Marcos 9
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NAA
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesusi yuni onondo ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nokoli kingimu omba, enge nimba molopa, mélema kinia yomboma kinia pali nokomba ombá kanonge.” nikiru.” nirimu.
1 Dizia-lhes ainda:
2 Yesusini ⸤yu lombili andolimando aku sipa nimba sirimu kinia⸥ pe koro se omba purumu kinia Pita keme Jemisi keme Jono keme ono lipa memba pumba mulú paa olandopa polorumu senga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimba ono akuna lipa memba purumu. Akuna puringi kinia ono kanoko molangi yunga kangimu topele topa,
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou, em particular, a sós, a um alto monte. E Jesus foi transfigurado diante deles.
3 yu pakorumu mulu-maminiama ena tondolo topa mongo paa takele selemo mele aku sipa paa kake serimu. Ya mana-yombo sene wale-pakoli se sopone kulumiye topa kake sendemba mele manda mólo. ⸤Yunga mulu-maminiama kake serimu mele paa olandopa.⸥
3 As suas roupas se tornaram resplandecentes, de um branco muito intenso, como nenhum lavandeiro no mundo as poderia alvejar.
4 Yu aku sipa molopili, ⸤Juda yombomanga koronga-u moloringili ye awili talo,⸥ Illainja kinia Mosisitolo ongo Yesusi kinia ungu ningu mona gilieringili kanoringi.
4 E lhes apareceu Elias com Moisés, e estavam falando com Jesus.
5 Kanu-kinia Pitane Yesusindu nimbale: “Rapai, olio ya molopomolo peanga lepomo. Olione ulka-takaya yopoko takondamili. Se nunga, se Mosisinga, se Illainjanga takondamili.” nirimu.
5 Então Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 (Aku-na-kolo aku nirimumu ono pipilini paa koloringi-kulu yuni nimbá mele naa pilipa ungu se walu nirimu.)
6 Pois não sabia o que dizer, por estarem eles apavorados.
7 Kanu-kinia kupa se omba ono aki torumu kinia kupana sukundu ungu se wendo omba nimbale: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo. Yuni ungu nimbáma pilku liengi.” nirimu.
7 A seguir, veio uma nuvem que os envolveu; e dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho amado; escutem o que ele diz!
8 Pe waltikele, ono mongo male-male seko kanokole yetolo kelko naa kanoringi. Yesusi yu-mindi ono-kinia molorumu kanoringi.
8 E, de repente, olhando ao redor, não viram mais ninguém com eles, a não ser Jesus.
9 Mulu polorumumunga mania onge oringi kinia Yesusini ono mane sipa nimbale: “Onone kiniá kanongi mele iseli-u yombo seluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kolopale kelepa lomboropa ola molomba kinia semanemo toko anju siengi. U mólo!” nirimu.
9 Ao descerem do monte, Jesus lhes ordenou que não divulgassem as coisas que tinham visto, até o dia em que o Filho do Homem ressuscitasse dentre os mortos.
10 Aku nirimu kinia ono yunga ungumu pilku liku u anju naa niringi-na-kolo “yu “kolopole kelepo lomboropo ola molombo.” nikimu ungu kanumunga pulumu nambolka ulurindu nikimunje?” ningu ono onono angelema niringi.
10 Eles guardaram a recomendação, perguntando uns aos outros o que seria esse ressuscitar dentre os mortos.
11 Kanu-kinia yu lombili andolimane ⸤yu sika molorumu mele ningu kanokole⸥ yundu mangilku pilku ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondopa lipa tapondomba.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nokoli Karasimu pe akilepa ombá.⸥” nilimili akumu nambi semu-na nilimiliye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi.
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os escribas dizem ser necessário que Elias venha primeiro?
12 Yesusini pundu topa nimbale: “ “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombale mélema pali sepa wamomba.” nilimili kanumu sika nilimili. Aku liemu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kanoko kiri pilku mindili liku singí mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna nambi semu-na imbi toringi molemoye?
12 Jesus respondeu:
13 Aku-sipa na-kolo ⸤akumunga ungu se pea nimbu sikiru.⸥ Piliame! Illainja koronga orumu. Yu orumu kinia ⸤kanu yemane yu kanoko imbi naa siku⸥ ‘Yu we-yere.’ konopu lekole ‘yu-kinia semolo.’ ningu pilieringi uluma pali seringi. Yu-kinia aku siku senge mele u bokuna imbi toringi molemóla.” nirimu.
13 Eu, porém, lhes digo que Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a respeito dele.
14 ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli ye yopoko kinia⸥ ono yu lombili andoli ye wema moloringina yando ongo, yombo paa awisili akuna kakapu seko maku toko moloringi kanoringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yemane Yesusi lombili andoli ye wema kinia ungu ningu, ungu mare mangilku pilku moloringi kanoringila.
14 Quando eles se aproximaram dos outros discípulos, viram numerosa multidão ao redor deles e os escribas discutindo com eles.
15 Yesusi orumu kinia kanokole kanu maku toko moloringi yomboma pungu-pungu awili seko ningu yu orumuna lisiku ongo yundu “⸤Ye-Awilimu,⸥ nu okonoye?” niringi.
15 E logo toda a multidão, ao ver Jesus, ficou surpresa e, correndo até ele, o saudava.
16 Kanu-kinia yuni onondo “Onone ungu nambolka ungumu angelema nikimiliye?” nimba mangilierimu kinia
16 Então Jesus perguntou:
17 kanu maku toko moloringi yombomanga ye sene pundu topa yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, nanga kangomo kuru se yunga konopuna molemomonga ungu manda naa nilimú-na nu molonu ⸤konopu lepole⸥ membo ondu.
17 E um, do meio da multidão, respondeu: — Mestre, eu trouxe até o senhor o meu filho, que está possuído de um espírito mudo;
18 Kurumuni kangomo wale marenga ambolopale yu topa mania mundulimú kinia yu ámu topa, kere apoupu memba, ungú kikili sendepa selemo. Nu lombili andolimando aku semanemo topo sipu onone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa sendu-na-kolo ono manda naa sengi.” nirimu.
18 e este, sempre que se apossa dele, lança-o por terra, e ele espuma, range os dentes e vai definhando. Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
19 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yomboma ⸤iri topa⸥ nimbale: “Kiniá molemele yomboma ono ⸤ ‘Pulu Yemone uluma sika manda sembá.’ ningu⸥ kuru naa mondoko molemele yomboma, na ono-kinia molopo, wale nambi sepo mane sipu ulu mare lipu ora simbú kinia mimi siku pilingíye? ⸤Na ono-kinia siye sekemo.⸥” nimbale
19 Então Jesus exclamou:
20 kangomo yu molorumuna mengo oringi. Mengo oringi kinia ⸤kangomonga konopuna molorumu⸥ kurumuni Yesusi kanopale kangomo topa mania mundorumu kinia kangomo kimbu kima peua mundupa kere apoupu merimu.
20 E eles o trouxeram. Quando ele viu Jesus, o espírito imediatamente agitou o menino com violência, e, caindo ele por terra, revolvia-se espumando.
21 Aku serimu kinia kanopale Yesusini kangomonga lapa mangilipa nimbale: “Kangomo i kurumu sewale pulu polorumuye?” nirimu.
21 Jesus perguntou ao pai do menino: O pai respondeu: — Desde a infância;
22 Wale awisili yu ámu topa sepena topa mundupa, nona topa mundupa selemo kene nuni manda liku tapondonu liemu olio kondo kolko liku tapondou.” nirimu.
22 e muitas vezes o tem lançado no fogo e na água, para o matar. Mas, se o senhor pode fazer alguma coisa, tenha compaixão de nós e ajude-nos.
23 Yesusini nimbale: “Nuni nambi semu-na “Manda liku tapondoni molo móloye?” nikinuye? ‘Nane nu manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondonu liemu uluma pali sika wendo ombá.” nirimu.
23 Ao que Jesus respondeu:
24 Yesusini aku nirimu kinia pilipale kangomonga lapane tondolo ru nimba nimbale: “Nane ‘sika nuni liku tapondoni.’ nimbu kuru mondokoro-na-kolo ‘Sika.’ nimbu kuru mondokoro ungumu tondolo mundupu ambolombo mele manda naa sekemo kene ‘Sika.’ nimbu kuru mondokoro mele ‘tondolo pupili.’ ningu liku tapondani.” nirimu.
24 E imediatamente o pai do menino exclamou: — Eu creio! Ajude-me na minha falta de fé!
25 ⸤Kanu-kinia⸥ yomboma lisiku sukundu sukundu kanonge onge oringi kanopale Yesusini kurumu iri topa nimbale: “Kere pipi siku, komu pipi siku seleno kurumu, kangomonga konopuna ongo wendo pungu, kelko paa naa ongo molani. Kamu pu!” nirimu kinia
25 Vendo Jesus que muita gente estava se reunindo, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe:
26 kurumuni kangomo tondolo topa mania mundorumu kinia yu kimbu kima peua mundorumu kinia kurumu kalli nimba yunga konopuna wendo orumu. Kanu-kinia kangomo yu kolopa lierimu none serimu kanokole yombo awisilini “Yu kolomu lémo.” niringi.
26 E ele, gritando e agitando-o muito, saiu, deixando-o como se estivesse morto, a ponto de muitos dizerem: — Morreu.
27 Aku-sipa na-kolo Yesusini yunga kimu ambolopale yu ola liltimu kinia ola gilierimu.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 ⸤Kanu-kinia Yesusini kurumu topa makoropa pora sipale⸥ ulkana sukundu ⸤yu lombili andolima kinia⸥ purumu kinia lombili andolima onone Yesusi pea onono molkole yu mangilku pilku ninguli: “Kuru akumu olione nambi semu-na manda naa makoromuluye?” niringi kinia
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que nós não pudemos expulsá-lo?
29 Yesusini pundu topa nimbale: “I ulumu mele semolondo (kere-langi mi lepo naa nombo) Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa semolomone mindi manda semolo. We manda naa semolomo.” nirimu.
29 Jesus respondeu:
30 — ausente —
30 E, tendo saído dali, passavam pela Galileia, e Jesus não queria que ninguém o soubesse,
31 — ausente —
31 porque ensinava os seus discípulos e lhes dizia:
32 Aku-na-kolo yuni nirimu ungumu pilku sundukuli ‘I ungumunga pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi-na-kolo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi.
32 Eles, porém, não compreendiam isto e tinham medo de perguntar.
33 ⸤Ongole⸥ kamu Kapeniame taonona sukundu oringi.
33 Chegaram, então, a Cafarnaum. Estando em casa, Jesus perguntou aos discípulos:
34 Aku-na-kolo onone ‘Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?’ ningu angelema ningu keru-kuru liltingi-kulu Yesusindu ono niringi mele ningu para singímunga pipili kolkole molko mokoli seringi.
34 Mas eles se calaram, porque, no caminho, tinham discutido entre si sobre quem era o maior.
35 Kanu-kinia Yesusi yu mania molopale yu lombili andoli rurepondo “Na moliona waa.” nimba nimbale: “Yombo sene ‘Yombomanga awilimu molambo.’ nimbale yu we-yombomo molopa yombomanga kendemande-yombomo molopili.” nirimu.
35 E Jesus, assentando-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Aku nimbale bolango kanga se lipa ⸤yu lombili andolima⸥ gilieringina mondopale nirimumuni, aku bolangomo yuni kangulupa onondo nimbale:
36 Trazendo uma criança, colocou-a no meio deles e, tomando-a nos braços, disse-lhes:
37 “Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo mele lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga na lipa tapondombala. Na lipa tapondomba yombomone na manjipa naa lipa tapondomba. Bolangomo lipa tapondombamonga kanu yombomo yuni na lipa mundorumu yemo lipa tapondombala.” nirimu.
37 — Quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, recebe a mim; e quem receber a mim, não é a mim que recebe, mas aquele que me enviou.
38 ⸤Yesusi lombili andoli ye⸥ Jonone Yesusindu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, olio kanomulu, ye sene nunga imbimu lepa mangilipa kuru mare yombomanga konopuna molongima “Ongo wendo paa!” nimba topa makoropa molomu kanomulu. Kanopole yu olio pea kopu sepo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa sei!” nímulu.” nirimu.
38 João disse a Jesus: — Mestre, vimos um homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não nos seguia.
39 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu ⸤kanu yemone serimu ungumundu⸥ nimbale: “Yombo sene nanga imbi lepa mangilipa ulu-tondolo se sepale yuni kelepa nondopa nando ungu se manda nimba naa kinjimba kene onone yundu “Mólo!” ni naa niengi.
39 Mas Jesus respondeu:
40 Yombo se olio-kinia opa-toumu naa molemomo olionga opa-geramemo molemo kanumu.” ⸤nirimu.⸥
40 Pois quem não é contra nós é a favor de nós.
41 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono no nonowale semba kinia yombo sene ‘Ono ye nokoli Karasimunga yomboma molemele kene no se nangi kolopo siembo.’ nimba ono se kolopa simu liemu, ye nokoli Karasimunga kongono sendenge yomboma yuni méle kalomba kinia kanu yombomo kepe komu naa sindipa yu konopu lipa mundupa méle kalombala.” nikiru.” nirimu.
41 Pois aquele que lhes der de beber um copo de água, em meu nome, porque vocês são de Cristo, em verdade lhes digo que de modo nenhum perderá a sua recompensa.
42 “Yombo sene i bolangomonga ⸤mele yombo⸥ se na ‘Sika’ nimba kuru mondolemo bolangomo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi tombamonga kanu bolangomo kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu simu liemu ⸤bolangomo u kondi naa topili⸥ kanu yemo kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu. Aku siku toko mundulimolá kinia yu kolopale pe yu Pulu Yemonga bolango sendo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi manda naa tolka. Aku-sipa na-kolo yu aku siku nomuna naa mundulimolá kinia yu yomboma kondi tombamonga yu Pulu Yemo-kinia mongo awili pelka kene onone yu nomuna papu paka toko mundulimolá.
42 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse jogado no mar.
43 — ausente —
43 E, se a sua mão leva você a tropeçar, corte-a; pois é melhor você entrar aleijado na vida do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, para o fogo que nunca se apaga
44 — ausente —
44 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
45 — ausente —
45 E, se o seu pé leva você a tropeçar, corte-o; pois é melhor você entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno
46 — ausente —
46 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
47 — ausente —
47 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o; pois é melhor você entrar no Reino de Deus com um olho só do que, tendo os dois, ser lançado no inferno,
48 — ausente —
48 onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga.
49 “Yombomane Pulu Yemo popo toko kalolemele mélema singíndu ‘Pulu Yemone kanopale ‘Kere-langi kake selima.’ nimba kanopili.’ ningu api-kusa mundukuli silimili aku siku mele yomboma molongena sepemo, api-kusa mele, yomboma kinia pali wendo ombá.
49 — Porque cada um será salgado com fogo.
50 Api-kusa yu méle peangamo na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ ningu ungu se manda selemeleye? ⸤Api-kusa kere-langimanga mundulimili kinia songo selemo aku siku⸥ ono api-kusa mele molko yomboma kinia anju yando konopu seluna pupili taka leko molangi.” nirimu.
50 O sal é bom; mas, se o sal vier a se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor? Tenham sal em vocês mesmos e paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.