Lucas 19
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesusi yu Jeriko taono omba pumbá purumu.
1 Jesus entrou em Jericó e atravessava a cidade.
2 ⸤Jeriko akuna⸥ kou-takisi lipa takisi liltingi yema nokorumu ye se, yunga imbi Sakiasi, yu akuna molorumu. Yu méle awisili taltopa yu kamakomo molorumu.
2 Havia ali um homem rico chamado Zaqueu, chefe dos cobradores de impostos.
3 Kanu yemone Yesusi orumu kanomba serimu. Yesusi orumuna yombo awisili liku maku toringi-kulu Sakiasi yu ye ponjili-kulu molopale Yesusi manda naa kanorumu.
3 Tentava ver Jesus, mas era baixo demais e não conseguia olhar por cima da multidão.
4 Akumunga Yesusi orumuna kanombando yu lisipa kumbi lepa pumbale unju sikamo-piki nili se Yesusi ombá orumu aulkana nondopa gilierimu aku unjumunga omba ola purumu.
4 Por isso, correu adiante e subiu numa figueira-brava, no caminho por onde Jesus passaria.
5 Yesusi akuna ombale we gilipa olando-sipa kanopa yundu nimbale: “Sakiasi, nunga ulkana kiniá na pea molambili pambili welea mania ou.” nirimu kinia
5 Quando Jesus chegou ali, olhou para cima e disse: “Zaqueu, desça depressa! Hoje devo hospedar-me em sua casa”.
6 yu popenge sepa mania omba yundu “Manda.” nimba konopu sirimu.
6 Sem demora, Zaqueu desceu e, com alegria, recebeu Jesus em sua casa.
7 Yesusi Sakiasinga ulkana pea puringili kanokole u akuna liku maku toringi yombomane ninguli: “Yu ulu-pulu-kiri seli ye se kinia ‘Molo-pambili.’ nimba pukumu.” ninguli yu serimu mele kanoko kiri pilieringi.
7 Ao ver isso, o povo começou a se queixar: “Ele foi se hospedar na casa de um pecador!”.
8 Kanu-kinia Yesusi kinia Sakiasi kinia olo ulkana sukundu molkole Sakiasi ola gilipa Ye-Awilimundu nimbale: “Ye-Awilimu, nane nundu ungu se niembo pílie. Nanga méle taltolioma ekendo lipu yombo koropama sipuli, pe kou se molo mélse kolo topo wa mele liltindu mélse kelepo wa liltindu mele pundu topo yopoko ola panjipu anju simbú.” nirimu.
8 Enquanto isso, Zaqueu se levantou e disse: “Senhor, darei metade das minhas riquezas aos pobres. E, se explorei alguém na cobrança de impostos, devolverei quatro vezes mais!”.
9 Yuni aku sipa nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Kiniá i ulka pulu yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa ‘mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú ulu-pulumu likimili. Kiniá i ulka pulu yemo yu kepe anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu ye se kanumu.
9 Jesus respondeu: “Hoje chegou a salvação a esta casa, pois este homem também é filho de Abraão.
10 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ‘Yombo aulka lo liku molko kinjilimili yomboma koropo, ono lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.’ nimba orumu.” nirimu.
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar os perdidos”.
11 Aku sipa nirimu pilkuli Yesusi yu kolea-awili Jerusalleme nondopa ombá serimu-kulu kanokole we-yomboma onone ‘Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba walemo paa nondopa ombá.’ konopu leko moloringi. Onone aku siku pilku moloringi pilipale ⸤Yesusi⸥ yuni onondo ungu-iku se topa
11 A multidão estava atenta ao que Jesus dizia. Então, como ele se aproximava de Jerusalém, contou-lhes uma parábola, pois o povo achava que o reino de Deus começaria de imediato.
12 nimbale:
12 Disse ele: “Um nobre foi chamado a um país distante para ser coroado rei e depois voltar.
13 U naa pupili yunga kendemande-ye rureponga talondo “Waa.” nimbale kou kuluepe rureponga talo moke sepa ono yu-mele-mele kou kuluepe selu selu nimba sipa onondo nimbale: “Na wili anju molambo i kou-mone sikiru likimilimunga ‘Kou se olandopa pea liemili.’ ningu konopu tondolo munduku seko molangi. Pe ombó.” nimba yu purumu.
13 Antes de partir, reuniu dez de seus servos e deu a cada um deles dez moedas de prata, dizendo: ‘Invistam esse dinheiro enquanto eu estiver fora’.
14 Kanu yemo purumu kinia yunga talapena yomboma yu-kinia konopu kiri pilieringi-kulu ononga ye se ‘Yu akilepa pupili.’ ningu liku munduku ninguli: “‘ “I ye nokolimu olionga ye nokoli kingimu naa molopili.” nimbu molemolo.’ nindei.” ningu yu liku mundoringi.
14 Seu povo, porém, o odiava, e enviou uma delegação atrás dele para dizer: ‘Não queremos que ele seja nosso rei’.
15 Pe kanu yemo kingi nambamo sika lipa memba yando orumu kinia u kou-mone sipa purumu kendemande-yemando “Waa.” nimbale “Ono kou-mone sirindumunga olandopa kou nambi seko liltingiye?” nimba mangilierimu.
15 “Depois de ser coroado, ele voltou e chamou os servos aos quais tinha confiado o dinheiro, pois queria saber quanto haviam lucrado.
16 U kumbi lepa sirimu yemone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe rureponga talo liltindu.” nirimu kinia
16 O primeiro servo informou: ‘Senhor, investi seu dinheiro, e ele rendeu dez vezes a quantia recebida.
17 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo. Papu serinu. Méle kanga sirindumunga nu seko kondorunu kene nu kolea-awili rureponga talo nokani.” nirimu.
17 “‘Muito bem!’, disse o rei. ‘Você é um bom servo. Foi fiel no pouco que lhe confiei e, como recompensa, governará dez cidades.’
18 Ye talo-sipamone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe se-pakara liltindu.” nirimu kinia
18 “O servo seguinte informou: ‘Senhor, investi seu dinheiro, e ele rendeu cinco vezes a quantia recebida’.
19 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Aku siku serinumunga nu kolea-awili se-pakara nokani.” nirimu.
19 “‘Muito bem!’, disse o rei. ‘Você governará cinco cidades.’
20 — ausente —
20 “O terceiro servo, porém, trouxe de volta apenas a quantia recebida e disse: ‘Senhor, escondi seu dinheiro para mantê-lo seguro.
21 — ausente —
21 Tive medo, pois o senhor é um homem severo. Toma o que não lhe pertence e colhe o que não plantou’.
22 Aku nirimu kinia pilipale ye nokolimuni iri topa yundu nimbale: “Nu kendemande-ye kirimu. ⸤Nane nunga kote pilimbu kinia⸥ nunga nikinu ungumuni nunu kote sendemba. Nuni pilkuli ‘Kalia yombomane panjindilimili kinia na nanu kere-langi mélema we akupu lipu; kalia naa selio kaliana kere-langi lipu taltopo, na aku sipu sepo molio.’ ningu pilku molenoye?
22 “‘Servo mau!’, exclamou o senhor. ‘Suas próprias palavras o condenam. Se você sabia que sou homem severo, que tomo o que não me pertence e colho o que não plantei,
23 Aku ningu pilkuli nanga kou-monemo kou-benge ulkana nambi semu-na naa taltorunuye? Aku selenanje na ombo nanga koumu wendo lipuli kou kanga-kolte ola panjiku silimolá lilkala.” nirimu.
23 por que não depositou meu dinheiro? Pelo menos eu teria recebido os juros.’
24 ⸤Kanu kendemande-yemondo aku sipa nimba pora sipale⸥ yuni nondoko gilieringi yombomando nimbale: “I yemo sepa kinjerimu kene yunga koumu wendo likuli kou kuluepe rureponga talo ambolkomo yemo siee.” nirimu.
24 “Então, voltando-se para os outros que estavam ali perto, o rei ordenou: ‘Tomem o dinheiro deste servo e deem ao que tem dez moedas.
25 Onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, yu koronga kou kuluepe rureponga talo ambolkomo kanumu.” niringi.
25 “‘Mas senhor!’, disseram eles. ‘Ele já tem dez!’
26 Onone aku niringi kinia ye nokoli kingimuni kelepa nimbale: “Onondo nimbu siembo: “Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu.” nikiru.” nirimu.
26 “Então o rei respondeu: ‘Sim, ao que tem, mais lhe será dado; mas do que nada tem, até o que tem lhe será tomado.
27 Aku sipa nimbale kanu ye nokoli kingimu yuni ungu se pea nimbale: “Kiniá na seko kinjeringi yomboma mengo wame. Onone nando ninguli: ‘I yemo olionga ye nokoli kingimu naa molopili.’ niringi kanu yomboma mengo ongo na kanopo molambo ono toko kondaa.” nirimu.” nimba ⸤Yesusini aku sipa kanu ungu-ikumu topa pora sirimu⸥.
27 E, quanto a esses meus inimigos que não queriam que eu fosse seu rei, tragam-nos aqui e executem-nos na minha presença’”.
28 Ungu-iku akumu topa pora sipale kolea-awili Jerusallemendo kelepa pumbá purumu.
28 Depois de contar essa história, Jesus prosseguiu rumo a Jerusalém.
29 Kanu-kinia Yesusi ⸤kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea kanga talo, Betepasi kinia Betanitolonga oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupa, olondo nimbale:
29 Quando chegou a Betfagé e Betânia, próximo ao monte das Oliveiras, enviou dois de seus discípulos.
30 Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi walo se, yombo se yunga bulu-mingina waltikele kepe naa molopa andorumumu ka seko panjingímu ne akuna sukundu molomba kanongele kanumu pungu posiku mengo wangili pale.
30 “Vão àquele povoado adiante”, disse ele. “Assim que entrarem, verão amarrado ali um jumentinho no qual ninguém jamais montou. Desamarrem-no e tragam-no para cá.
31 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo “Dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” nimba mangiliemu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili.” nimba olo lipa mundorumu.
31 Se alguém perguntar: ‘Por que estão soltando o jumentinho?’, respondam apenas: ‘O Senhor precisa dele’.”
32 Kanu lipa mundorumu yetolo pungu yuni nirimu mele kanoko lendekole
32 Eles foram e encontraram o jumentinho, exatamente como Jesus tinha dito.
33 pe kanu kongi dongi walomo posiku moloringili kinia dongi pulu yemane olondo ninguli: “Olionga dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” ningu mangilieringi kinia
33 E, enquanto o desamarravam, seus donos perguntaram: “Por que estão soltando o jumentinho?”.
34 olone “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niringili.
34 Os discípulos responderam: “O Senhor precisa dele”.
35 Kanu-kinia dongi kanumu liku Yesusi molorumuna mengo oringili kinia onone ononga mulu-maminiama kulku, dongimunga bulu-mingina ola pauwa tondoko Yesusi kanuna ola mondoringi.
35 Então trouxeram o jumentinho e lançaram seus mantos sobre o animal, para que Jesus montasse nele.
36 Marene ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi.
36 À medida que Jesus ia passando, as multidões espalhavam seus mantos ao longo do caminho diante dele.
37 Kanu-kinia yu Jerusalleme paa nondopa omba, ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna mania ombá orumu kinia yu lombili puringi yombo awisili konopu awili-seko siku ⸤Yesusini⸥ ulu-tondolo awisili serimu kanoringimanga Pulu Yemo kape ningu ungu tondolo munduku ninguli:
37 Quando ele chegou próximo à descida do monte das Oliveiras, seus seguidores começaram a gritar e a cantar enquanto o acompanhavam, louvando a Deus por todos os milagres maravilhosos que tinham visto.
38 “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na
38 “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”.
39 Aku siku niringi pilkuli pea oringi Parisi ye marene ⸤we-yombomane aku siku niringi mele pilku kiri pilku⸥ yundu ninguli: “Ungu Mane Sílimu, nu lombili andolimane nikimili mele ‘Naa niengi.’ ningu ono iri tou.” niringi kinia
39 Alguns dos fariseus que estavam entre a multidão disseram: “Mestre, repreenda seus seguidores por dizerem estas coisas!”.
40 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo i-sipu nikiru: “I yombomane i-siku naa ningu we molongi liemu ya kou-mulu lemomane ru ningí.” nikiru.” nirimu.
40 Ele, porém, respondeu: “Se eles se calarem, as próprias pedras clamarão!”.
41 Kolea-awili Jerusalleme paa nondopa omba kanumu kanopale nirimumuni, Yesusini kola sepa
41 Quando Jesus se aproximou de Jerusalém e viu a cidade, começou a chorar.
42 nimbale: “⸤Jerusalleme yomboma,⸥ kiniá ono kepe mindili naa nongo konopu pe nipili manda molonge aulkamo pilielemolánje peanga. Aku-sipa na-kolo kiniá naa pilielemele, naa pilingí.
42 “Como eu gostaria que hoje você compreendesse o caminho para a paz!”, disse ele. “Agora, porém, isso está oculto a seus olhos.
43 Ono molongena wale mare wendo ombá, kanu walemanga ononga opa-touma ongo ‘Ononga koleamonga aulka naa liepili.’ ningu ma liku maku toko, pala mele seko opa-touma ono molko makapu seko ‘Ono sukundu molangi.’ ningu aku senge.
43 Chegará o tempo em que seus inimigos construirão rampas para atacar seus muros e a rodearão e apertarão o cerco por todos os lados.
44 Aku sekole ningímuni, pe Jerusalleme ulkama pali toko sikisiku bulu-balu sikuli sukundu molonge yomboma tonge, aku siku senge walema wendo ombá lémo. Pulu Yemone ⸤ono lipa tapondombando⸥ omu walemo onone naa piliengimunga kanu walema wendo ombá.” nirimu.
44 Esmagarão você e seus filhos e não deixarão pedra sobre pedra, pois você não reconheceu que Deus a visitou.”
45 Yesusi Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma topa makoromba makoropale
45 Então Jesus entrou no templo e começou a expulsar os que ali vendiam,
46 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú:
46 dizendo: “As Escrituras declaram: ‘Meu templo será casa de oração’, mas vocês o transformaram num esconderijo de ladrões!”.
47 Yuni enamanga alieli ulka-tembelena sukundu ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ yomboma ungu-mane sirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yomboma nokoringi ye awilima kinia, onone yu toko kondonge aulka se kororingi.
47 Jesus ensinava todos os dias no templo, mas os principais sacerdotes, os mestres da lei e outros líderes do povo planejavam matá-lo.
48 Aku-na-kolo we-yombomane yunga unguma komu sendeko pilku moloringi-kulu onone yu toko kondonge aulka se naa kanoko liltingi.
48 Contudo, não conseguiam pensar num modo de fazê-lo, pois o povo ouvia atentamente tudo que ele dizia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.