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 “Ma-koleamo pora nimbá walemonga aku sipala: Mulu-koleana angelloma ongole ningímuni, yombo seko kinjiku molongema kinia yombo sumbi siku molko kondongema kinia liku apuruku
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 yombo seko kinjiku molongema liku sepe awili we nomba pelemo koleana toko sukundu mundungí, kanuna kola seko paa mindili nongo pereko molonge.” ⸤nirimu.⸥
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 ⸤Ungu-ikuma topa pora sipale Yesusini lombili andolima mangilipa pilipa nimbale:⸥
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Yuni onondo nimbale: “Aku liemu Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemomonga unguma mane silimulu kinia pilku liku molemele kanu yema ono i-sipa: Ulka pulu ye sene yunga méle peanga kande-kande taltolemomanga méle kondema kinia méle uma kinia pea wendo limú.” nirimu.
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Yesusini aku ungu-ikuma topa pora sipale kanu koleamo mundupa kelepa yu purumu.
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 Mundupa kelepa pumbale yunga pulu-kolea ⸤Nasarete⸥ taonona ombale Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumba yomboma mane sirimu kinia pilkuli ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku ninguli: “I yemo yunga pilipa kondolimu kinia yunga ulu-tondolo selemomanga tondolomo kinia yu sena liltimuye?
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Yu ulkama takorumu yemonga malo móloye? Maria yunga anumu naa molemoye? Jemisi, Josepo, Saimono, Judasi keme, yunga genupili móloye?
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Yunga kemulupili kinia pali olio kinia pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sika aku yemo molemomo.⸥
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 ⸤Aku siku unguma ningu⸥ yu ungu nimba uluma sepa molorumu mele kanoko kiri pilku yu-kinia paa konopu kiri panjeringi.
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Kanu-kinia yu ⸤ungu nimba uluma sepa yu yuyu molorumu mele ‘Sika.’ ningu⸥ kuru naa mondoringimunga yu kanu koleana ulu-tondolo awisili naa serimu, koltalo mindi serimu.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.