Marcos 15

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Orili-u kolea kokele tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, kanjollo yema pali, ⸤Yesusinga kotemo pilku pora sikuli⸥ onone pali ⸤yu senge mele⸥ ungu se ningu panjeringi. Aku ningu panjikuli yu liku, ka toko, mengo pungu, ⸤Romo-gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
1 Maraumanaika, firis ukwarih naatu regaregah ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah naatu kaniser etei hiru’ay hiyakitifuw. Imaibo Jesu uman hifatum hibonawiy hin Pilate biyan hitubar.
2 Paillatene ⸤Yesusinga kotemo pilipale⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molo móloye?” nirimu.
2 Pilate Jesu ibatiy eo, “O Jew hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Bo nati ku’o.”
3 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi kote sendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ninguli ningíndu “Yesusi yu sepa kinjilimú.” ningu yu kote senderingi.
3 Naatu firis ukwarih Jesu isan baifufuwen maumurih maiyow hibow hitit bowabow kakafin sinaf hirouw hio.
4 Aku niringimunga Paillatene Yesusindu nimbale: “Nu ulu kiri awisili serinu nikimili mele pilkuli ungu se pundu toko naa nikinuye?” nirimu.
4 Imih Pilate Jesu ibatiy maiye? “O boro tur ta inao? O baifufuwenayan hiruw te’o kunonowar!”
5 Aku-na-kolo Yesusi ⸤yu sepa kinjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu selu kepe naa nimba ⸤we gilierimu kinia kanopale⸥ Paillate mini-wale mundupa konopu awisili lipa mundorumu.
5 Baise Jesu men kok boro tur tao maiye, imih Pilate ana kasiy ra’at men kafaita. Baibin rah ana hub wanawanan tounamatar ma’am ti’i’itin|alt="women see angel inside tomb" src="cn01851B.tif" size="col" loc="Mrk 15.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.5-6"
6 — ausente —
6 Gawan hai sinaf mar etei Tatar Nowaten hiyuw ana veya sabuw hai kokomaim teo orot menatan dibur ema’am Pilate ebobotait.
7 — ausente —
7 Nati ana veya orot wabin Barabas i diburamaim ma’am, iti orot i sabuw hai kou’ay ta hibai uruw hirufufur hinan wanawanan orot ta easabun morob.
8 ⸤Romo ye nokolimuni kanu walemo wendo orumu kinia aku serimu mele pilkuli⸥ yomboma ongo yundu mawa seko ninguli: “U kalia-ingi selu selu ningu i walemo kinia seleno mele kiniá kepe aku siku sani.” niringi.
8 Imih sabuw hai kou’ay hibai naatu hai kok orot menatan mar etei esisinaf na’atube tabotait isan Pilate hifefeyan.
9 Aku niringi pilipale Paillatene onondo mangilipa nimbale: “‘Juda yombomanga ye nokoli kingimu wendo lipu ono siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
9 Naatu Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu Jew hai aiwob isa anabotait?”
10 ⸤We-yombomane Juda yombomanga ye awilima munduku kelko ononga unguma pilku mokoli seko Yesusinga ungumu pilku yu lombili andoringimunga⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi-kinia konopu kiri panjikuli kote senderingi-na pilipale Paillatene aku sipa nirimu.
10 Anayabin Pilate i so’ob firis ukwarih Jesu isan hibibobowen, imih hibai hina umanamaim hiyai.
11 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima we-yomboma kondi toko ungu-umbu tondokole “ “Yesusi mólo. Barapasi wendo lipa sipili.” niee!” niringi.
11 Baise firis ukwarih sabuw tafah fair hiyai hi’o totofarih Jesu efanin Barabas botaitin isan Pilate hifefeyan.
12 Aku niringi kinia pilipale Paillatene onondo nimbale: “Aku liemu ‘Juda yombomanga ye nokoli kingi’ nilimilimu nambi sambonje.” nimba mangilierimu kinia
12 Pilate iban maiye sabuw ibatiyih, “Abistan kwakokok ayu iti orot Jew hai aiwob kwarouw kwao isan ana sinaf?”
13 onone tondolo munduku ninguli: “Yu unju-perana kolopili uku toko panjei!” niringi.
13 Sabuw hiwow hio, “Ku’onaf!”
14 Aku niringi pilipale yuni onondo nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu.
14 Pilate ibatiyih maiye, “‘‘Bo abistan kakafin sinaf?” Baise sabuw fanah aumetawat hiwow hio, “Ku’onaf!”
15 Kanu-kinia Paillatene ‘Na-kinia konopu peanga leangi.’ nimbale ye Barapasi ka-ulkana wendo lipa ono sirimu. ⸤Aku sepale⸥ Yesusi lipa ⸤yunga ami-yema⸥ sipa nimbale: “Yu ka-pultane tokole pe ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu.
15 Pilate kok kwanekwan mi’itube rou’ay tiyasisirih, imih sabuw isah Barabas diburane botait tit. Naatu Jesu bai misamaim biyan rab tut veyaveyar, imaibo baiyowayah uwih onafin isan hibai hitit.
16 Kanu-kinia ⸤Romo⸥ ami-yemane Yesusi liku gapomano ye nokolimu perimu ulka awili akuna sukundu yomboma liku maku toringi koleana punguli, ononga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu sukundu waa.” niringi.
16 Baiyowayah Jesu hibai gawan ana bar merar imaim hirun, gawan hai bowabow efan gagamin naatu hai ofonah etei’imak hi’af ayuwih.
17 Akuna ongole niringimuni ‘Yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu mulu-maminia kondoli peanga se pakondoko unju ka koko molorumu se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku,
17 Faifuw namar hibai Jesu hi’osenawain, kokor nukwarin ana kowasamih hififin.
18 pe yu ⸤ungu-taka tondoko⸥ imbi we kólo toko ambolko paka tondongendo “Juda yombomanga ye nokoli kingimu, nu gilinuye?” ningu
18 Naatu hibusuruf hi’i’iyab ana merar hiyi hio, “Aki erekakaf abobora’ara’ahi Jew hai aiwob!”
19 ⸤koló kope liku⸥ yu pengena kope to-pu-pu sekole kumbikerena elkambe toko kandoko, yu gilierimuna ongo komorongo toko pondoko tamalu peko yu we kólo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
19 Wabukamaim nukwarin hitut, hikwaitututur, suh hiyowen hikwafir moyamoy.
20 Yu aku siku ungu-taka tondoko pora sikuli mulu-maminia kondolimu kulunduku yunga u panjerimu mulu-maminiama kelko panjindikuli “Yu unju-perana kolopili uku topo panji-pamolo.” ningu yu liku ultukundu mengo puringi.
20 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw namar hibosair naatu Jesu ana faifuw hi’us maiye, naatu hibonawiy hitit onafin isan hin.
21 ⸤Romo ami-yemane Yesusi Jerusalleme pala ultukundu mengo pungí punguli niringimuni,⸥ kolea Sairini ye se, yu Allekesanda kinia Rupasitolonga lapa Saimono, yu Jerusalleme pumbá orumu kinia kanokole yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo “Kolali seko mendei!” ningu siringi.
21 Hitit hinan efamaim orot wabin Simon Sairini mowan, masaw barene au Jerusalem bar merar nan bairi hitar, Alexander naatu Rufus hairi tamah. Baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf abarin isan.
22 Punguli kolea Golkota Yesusi mengo pungu akuna moloringi. (Golkotanga ungu-pulumu ‘penge bele lieli koleamo’ .)
22 Jesu hibai hin efan wabin Golgotha hitit, efan ana’itin i ukwarih ana rarikabe.
23 ⸤Yesusi akuna mengo punguli niringimuni, ‘Yomboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena sukundu marasene ‘mo’ nili se munduku taltoringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi-na-kolo naa lipa norumu.
23 Nati’imaim wine naatu harew fokarin ta wabin myrrh auman hisartabir Jesu tomamih hibitin, baise men tom.
24 Kanu-kinia ⸤ami-yemane⸥ yu unju-perana ola uku toko panjikuli unjumu liku ola anjeringi. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
24 Baiyowayah Jesu hi’onaf, ana faifuw hifaram hibow hima hi’arow saise arowamaim ti’obaiyih, Jesu ana faifuw menatan boro tab.
25 Ena topa nane killoko serimu kinia yu unju-perana panjeringi.
25 Mar auman veya nine korok na’atube Jesu hi’onaf.
26 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu
26 Jesu sinaf kakaf hirouw hio ubar hibitin ana tur ukwarinamaim hikirum hio, “Jew Hai Aiwob.” Tafanamaim hikubar.
27 Opa seko mélema wa liltingili ye talo pea unju talonga uku toko panjeringila. Se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se ki-tarokondo uku toko panjeringi.
27 Naatu orot kakafih rou’ab auman hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
28 (Yesusi kinia aku sili seringili ye talo pea unju-pera yopokonga uku toko panjeringimunga ungu se u Aisayane nimba boku torumu mele wendo orumu. Aku ungumu i-sipa:
28 Iti na’atube mamatar i Bukamaim hikikirum na iturobe, i boro bainowah bairi hina’onafih.
29 Akuna ongo puringi yombomane Yesusi ⸤kanoko kiri pilkuli yu⸥ ungu-taka tondoko iri mele toko ninguli: “Aa! “Ulka-tembelemo sikisipuli kelepo wale yopoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo,
29 Sabuw na hinan, ne hinan Jesu hi’i’itin hi’i’iyab nah hita’asi’asiy hio, “Ige aro! O Tafaror Bar tarabounin veya taunu wanawanan wowabin yen irouw i’o’oban iti ku’inu’in?”
30 ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondoko unju-perana mania ou.” niringi.
30 Taiyuw kwiyawasi onaf afe’enane kura’iyeban a’itin.
31 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone kepe yu ungu-taka tondoko ninguli: “Yu yombo wema ‘Naa kolangi.’ nimba lipa tapondorumu-na-kolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimba manda naa lipa tapondokomo.
31 Sinaf ta’imon firis ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hi’i’iyab, taiyuwih hio, “Afa ibiyawasih, baise i taiyuwin boro men niyawas.
32 Yu sika Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu omba molopa, yu sika olio Isirele yombomanga ye nokoli kingimu molemo liemu yu yuyu unjuna mania opili. Yu yuyu mania ombá kinia kanopole ‘Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli Karasimu. Yu sika olionga ye nokoli kingimu.’ nimbu kuru mondomolo.” niringi.
32 Kwabat Rubininenayan ta’itin, Israel sabuw hai aiwob boun onaf afe’enane nare tana’itin,
33 ⸤Yesusi unjuna ola we pepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale, pe ipupini ena tere killoko serimu kinia kelepa tangorumu.
33 Veya yen in tafat yan, basit tafaram tutufin etei gugum in veya three korok bai.
34 Ipupini ena tere killoko serimu kinia Yesusini ru nimba nimbale:
34 Veya three korok baib Jesu fanan aumetawat itarakouw rerey eo, “Eloi, Eloi, lema sabaktani” anayabin “Au God Au God, aisimamih ihamiyu?”
35 Akuna nondoko gilieringimanga marene yuni aku nirimu kinia pilku ⸤sunduku⸥ ninguli: “Piliame! Yu Illainja mangilkimu.” niringi.
35 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Kwanowar Elijah isan eafa’af.”
36 Aku nirimu kinia pilieringimanga ye se lisipa pumba ulú-pinja mele se lipa no-waene kombili seli mare akuna panjipale, ‘Yesusi no-waene kombili seli pinjana pelemomo nopili.’ nimba memba omba unju-pepena senga ka topa olando sirimu. Sipa yuni nimbale: “Kiniá unjuna we pepili. Illainjane sika yu ⸤unjuna⸥ mania limbando okomonje, kanopo kanamili.” nirimu.
36 Orot ta nunuw in harew sususub tainen bai wine tenakuyakuy butu’ub naatu isik yomaninamaim iyouw, eot ra’ah Jesu susubinamih, baise orot ta eo, “Kwabat! Elijah nan onafane nab nayayare tana’itin!”
37 Yesusi ungu se tondolo mundupa nimbale kolorumu.
37 Jesu ibanak maiye fanan aumetawat na’in itarakouw rerey, basit ayubin tabaratait naatu morob.
38 — ausente —
38 Tafaror Bar wanawanan efan kakafiyin awan faifuw hitenafut in rorore tafantoro’ot taseb re uran tit rou’ab himatar.
39 — ausente —
39 Baiyowayan orot ukwarin nati onaf nanamaim batabat, Jesu mi’itube momorob itin naatu eo, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
40 Ambo mare ⸤Yesusi toringi mele⸥ sulu seko kanoko gilieringi. Akumanga ambo se Makatalla taono ambo Maria, se Josese kinia genu Jemisi kinia olonga anumu Maria, se ambo Sallomi.
40 Nati’imaim i baibin afa auman, ef yokaika hibat hinuwanuw. Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalin, Mary kek James boubun naatu Joseph hairi hinah naatu Salome.
41 Yesusi kolea Gallilli disiriki, ⸤kanu ambomanga pulu kolea,⸥ akuna u we andorumu kinia kanu amboma yu lombili andoko liku tapondoko nokoringi. Yu kinia, Jerusalleme olando oringi ambo awisili wema kepe, ambo pokore kanoko gilieringi akuna ono kepe ⸤Yesusi toringi mele⸥ kanoko gilieringi.
41 Iti baibin i Galilee’imaim Jesu hi’ufunun baibais hitin bairi hibowabow i hina. Naatu baibin maumurih maiyow bairi hina Jerusalem hititit i auman nati’imaim hibatabat.
42 Opalikundu ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga ⸤Yesusi u kolopili⸥ kolea kala tomba serimu kinia,
42 Veya re irabirab, naatu nati rabirab i yabunabuna ana veya, anayabin mar natoto i Baiyarir ana veya.
43 Arimatia taono ye Josepo, yu Juda yombomanga kanjollo ye awili se molopa, yu kepe ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo wendo opili.’ nimba nokopa molorumu yemo. Yu omba pipili naa kolopa ⸤Romo-gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna sumbi sipa pumba “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu.
43 Imih Joseph Arimathea’ane na tit. Iti orot i kaniser ana kou’ay orot ta. God ana aiwob isan ma kakakaf. Joseph Jesu biyan bain isan itafofor na Pilate nanamaim tit ifefeyan.
44 Yesusi waltikele kolorumu pilipale Paillate yuni ⸤ ‘Yomboma unju-perana uku topo panjilimulu kinia ena awisili omba pupili we pelemele. Pe kiniá yu sika waltikele kolomunje molo nambi semunje?’ nimba pilipa⸥ konopu lipa mundupa ami-ye wane anderete nokorumu yemo “Opili.” nimba yundu mangilipale “Yesusi koronga kolomuye?” nirimu.
44 Naatu Pilate Jesu momorob ana tur men so’ob, imih baiyowayah ukwarin isan e’af na ibatiy.
45 Ami-yema nokoli yemone “E.” nirimu kinia pilipale yuni ami-yema nokolimundu nimbale: “Manda, ya yemone ⸤Yesusinga⸥ ónomo lipili.” nirimu.
45 Baiyowayah ukwarin eo nonowar ufunamaim Pilate ibasit Joseph Jesu biyan bain isan.
46 ⸤Paillatene “Manda.” nirimu kinia⸥ Josepo pumba mulu-maminia se topo topa lipa ónomo mania lipa, múlumuni okopale kou-kande se u akuku taltoringi kou-kandemonga sukundu memba pumba taltorumu. Taltopale kou-kande kere-puluna kou awili se perele-marele memba omba pipi sirimu.
46 Naatu bairahiya ana faifuw bai na Jesu bu’ub yare sum, bai in to naiwanamaim tar inu’in imaim yai, kabay gagamin ifururuw na hub awan hir.
47 Makatalla taono ambo Maria kinia Josese anumu Maria-tolone yunga ónomo ⸤kou-kandena⸥ taltorumu mele kanoringili.
47 Mary Magdalin naatu Mary Joseph hinah hairi Jesu biyan menamaim hiya’iy i hi’itin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.