Lucas 12
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs VC
VC Versão Católica
1 Kanu-kinia Yesusi molorumuna yombo tausini awisili liku maku toko gilieringina ekelepa sepili gilieringi kinia yu lombili andoringimando u kumbi lepa nimbale:
1 Enquanto isso, os homens se tinham reunido aos milhares em torno de Jesus, de modo que se atropelavam uns aos outros. Jesus começou a dizer a seus discípulos: Guardai-vos do fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Aki tolemo ulumanga selu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi selemo ulumanga selu kepe pe lopi naa sembá. Kanu uluma kinia unguma pali yombomane pali pilingí.
2 Porque não há nada oculto que não venha a descobrir-se, e nada há escondido que não venha a ser conhecido.
3 Simbulu tolina ungu niringima yombomane pa selina pilingí. Ulka suluminiana ungu ólo toko niringi unguma ulka imuna ola gilku ru ningu ningí.” ⸤nirimu.⸥
3 Pois o que dissestes às escuras será dito à luz; e o que falastes ao ouvido, nos quartos, será publicado de cima dos telhados.
4 Nanga pulu lemó yomboma, onondo ungu se nimbu siembo: “Kangimu mindi toko kondokole pe kelko minimu pea ulu se manda naa senge yomboma pipili naa kolangi.” nikiru.
4 Digo-vos a vós, meus amigos: não tenhais medo daqueles que matam o corpo e depois disto nada mais podem fazer.
5 Aku-na-kolo ono paa pipili kolonge yemo nimbu siembo: “Kangi topa kondopale pe mini pali sepe-koleana manda topa mundumba ⸤Pulu Yemo⸥ yu pipili kolangi. Paa sika nimbu sikiru. Yu pipili kolangi.” nikiru.
5 Mostrar-vos-ei a quem deveis temer: temei àquele que, depois de matar, tem poder de lançar no inferno; sim, eu vo-lo digo: temei a este.
6 Kera kaltendepele paa kangamo molemo, topo toko lingíndu kera se-pakara kou kololi talo mindi pulimú kanumu. Aku-na-kolo Pulu Yemone kanu kerama nokombando komu naa silimú.
6 Não se vendem cinco pardais por dois asses? E, entretanto, nem um só deles passa despercebido diante de Deus.
7 Piliame! Ono ⸤na lombili andolima⸥, ononga penge-indima kepe yuni koronga selu selu nimba pali kambu torumu. Kera kaltendepele yu kou paa koltalo mele pulimú-na-kolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ono yomboma paa olandopa awilima kanopale ono paa nokopa kondopa molomba ⸤kene pipili naa kolaa.⸥” ⸤nirimu.⸥
7 Até os cabelos da vossa cabeça estão todos contados. Não temais, pois. Mais valor tendes vós do que numerosos pardais.
8 Nane onondo ungu se nimbu siembo: “Yombo sene yombomanga kumbikerena ola gilipa ‘Na Yesusinga yombomo molio.’ nimbá kinia pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ola gilipa “Kanu yombomo nanga yombo se.” nimbála.
8 Digo-vos: todo o que me reconhecer diante dos homens, também o Filho do Homem o reconhecerá diante dos anjos de Deus;
9 Aku-sipa na-kolo yombomanga kumbikerena “Yesusi yu nawe? Yu na naa pilkiru.” aku sipa nimbá yombomo pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone “Aku yombomo yu nawe? Yu na naa pilkiru.” nimbála.
9 mas quem me negar diante dos homens será negado diante dos anjos de Deus.
10 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ungu-taka tondopa ungu nimba kinjilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemoma ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo Mini Kake Sélimu ungu-taka tondopa, ungu nimba kinjipa, yunga imbimu marake selemo yombomo aku sipa ulu-kiri selemomo ‘Mania pupili.’ naa nimba, paa siye naa kolomba.” nikiru.
10 Todo aquele que tiver falado contra o Filho do Homem obterá perdão, mas aquele que tiver blasfemado contra o Espírito Santo não alcançará perdão.
11 Kanu-kinia pe ono ⸤nanga yomboma molonge kanokole⸥ ono ongo ka siku, ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga ye awilima kinia, ye nokolima kinia, gapomano ye awilima kinia ono molongena ono mengo pungu kote sendenge kinia ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi.
11 Quando, porém, vos levarem às sinagogas, perante os magistrados e as autoridades, não vos preocupeis com o que haveis de falar em vossa defesa,
12 Akuna Mini Kake Sélimuni onone anju ningí mele mane simba kene mini-wale naa mundangi.” nirimu.
12 porque o Espírito Santo vos inspirará naquela hora o que deveis dizer.
13 Yesusi molorumuna liku maku toringi yombomanga ye sene yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, nanga genumu kinia oltonga lapane sirimu monge-mélema yuni ‘Na mare moke sepa sipili.’ ni.” nirimu.
13 Disse-lhe então alguém do meio do povo: Mestre, dize a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Aku-na-kolo Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Yemo, ‘Nane ononga kote pilindiku ononga mélema moke sendei.’ nimba nawene na nimba taltorumuye? Yombo sene nando aku sipa naa nirimu kanumu. Nanga kongono se mólo.” nirimu.
14 Jesus respondeu-lhe: Meu amigo, quem me constituiu juiz ou árbitro entre vós?
15 Aku nimbale yuni onondo kelepa nimbale: “‘Méle awisili lipu taltopo kamako molambo.’ ni naa ningu, ‘Mélema lili ulu-pulumu yu ulu-pulu-kirimu kene aku naa sambo.’ konopu leko molangi. Yombo sene méle awisili lipa taltolemomonga mini pali konde molopa kondomba aulkamo naa lemó.” nirimu.
15 E disse então ao povo: Guardai-vos escrupulosamente de toda a avareza, porque a vida de um homem, ainda que ele esteja na abundância, não depende de suas riquezas.
16 ⸤Aku nimbale Yesusini ‘Onondo nikiru ungumanga pulumu kamu piliangi.’ nimba⸥ yuni ungu-iku se topa nimbale:
16 E propôs-lhe esta parábola: Havia um homem rico cujos campos produziam muito.
17 Akumunga yuni yuyu nimbale: “Kere-langi taltolio ulkama pali sengepea semu, kere-langi awisili kakena lepa we lemó kene nane nambi samboye?” nirimu.
17 E ele refletia consigo: Que farei? Porque não tenho onde recolher a minha colheita.
18 Pe kelepa yuni yuyu nimbale: “Kiniá na piliporo. Na i-sipu sambo. Na kere-langi taltolio ulkama sikisipuli kere-langi taltombo ulka paa awilima kelepo takopole akumanga nanga rasi-witi kinia kere-langi kinia nanga kaliana olemo kere-langima pali taltambo.
18 Disse então ele: Farei o seguinte: derrubarei os meus celeiros e construirei maiores; neles recolherei toda a minha colheita e os meus bens.
19 Akuna taltopole na nanu pilipu nimbúndu: Na papu. Na kere-langi awisili, kalia awisili omba pumbá kinia nombo molombo mele lemó kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo.” nirimu.
19 E direi à minha alma: ó minha alma, tens muitos bens em depósito para muitíssimos anos; descansa, come, bebe e regala-te.
20 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone kanu yemondo nimbale: “Ye aromamo. Kiniá ipulieli nane nunga minimu ombo limbu kinia nunga taltoleno mélema nawene limbaye?” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
20 Deus, porém, lhe disse: Insensato! Nesta noite ainda exigirão de ti a tua alma. E as coisas, que ajuntaste, de quem serão?
21 ⸤Ungu-ikumu topa pora sipale ungu se pea nimbale:⸥ “Aku sipa mele, ‘Na méle kande-kandema taltolio.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ono kanopale ono yombo koropa pulima nimba pilielemo. Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-puluma naa seko molemele yomboma ononga minima koropa pupili mele molemele. Kanu yomboma ono aku ungu-iku tokoro yemo mele molemele.” nirimu.
21 Assim acontece ao homem que entesoura para si mesmo e não é rico para Deus.
22 — ausente —
22 Jesus voltou-se então para seus discípulos: Portanto vos digo: não andeis preocupados com a vossa vida, pelo que haveis de comer; nem com o vosso corpo, pelo que haveis de vestir.
23 — ausente —
23 A vida vale mais do que o sustento e o corpo mais do que as vestes.
24 Kerama kaname. Kere-langi se panjikuli nou lemó kinia liku mengo ulkando pungu taltoko naa nolemele-na-kolo Pulu Yemone kerama kere-langi silimú. Kerama we-méle, ono yomboma olandopamonga yuni ono paa nokomba.
24 Considerai os corvos: eles não semeiam, nem ceifam, nem têm despensa, nem celeiro; entretanto, Deus os sustenta. Quanto mais valeis vós do que eles?
25 Ononga yombo sene konopu awisili kimbu simbamone yu kolomba ena se manda ‘We liepili.’ nimbáye? Manda naa nimbá.
25 Mas qual de vós, por mais que se preocupe, pode acrescentar um só côvado à duração de sua vida?
26 Onone ulu kanga-kolte aku sipa mele se manda naa selemelemonga ulu wema ono nambi semu-na konopu awisili kimbu siku molemeleye?
26 Se vós, pois, não podeis fazer nem as mínimas coisas, por que estais preocupados com as outras?
27 Pellawa sindima kaname. Pellawa sindimane kongono kála seko naa seko, mulu-maminia se seko naa wamolemele-na-kolo pellawa sindima molemele mele olandopa, ⸤ye nokoli kingi⸥ Sollomono kongono awisili sepale wale paa peangama pakopa au nirimu mele maniandopa.
27 Considerai os lírios, como crescem; não fiam, nem tecem. Contudo, digo-vos: nem Salomão em toda a sua glória jamais se vestiu como um deles.
28 Era sindi tolemoma kiniá-mele molemo, opali-mele poroko sepena kalolemelema Pulu Yemone aku sipa nokopa kondolemo liemu ono ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu kanga-kolte mindi pilielemele yomboma pakonge mélemanga yuni manda lipa naa tapondombaye? Ono lipa tapondomba.
28 Se Deus, portanto, veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã se lança ao fogo, quanto mais a vós, homens de fé pequenina!
29 “⸤Pulu Yemone kerama kinia era sindima kinia aku we-mélema aku sipa nokolemo⸥ kene ono konopu awisili kimbu sikuli ‘Es, kere-langi se sena lipu nomolonje?’ ; molo ‘No sena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi.
29 Não vos inquieteis com o que haveis de comer ou beber; e não andeis com vãs preocupações.
30 Pulu Yemonga yomboma naa molko ultukundu molemele yombomane aku siku selemele-na-kolo ononga Lapa ⸤Pulu Yemone⸥ ono yunga yombomanga méle mólo tolemoma kanopa molemo ⸤kene ono kere-langi nongemanga kinia méle pakongemanga kinia konopu awisili kimbu naa siengi⸥.
30 Porque os homens do mundo é que se preocupam com todas estas coisas. Mas vosso Pai bem sabe que precisais de tudo isso.
31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba.” ⸤nirimu.⸥
31 Buscai antes o Reino de Deus e a sua justiça e todas estas coisas vos serão dadas por acréscimo.
32 Nanga kongi sipisipi koltalo, ononga Lapa walte ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba kinia ‘Ono pea ye nokolima molko yomboma nokangi.’ nimbá. Yu aku sipa sembando konopu sipa molemomonga pipili kolko naa molangi.
32 Não temais, pequeno rebanho, porque foi do agrado de vosso Pai dar-vos o Reino.
33 Akumunga ono taltolemele mélema kou-mone liku aku kou-mone lingíma yombo koropama moke seko siengi. Aku siku sekole pe kou kamu mania naa puli koumu liku taltoko, méle kande-kandema liku mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ taltoko sangi. Akuna wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku naa senge. Ono akuna taltonge mélema kamu manda lemba.
33 Vendei o que possuís e dai esmolas; fazei para vós bolsas que não se gastam, um tesouro inesgotável nos céus, aonde não chega o ladrão e a traça não o destrói.
34 Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopumane pilku konopu mondoko molemele kene ⸤ ‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
34 Pois onde estiver o vosso tesouro, ali estará também o vosso coração.
35 “⸤Na lombili andolima,⸥ onone ‘Ye-Awilimu kiniá ombánje.’ ningu mulu-maminia pakoko, kako toko, kiya kandoko, molangi.
35 Estejam cingidos os vossos rins e acesas as vossas lâmpadas.
36 Ye awili se kolea senga pumba, ye se ambo limba kere-langi koyolemele yomboma kinia anju kere-langi nomba molemo kinia yu kelepa ulkando ombámonga yunga kendemande-yombomane ‘Yu ombá.’ ningu ulka-kuna lindingindu nokoko molemele mele ono aku siku molangi.
36 Sede semelhantes a homens que esperam o seu senhor, ao voltar de uma festa, para que, quando vier e bater à porta, logo lha abram.
37 Kanu kendemande-yombomanga ye nokolimu omba yunga kendemande-yomboma kanopale, uru naa peko we molonge kanomba kendemande-yomboma ono konopu siku molonge.
37 Bem-aventurados os servos a quem o senhor achar vigiando, quando vier! Em verdade vos digo: cingir-se-á, fá-los-á sentar à mesa e servi-los-á.
38 Ipulieli awi-amburumi ombáne, kera gulta ko tomba kinia ombánje, ono uru naa peko nokoko molongi kanomu liemu ono konopu siku molonge.
38 Se vier na segunda ou se vier na terceira vigília e os achar vigilantes, felizes daqueles servos!
39 I ungumu konopu kimbu siku piliayo. Ulka pulu ye sene wa noli ye se yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba enamo pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka.
39 Sabei, porém, isto: se o senhor soubesse a que hora viria o ladrão, vigiaria sem dúvida e não deixaria forçar a sua casa.
40 Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
40 Estai, pois, preparados, porque, à hora em que não pensais, virá o Filho do Homem.
41 Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, aku ungu-iku toko ningu sikinumu olio ⸤nunga lombili andolimando manjiku⸥ ningu sikinu molo yombo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
41 Disse-lhe Pedro: Senhor, propões esta parábola só a nós ou também a todos?
42 Ye-Awili ⸤Yesusini⸥ pundu topa nimbale:
42 O Senhor replicou: Qual é o administrador sábio e fiel que o senhor estabelecerá sobre os seus operários para lhes dar a seu tempo a sua medida de trigo?
43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yombomone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yombomo yu konopu sipili.
43 Feliz daquele servo que o senhor achar procedendo assim, quando vier!
44 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru.
44 Em verdade vos digo: confiar-lhe-á todos os seus bens.
45 Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yombomone “Nanga ye awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, kere-langi nomba no-tondoloma nomba amu topa, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu
45 Mas, se o tal administrador imaginar consigo: Meu senhor tardará a vir, e começar a espancar os servos e as servas, a comer, a beber e a embriagar-se,
46 walte kanu kendemande-yombomo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá. Omba ⸤kanu yombomo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopa, yunga ungumu pilku mokoli seko kongono ambolko naa kondoli yomboma ⸤kolea kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba.
46 o senhor daquele servo virá no dia em que não o esperar e na hora em que ele não pensar, e o despedirá e o mandará ao destino dos infiéis.
47 Kongono seli yombo se yunga ye awilimuni “I-siku i-siku sei.” nimbá ungumu sumbi sipa pilipale ungumu ta nimbá, molo ‘Nikimu mele naa sembó.’ nimba pilipa aku sipa pilipa lipa naa sembá yombo kanumu yunga ye awilimuni pe yu ‘Mindili paa awili sepa nopili.’ nimba wale paa awisili tomba.
47 O servo que, apesar de conhecer a vontade de seu senhor, nada preparou e lhe desobedeceu será açoitado com numerosos golpes.
48 Aku-sipa na-kolo “Sei.” nimbá mele mimi sipa naa pilipale we walu sepa kinjimba yombomo yunga ye awilimuni ‘Mindili kanga-kolte mele nopili.’ nimba wale kanga-kolte mele tomba. Yombo méle awisili siringi lipa taltorumu yombomo “Pundu toko méle awisili si.” ningí. Yombo “Méle awisili nokoko molou.” niringi yombomo “Kelko méle awisili si.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
48 Mas aquele que, ignorando a vontade de seu senhor, fizer coisas repreensíveis será açoitado com poucos golpes. Porque, a quem muito se deu, muito se exigirá. Quanto mais se confiar a alguém, dele mais se há de exigir.
49 “⸤Na lombili andolima,⸥ na ya ma-koleana sepe mundumbu orundu. Kanu sepemo iseli-u welea nolkanje papu. Na konopu silka.
49 Eu vim lançar fogo à terra, e que tenho eu a desejar se ele já está aceso?
50 Na no limbu ulu akumu na-kinia wendo ombá. Ulu akumu iseli-u wendo naa okomomonga na konopu umbuna sepili molio.” ⸤nirimu.⸥
50 Mas devo ser batizado num batismo; e quanto anseio até que ele se cumpra!
51 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku mólo. ‘Yomboma konopu lupa lupa pepili anju yando opa-tou mele molangi.’ nimbu orundu.
51 Julgais que vim trazer paz à terra? Não, digo-vos, mas separação.
52 Kiniá kepe pe anjupa kepe ulka seluna pelemele yombomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu pilku mokoli seko molkole,⸥ ono onono opanale seko yombo se-pakara ulka seluna peko, yopoko onono molonge, talo ololo molongele, yu-mele-mele molonge.
52 Pois de ora em diante haverá numa mesma casa cinco pessoas divididas, três contra duas, e duas contra três;
53 Lapane malo-kinia opa sepa, malone lapa-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Anumuni lemenu-kinia opa sepa, lemenuni anumu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Bamuni yunga malonga menu-kinia opa sepa, malonga menuni bamu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. ⸤Kanu yomboma manda naa molonge.⸥” nirimu.
53 estarão divididos: o pai contra o filho, e o filho contra o pai; a mãe contra a filha, e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora, e a nora contra a sogra.
54 Aku nimbale Yesusini liku maku toringi yombomando nimbale: “Onone kolea kolopale kupa tolemo kinia kanokole “Lo ombá lémo.” nilimili kinia lo sika olemo.
54 Dizia ainda ao povo: Quando vedes levantar-se uma nuvem no poente, logo dizeis: Aí vem chuva. E assim sucede.
55 Pe kelepa ipulieli poporome topa, kombokandi gilimú kinia kanokole “Ena tondolo sembá lémo.” ningu pilielemele kinia ena sika selemo.
55 Quando vedes soprar o vento do sul, dizeis: Haverá calor. E assim acontece.
56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimili-na-kolo sika pilielemele⸥ yombo kolo toko topele-mapele tolima! Ono mulumu kinia ya mamo kinia kanokole ‘kolea i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo kiniá ⸤na mana orundu kinia⸥ wendo olemo uluma kanoko molkole kanu ulumanga ulu-pulumu naa pilielemele. Aku nambi semu-na ⸤lipa ora silimú mele⸥ naa kanoko naa pilielemeleye?” ⸤nirimu.⸥
56 Hipócritas! Sabeis distinguir os aspectos do céu e da terra; como, pois, não sabeis reconhecer o tempo presente?
57 Onone nambi semu-na uluma pilku apuruku ulu peangama pilku naa selemeleye?
57 Por que também não julgais por vós mesmos o que é justo?
58 Nu kote sendemba sembá yombomo ‘Konopu seluna pupili molambili ulu se sambo.’ ninguli welea sani. Aku naa senu liemu nu kote sendemba yombomone nunga kote pilieli yemo molombana memba pumba simbanje? Pe kote pilieli yemone nu ka-ulka nokoli yemo lipa simba, yuni nu ka-ulkana lipa mundumba.
58 Ora, quando fores com o teu adversário ao magistrado, faze o possível para entrar em acordo com ele pelo caminho, a fim de que ele te não arraste ao juiz, e o juiz te entregue ao executor, e o executor te ponha na prisão.
59 Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkana wendo onindu pundu paa pali tokole mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” nirimu.
59 Digo-te: não sairás dali, até pagares o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.