Lucas 15
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli ye wema kinia ono pali Yesusinga ungumu pilingindu yu molorumuna nondoko oringi.
1 Ana veya ta kabay o’onayah naatu sabuw kakafih Jesu ana tur nowaramih hiru’ay.
2 Parisi yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone aku seringi mele kanokole konokono ningu ninguli: “I yemo yu sepa kinjikimu. Ulu-pulu-kirima seli yomboma “Pea molamili waa.” nimbale, kere-langi alieli ono pea nongo molemelela.” niringi.
2 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah yah so’ar higam hio, “Iti orot sabuw kakafih hai merar yi buwih bairi hima hi’aa tetomatom kwa’itih.”
3 Yesusini ono aku siku niringi pilipale ⸤i ungu-ikuma ono topa sirimu.⸥ Ungu-iku imu topa nimbale:
3 Basit Jesu oroubonamaim iuwih eo,
4 Ononga ye sene kongi sipisipi paip paono mondolka kinia se talopa lelkanje yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema kolea ku lielina molangi siye kolopa pumba, talopa lelka sipisipimu kanopa limbando korolepa naa pulkaye? ⸤Korolepa pulka.⸥
4 “O ta a bobaituw sheep etei 100 hitama’am, naatu ta’imon takakasiy boro mi’itube itasinaf? A bobaituw 99 boro raiyarayar yan dihamiyih hitama, naatu a sheep kakasiy boro itanunuwih itatita’uribo nuhi tafot.
5 Pe kanopa lipale yuni konopu sipa apu topa ulkondo memba pulka.
5 Naatu itabaib ana veya boro itiyasisir gagamin maiyow, ita’abar itan.
6 Kanu-kinia ulkondo ombale yemone yunga pulu lemó yombomando kinia yunga ulka kere-pongolo selu yombomando mangilipa nimbale: “Nanga kongi sipisipi talopa liemu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka.” ⸤nirimu.⸥
6 A bar taituwa, a ofonah etei ita’af ayuwih hai tur ita’owen, ‘Kwana bairit taniyasisir, anayabin ayu au sheep kakasiy i abaika.’
7 ⸤Nimbale ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale:⸥ “Nane ono ungu se nimbu sikirumu: “Yombo konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma aku siku molemele-na ono ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele tonge aulka se naa lemó kanumu, kanu yomboma mulu-koleana angellomane konopu we silimili. Aku-sipa na-kolo sipisipi nokoli yemone yunga sipisipi talopa lielimu kanopa lipale paa olandopa konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga angellomane paa olandopa konopu singí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
7 A tur ao’owen, ef i nati na’atube, orot ta’imon bowabow kakafinane dogor baikitabir ebaib isan maramaim i tibiyasisir gagamin maiyow, men sabuw 99 gewas hirouw kakafih auman tema’am na’atube’emih.
8 ⸤Nimbale kelepa ungu-iku se pea topa nimbale:⸥
8 Itinin tabo iti na’atube, babin ana kabay ten kina ana fofonin yai inu’in one kina kasiy, naatu babin notanot men karam misir ramef ito’ab bar wanawanan yahib, huhun etei nuwet inan ana kabay tita’ur.
9 Kanu-kinia kanu koumu kanopa lipale yunga pulu lemó yomboma kinia yunga ulka kere-pongolo selu yomboma mangilipa nimbale: “Nanga kou-mone suroli mania pumu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka.
9 Naatu ana kabay baib ana veya ana ofonah naatu tain tuwan etei e’af ayuwih eo, ‘Kwanan bairit taniyasisir, anayabin au kabay kakasiy i abaika.’
10 Nane ono nimbu sikirumu: “Kanu ambomo konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga Pulu Yemonga angellomane konopu singí.” nikiru.” nirimu.
10 Imih a tur ao’owen, ef i nati na’atube, God ana tounamatar maramaim orot ta’imon bowabow kakafin wairafin ana kakafihine dogor baikitabir baib isan boro yasisir gagamin na’in hinab.”
11 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini kelepa ⸤ungu-iku yopoko-sipamo pea topa ye awilima mane sipa⸥ nimbale:
11 Jesu iban maiye oroubon ta eo, “Ana veya ta orot natunatun rou’ab bairi hima’am.
12 Walte kango akiliumuni lapando nimbale: “Tata, nu kolonimunga monge-mélema iseli-u moke seko na sini mele sieni.” nirimu kinia kanu yemone yunga taltorumu mélema moke sepale yunga kangotolo sirimu liltingili.
12 Natun uf misir tamah isan eo, ‘Tamai ayu akokok au nowau sawar inakusib initu.’ Tamah misir sawar etei bai natunatun hairi isah ana fofonin kusib faramih.
13 Kanu mélema olo moke sepa sirimu kinia kango akiliumu wale pokore mindi molopale, pe méle sirimuma pali lipa memba aulka sulu senga purumu. Aulka sulu senga pumbale nirimumuni, kolea senga pumba molopale yu ‘Kere-langi peangama nambo.’ nimba, ‘Mulu-maminia peangama pakambo.’ nimba kou-mone awili sepa pulimú mélema topo topa lipa panjipale, ‘No nambo.’ nimba topo topa lipa, ‘Amboma pea peamili.’ nimba kou-mone sipa, aku selepa purumu kinia yunga kou-mone mélema pali pora nirimu.
13 Naatu veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim kek uf ana sawar bobuna misir tafaram ta ef yok na’in imaim remor in. Naatu nati’imaim ma ana kabay etei asir isaroun kwanikwaniy sawar.
14 Yunga mélema kinia kou-mone kinia pora nirimu kinia yu paa koropa purumu. Kanu-kinia yu molorumu koleana gele awili sepa lierimu kinia yu mélema pali mólo torumu kinia yu paa gelene kolorumu.
14 Ana kabay isaroun kwanikwaniy in sasawar ufunamaim, baimar kakafin nati tafaramamaim tit, kek busuruf aa morob.
15 Yu gele serimu-kulu yu kanu kolea pulu ye se molorumuna pumba “Kou-kongono se sambo si.” nimba mawa serimu kinia yuni nimbale: “Manda, nanga kongi tapu sendeko ‘Kere-langima nangi.’ ningu liku si.” nirimu.
15 Naatu misir in nati’imaim tafaram matuwan orot ta biyan tit, naatu nati orot bai iyafar in for baibituw ana efanamaim tit ma for ituw. Orot natun kasikasiyin for hai dam ana efanamaim|alt="prodigal son in pig pen" src="cn01759B.tif" size="col" loc="Luk 15.15" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.15"
16 ⸤Gelene paa kolopale⸥ ga iniama kinia konape buluma kinia kongi sirimuma ‘Nambo.’ nimba pilipa molorumu-na-kolo yu se naa siringi.
16 Aa morob kok kwanekwan for hai bay hi’aa turih taa, baise men yait ta abisa itin eaanimih.
17 Kanu-kinia pe yu konopu kimbu sipa pilipale yu yuyu nimbale: ‘Tatanga kongono sendelemele yomboma ga awisili nongo olo selemo-na-kolo na ya gelene kolopole kamu kolombo sekero.
17 “Veya ta ma binotanot ana notamaim nuhin taseb eo, ‘Tamai ana bowayah moumurih na’in i aurih bay karam hi’aa hitom yah iw tema’am, baise ayu iti’imaim aa amomorob.
18 Akumunga na kelepo yando pumbu Tata molemona pumbuli yundu nimbuli: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu.
18 Gewasin ayu boro ana misir anan tamai biyan anatit ana tur ana’owen anao. Tamai ayu i bowabow kakafin maiyow asinaf God matanamaim, naatu o auman matamaim.
19 Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nimbú.’ nimba pilierimu.
19 Isan imih ayu i men karam boro o natumih inabuwu maiye, baise a bowayah sabuw ibaiyanih isa tebowabow na’atube ayu isou inasinaf.’
20 Aku nimba pilipale yu molorumu koleamo mundupa kelepa, lapa molorumuna pumbá purumu.
20 Iti na’atube eo, basit misir tamah isan matabir maiye remor na bar ariyan titit auman, tamah bat nuwanuw natun nan itin, dogoron wanawanan yababan awan karatan, nunuw in natun bai rouh mamay. Regah natun mamatabir ana merar yi ebaib|alt="father meeting returning son" src="CN01761B.TIF" size="col" loc="Luk 15.20" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.20-21"
21 Kanu-kinia kangomone lapando nimbale: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu. Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nirimu.
21 Baise kek eo, ‘Tamai ayu i bowabow kakafin maiyow God isan asinaf kakaf na’atube o isa asinaf kakaf, isan imih ayu i men karam o natumih inabuwu.’
22 Aku sipa nimba molorumu kinia lapane yunga kongono senderingi kendemande-yemando nimbale: “Welea pungu nanga mulu-maminia peangamo liku mengo ongo yu pakondoko, ki-ongi se liku yunga kína mondondoko, kimbu-su liku yunga kimbuna mondondayo.
22 Baise regah ana bowayah iuwih eo, ‘Saise kwan faifuw boubun gewasin kwabai natu kwai’us, uman ring kwaiyoun naatu a baibiyon boubun kwabai kwana an kwaiyoun.
23 — ausente —
23 Naatu for biyan kabinitut kwarab kwaitab tana’aan taniyasisir.
24 — ausente —
24 Anayabin ayu natu i morob na’atube ma’am, boun i yawas maiye, naatu kasiy na’atube ma’am boun i tatita’ur maiye.’ Naatu douduf hitaiy re.
25 Aku-sipa na-kolo yunga kango komomo kaliana kongono sepa molopale pe ipupini ulkando ombá orumu kinia ono konopu siku musiki toko denisi seko moloringi ungumu pilipale
25 Baise nati ana veya’amaim regah natun ain ma sheep kakaifen matabir na bar biyubin auman hiyasisir hibenaben douduf nidun nowar.
26 yuni kongono kendemande ye sendo “Ungu se niembo ou.” nimbale nirimumuni, yundu mangilipa nimbale: “Ungu sekemelemo nambi semu-na sekemeleye?” nimba mangilierimu.
26 Naatu bowayah orot ta eaf na ibatiy, ‘Abisa emamatar?’
27 Kanu kongono kendemande yemone yundu pundu topa nimbale: “Gena omu-na laniene kanopa yu manda-mele molopa ungu se naa sepa omu-na kanopale konopu sipa “Kongi kao walo awilimu namili.” nimba topa kalomu.” nirimu.
27 Orot eo, ‘O tai matabir maiye na bar tit, imih tamat for biyan kabinitut rab abiyasisir, anayabin gewasinamaim matabir maiye na bar tamat biyan tit.’
28 Aku sipa nirimu pilipale kango komomo yu mumindili kolopale “Na ulkana sukundu paa naa pumbú!” nirimu.
28 Basit orot ain yan so’ar kwanekwan, men kok boro bar wanawanan tarun. Naatu tamah tit natun ain eobaibinub runamih iu.
29 lapando pundu topa nimbale: “Pílie! Na alieli, kalia-ingi awisili, nunga kongono sendepo molopole nuni nilinu unguma alieli pilipu lipu sengena panjipu, walte kepe nunga ungu se mokoli naa sepo molio-na-kolo nuni nando walte kepe kongi-meme walo se ‘Kangoma kinia pea konopu siku nongo molangi.’ ningu naa silinu.
29 Baise orot ain eo, ‘Tamai kwamur manin maiyow akirwairafih na’atube isa abow men kafa’imo fana asair. Naatu au yasisir isan abisa itu? En anababatun! Men kafa’imo goat ta itu au ofonah bairi ai yasisiramih. Aiyab!
30 Aku-sipa na-kolo kiniá nunga kango se omba, yuni ambomando “Na pea peambili kou-mone siembo.” nimba nunga kou-mone ono sipa pora sirimu, kanu kangomo omu kinia nu konopu siku ‘Kongi kao walo awilimu namili.’ ningu tonu lepomo.” nirimu.
30 Baise o natu kabay etei baibin baiwa’an kwanekwaneyah biyahimaim isaroun kwanikwaniy sawar, naatu matabir na bar titit, o isan for biyan kabinitut irab kwabiyasisir.’
31 Lapane yundu pundu topa nimbale: “Kangomo, nu kinia na pea alieli molembolo kinia nanga mélema pali oltonga.
31 Regah natun ain iya’afut eo, ‘Natu o i airit mar etei iti’imaim tama’am, naatu ayu au sawar tutufin etei iti baremaim tema’am i o nowa, men yait ta nowanamih.
32 Aku-na-kolo kiniá gena kolorumu kanumu kelepa omu. Yu u pumba sepa nema liltimu, kiniá kelepa omu kanopo likimulu kene olio konopu sipu musiki topo kere-langi nombo molkomolo akumu peanga sekemolo.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
32 Baise tanaben taniyasisir, anayabin tai morobobe yumatan taboyauw tama’am boun yawas maiye, naatu kasiyobe ma’am boun tatita’ur maiye.’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.