Marcos 7
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs BKJ
BKJ BKJ
1 ⸤Walte⸥ Parisi ye mare kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo maku toko moloringimane
1 Então, ajuntaram-se a ele os fariseus, e alguns dos escribas, vindos de Jerusalém.
2 yu lombili andolimane ki kalaro molopili u kulumiye naa toko kere-langi we ambolko noringi kinia kanokole kanoko kiri pilieringi.
2 E eles, vendo que alguns dos seus discípulos comiam pão com as mãos impuras, isto é, sem lavar, eles encontraram uma falta.
3 (⸤Sika kalaro naa molorumu-na-kolo⸥ Parisi yema kinia we-Juda-yomboma kinia ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele pilku liku sengendo u ki pali nona munduku kulumiye toko kondokole kere-langi pe noringi. We naa noringi.
3 Porque os fariseus, e todos os judeus, não comem sem lavar suas mãos, conservando a tradição dos anciãos.
4 Makete-koleana pungu ulkando ongole ki u kulumiye naa tokole ⸤maketena topo toko liltingi⸥ kere-langima naa noringi. Anda-kolepalimanga seringi ulu-pulu lupa lupa awisili pilku liku seko moloringila. Kapoma kinia, mingima kinia, kere-langi noringi poloma kinia, aku sipa mélema alieli-alieli we kulumiye toringi.)
4 E, quando voltam do mercado, se não se lavarem, eles não comem. E muitas outras coisas há que receberam para guardar, como lavar os copos, e os jarros, e os vasos de bronze e as mesas.
5 ⸤Juda yombomane aku siku seringi⸥-kulu Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone ⸤Yesusi lombili andolimane aku siku ki kulumiye naa toko kere-langi we noringi kanokole⸥ Yesusindu mangilku pilku ninguli: “Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele nunga lombili andolimane nambi semu-na naa pilku liku selemeleye? Ononga kima kalaro molopili kere-langi nolemele kanumu.” niringi.
5 Então, perguntaram-lhe os fariseus e os escribas: Por que não andam os teus discípulos conforme a tradição dos anciãos, mas comem o pão sem lavar as mãos?
6 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga⸥ bokuna torumu molemo mele i-sipa:
6 E ele, respondendo, disse-lhes: Bem profetizou Isaías acerca de vós, hipócritas, como está escrito: Este povo honra-me com os seus lábios, mas o seu coração está longe de mim.
7 Onone ‘Nanga imbi
7 mas, em vão eles me adoram, ensinando por doutrinas os mandamentos dos homens.
8 Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema munduku kelkole anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi ambolko molemele.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
8 Porque vós colocastes de lado o mandamento de Deus, e guardastes a tradição dos homens, como o lavar dos jarros e dos copos; e muitas outras coisas semelhantes a estas fazeis.
9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea onondo nimbale: “Ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele pilku liku sengendo Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema bulu silimili mele papu selemeleye?
9 E ele dizia-lhes: Bem sabeis rejeitar o mandamento de Deus, para que possais guardar a vossa própria tradição.
10 Akumunga Mosisini nimbale:
10 Porque Moisés disse: Honra a teu pai e a tua mãe; e quem amaldiçoar o pai ou a mãe deixe-o morrer com morte.
11 Aku-sipa na-kolo ono ⸤Juda yombomanga tapu-yema⸥ne ninguli: “Ye sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbale
11 Mas vós dizeis: Se um homem disser ao seu pai ou à sua mãe: Isto é Corbã, isso quer dizer, uma oferta, o que poderias lucrar de mim, esse será livre.
12 yunga anumu lapatolo naa lipa tapondomba kinia papu.” ningu mane silimili.
12 E nada mais lhe permitis fazer por seu pai ou por sua mãe,
13 Aku siku mane silimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi ulu-puluma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri molo. Mania pupili.’ nilimili. Onone ulu lupa lupa awisili aku siku seko molemele.” nirimu.
13 fazendo a palavra de Deus ficar sem nenhum efeito pela vossa tradição, que vós transmitistes; e muitas coisas semelhantes a estas fazeis.
14 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu onone pali komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo.
14 E, chamando todo o povo até ele, disse-lhes: Ouvi-me cada um de vocês, e compreendei;
15 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopuna sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.
15 não há nada de fora do homem que, entrando nele possa corrompê-lo; mas as coisas que saem dele, são elas que corrompem o homem.
16 (Yombo komu-pea lemba yomboma i ungumu mimi siku piliangi.” nirimu.)
16 Se algum homem tem ouvidos para ouvir, ouça.
17 Kanuna maku toko moloringi yomboma Yesusini mundupa kelepa ulkana sukundu purumu kinia yu lombili andolimane yu mangilku pilku ninguli: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? ningu para sieni.” niringi kinia
17 E, quando ele entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram a respeito da parábola.
18 — ausente —
18 E ele disse-lhes: Vós também estão sem compreender? Não percebeis que qualquer coisa de fora que entrar no homem, isto não pode corrompê-lo,
19 — ausente —
19 porque não entra no seu coração, mas dentro do ventre, e sai na latrina, purificando todos os alimentos?
20 — ausente —
20 E ele dizia: O que sai do homem, isso contamina o homem.
21 — ausente —
21 Porque do interior do coração dos homens, procedem maus pensamentos, adultérios, fornicações, assassinatos,
22 yombomanga méle taltolemelema ‘Na liembo.’ nilimili;
22 roubos, cobiça, maldade, engano, lascívia, inveja, blasfêmia, soberba, insensatez;
23 Aku ulu-pulu-kirima pali yombomanga konopuna sukundu pepa wendo olemomane yomboma kalaro mondolemo, yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro mondolemo. ⸤Ultu lepa olona pulimú mélemane unguri naa selemo⸥.” nirimu.
23 todas estas coisas más procedem de dentro e corrompem o homem.
24 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu. Akuna purumu kinia yombomane yu ‘naa kanangi.’ nimba ulka senga sukundu pumba molorumu-na-kolo yu omba molorumu mele yomboma pilieringi.
24 E ele levantando-se dali, foi para as fronteiras de Tiro e Sidom, e entrando em uma casa, não queria que nenhum homem soubesse isto; mas ele não pôde se esconder.
25 — ausente —
25 Pois uma certa mulher, cuja filha tinha um espírito imundo, ouvindo sobre ele, veio e lançou-se aos seus pés;
26 — ausente —
26 a mulher era grega, de nacionalidade siro-fenícia, e ela pedia-lhe que expulsasse de sua filha o demônio.
27 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangoma kere-langi u nangi olo sepili. Ononga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu.
27 Mas Jesus disse-lhe: Deixa primeiro saciar os filhos; porque não é bom tomar o pão dos filhos e lançá-lo aos cães.
28 Ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe bolangomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu.
28 E ela respondeu, dizendo: Sim, Senhor; mas os cães comem das migalhas das crianças debaixo da mesa.
29 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumunga kuru kanumu nunga bolamonga konopuna sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu peanga lelko⸥ pu.” nirimu.
29 Então, ele disse-lhe: Por essa palavra, vai pelo teu caminho; o demônio já saiu de tua filha.
30 ⸤Yesusini aku sipa nirimu pilipale⸥ ambomo kelepa ulkando pumba kanorumu kinia lemenu konopuna kuru se naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu.
30 E, quando ela chegou em sua casa, viu que o demônio havia saído, e sua filha deitada sobre a cama.
31 Yesusi kolea-awili Taya mundupa kelepa kolea-awili Saidono sukundu omba pumba, ‘Kolea-Awili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pumba, Gallilli nomu kelona ⸤sukundu⸥ orumu.
31 E novamente, partindo das regiões de Tiro e Sidom, ele foi até o mar da Galileia, passando pelo litoral de Decápolis.
32 Akuna moloringi yombomane yu molorumuna ye komu sipa ungu sumbi sipa naa nirimu ye se mengo ongo “⸤Yu peanga liepili⸥ nunga kimuni ambolou.” ningu tondolo munduku mawa seringi.
32 E trouxeram-lhe um surdo, que falava com dificuldade; e lhe pediram que impusesse a sua mão sobre ele.
33 Kanu-kinia yombo kakapu seko moloringima mundupa kelepa “Oltolo molambili.” nimba kanu yemo senga memba pumbale nirimumuni, komutolonga ki-sundu sukundu mundupa, elkambe topa yemonga alimbolomo kimuni ambolopale,
33 E, tirando-o de entre a multidão, pôs-lhe os dedos nos ouvidos, e cuspiu, e tocou-lhe a língua;
34 mulúna olando sipa kanopa, tondolo mundupa múlu lipa, Juda yombomanga ungu lepa yemondo nimbale: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunga pulumu “Komumuni piliei!” nirimu.)
34 e, erguendo os olhos ao céu, suspirou, e disse: Efatá; isto é, seja aberto.
35 Aku nirimu kinia popenge sepa yemo komu-pea lepa yu ungu manda pilipa, alimbolomo takele serimu kanumu peanga lepa umbu-alimbolomo gilierimu kinia yu ungu sumbi sipa nirimu.
35 E imediatamente os seus ouvidos foram abertos, e a amarra de sua língua se soltou, e ele falava claramente.
36 Kanu-kinia Yesusini onondo tondolo mundupa nimbale: “Nane i ulu sekero mele anju yombo selurindu kepe paa naa ningu siee!” nirimu. Aku-na-kolo yuni “Mólo.” nimba wale awisili nirimu mele pilku mokoli seko yomboma anju-anju yuni serimu mele semane toko siliku mindi andoringi.
36 E ele ordenou-lhes que não contassem a nenhum homem, mas quanto mais lhes ordenava, mais eles o divulgavam.
37 ⸤Yu serimu mele kanoringi yomboma kinia, anju semane toko siringi pilieringi yomboma kinia⸥ ono paa mini-wale munduku ninguli: “Apa! Yuni selemo uluma peangama mindi selemo. “Komu silimúma ungu pilku, ungu naa nilimilima ungu ningu, saa.” nilimú kinia kepe unguma pilku unguma ningu selemele.” niringi.
37 E eles admirando-se além do limite, diziam: Ele tem feito todas as coisas bem, ele faz ambos, o surdo para ouvir e o mudo para falar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.