João 6
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pe walte Yesusi Gallilli Nomu nona andoli sipina molopa nekendo purumu. (Aku nomumunga imbi se ‘Tapirias Nomu’ niringi.)
1 Depois disso, Jesus atravessou o lago da Galileia, que também é chamado de Tiberíades.
2 Aku nomuna nekendo purumu kinia kuru torumu yomboma sepa peanga sirimu kanokole ‘Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma selemo mele yuni aku sipa sekemo.’ ningu kanokole yombo paa awisili yu purumuna akileko lombili puringi.
2 Uma grande multidão o seguia porque eles tinham visto os milagres que Jesus tinha feito, curando os doentes.
3 Yesusi ma-pangina ola pumba lombili andolima pea pungu mania moloringi.
3 Ele subiu um monte e sentou-se ali com os seus discípulos.
4 Juda yombomane ⸤kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu Pulu Yemo kinia ulu se seringi walema nondopa wendo ombá serimu.
4 A Páscoa , a festa principal dos judeus, estava perto.
5 Yesusi ma-pangina ola molopa maniando sipa kanopale yombo paa awisili yu orumu aulkana lombili oringi kanorumu. Kanopale yuni yu lombili andoli ye Pillipundu nimbale: “I yomboma nonge kere-langima sena topo topo lindamili konopu lekenoye?” nirimu.
5 Jesus olhou em volta de si e viu que uma grande multidão estava chegando perto dele. Então disse a Filipe:
6 Yuni aku sipa Pillipundu we mangilipa pilierimu. Yesusi yuni sembá mele yuyu pilipa molorumu-na-kolo ‘Pillipu yuni nambolka nimbánje? ‘Nane ulu-tondolo se sepole manda kere-langi simbú.’ konopu lemba, molo we mini-wale mundumbanje piliambo.’ nimbale yuni aku sipa Pillipundu mangilipa pilierimu.
6 Ele sabia muito bem o que ia fazer, mas disse isso para ver qual seria a resposta de Filipe.
7 Pillipuni yundu nimbale: “Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane kere-langi topo topo limolanje yombo mare mindi kanga-kolte liku nolemolá. Mare mólo tolka naa nolemolá.” nirimu.
7 Filipe respondeu assim: — Para cada pessoa poder receber um pouco de pão, nós precisaríamos gastar mais de duzentas moedas de prata .
8 Lombili andoli se, Saimono Pitanga genu Enderu, yuni nimbale:
8 Então um dos discípulos, André, irmão de Simão Pedro, disse:
9 “Ya kango se rasi-balli pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia taltopa molemo. Aku-na-kolo akumu koltalo, yombo paa awisili. Manda naa sembá lémo.” nirimu.
9 — Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos. Mas o que é isso para tanta gente?
10 Yesusini “Yomboma “Mania molangi.” niengi.” nirimu. Aku koleana era awisili orumu-na mania moloringi. Ye paip tausini mele akuna mania moloringi.
10 Jesus disse: Então todos se sentaram. (Havia muita grama naquele lugar.) Estavam ali quase cinco mil homens.
11 Kanu-kinia Yesusini balli-pellawa kalolima lipa ambolopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba yombo moloringima moke sepa ono manda nonge mele sirimu. Omatolo aku sipala moke serimu. Nongo olo senderingi.
11 Em seguida Jesus pegou os pães, deu graças a Deus e os repartiu com todos; e fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Kanu kere-langi noringi olo serimu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “Kere-langi kakena lemóma we mania pumba lemba manda naa sembá kene liku maku taa.” nirimu.
12 Quando já estavam satisfeitos, ele disse aos discípulos:
13 Kanu-kinia nongo pora siringi kinia kakena lierimuma lombili andolimane liku maku toko wale-basikete engaki rurepo lakilku toko peke siringi.
13 Eles ajuntaram os pedaços e encheram doze cestos com o que sobrou dos cinco pães.
14 Yesusini Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selka mele akumu serimu kinia kanokole yombomane pulu polko ninguli: “ “Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se ma-koleana omba olio nokomba.” ningu panjeringimu paa sika i yemo yu lepomo.” niringi.
14 Os que viram esse milagre de Jesus disseram: — De fato, este é o
15 Aku ningu pilkuli onone ‘Yu olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu yu tondolo munduku ambolko liku ‘ononga kingimu molopili.’ ningí seringi. Aku senge seringi pilipale yu yuyu molombando ma-pangina ola kelepa pumba molorumu.
15 Jesus ficou sabendo que queriam levá-lo à força para o fazerem rei; então voltou sozinho para o monte.
16 Ena pumba kolea kala torumu kinia yu lombili andolima ma-pangina maniando pungu nomu kelona maniando pungu
16 De tardinha, os discípulos de Jesus desceram até o lago.
17 akuna nona andoli sipi senga ola pungu nomuna yakondo ongo Kapeniame taono ongo pungí puringi. Aku-kinia simbulu torumu-na-kolo Yesusi naa orumu-kulu lombili andolima onono puringi.
17 Subiram num barco e começaram a atravessar o lago na direção da cidade de Cafarnaum. Quando já estava escuro, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 ⸤Sipimunga ola molko pungí puringi kinia⸥ poporome tondolo torumu kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu.
18 De repente, um vento forte começou a soprar e a levantar as ondas.
19 Sipimu kundoringi nomu awi-suku-singi melena purumu kinia Yesusi nomuna ola kimbu kulupa sipimu purumuna orumu kanokole ‘Kuru se okomo.’ konopu lekole paa mini-wale awili seko mundoringi.
19 Os discípulos já tinham remado uns cinco ou seis quilômetros, quando viram Jesus andando em cima da água e chegando perto do barco. E ficaram com muito medo.
20 Aku-sipa na-kolo yuni onondo nimbale: “Na mindi okoro, pipili naa kolaa.” nirimu.
20 Mas Jesus disse:
21 Aku nirimu-kulu pilkuli “⸤Ye-Awilimu okomo lepomo.⸥ Sipina pea molamili.” ningu onone konopu siku yu sipimunga sukundu liltingi. Sukundu orumu kinia ono pungí puringi nomu kelona sipimu waltikele purumu.
21 Então eles o receberam com prazer no barco e logo chegaram ao lugar para onde estavam indo.
22 Orili-u yomboma nomu kelo nekendo ipulieli moloringima konopu kimbu sikuli niringimuni, ‘Oleanga ipulieli nomuna andoli sipi selu mindi ya liemu, Yesusi akuna sukundu naa pumu, yu lombili andolima onono akuna sukundu pungu nomu kelo nekendo púngi.’ ningu pilieringi.
22 No dia seguinte a multidão que estava no lado leste do lago viu que ali só havia um barco pequeno. Sabiam que Jesus não tinha embarcado com os discípulos, pois estes haviam saído sozinhos.
23 Kanu-kinia oleanga Ye-Awilimuni kere-langi kanga-kolte lipa ambolopa Pulu Yemondo “Ange.” nimba yomboma sirimu noringi koleana nondopa kolea-awili Tapirias yombomanga sipi mare nomu kelona oringi.
23 Enquanto isso, outros barcos chegaram da cidade de Tiberíades e encostaram perto do lugar onde a multidão tinha comido pão depois de o Senhor Jesus ter dado graças.
24 Yesusini kere-langi sirimu noringi koleana yombomane Yesusi yu korokole niringimuni, yu kinia yu lombili andolima kinia akuna naa moloringi kanokole sipi ono moloringina nomu kelona nondoko ongo lieringimanga sukundu pungu Kapeniame taonondo Yesusi koronge puringi.
24 Quando viram que Jesus e os seus discípulos não estavam ali, subiram nos barcos e saíram para Cafarnaum a fim de procurá-lo.
25 Nomu nekendo ongo Yesusi kanoko lendekole onone yu mangilku pilku ninguli: “Rapai, nu sewale yando onuye?” niringi.
25 A multidão encontrou Jesus no lado oeste do lago, e perguntaram a ele: — Mestre, quando foi que o senhor chegou aqui?
26 Aku-na-kolo yu orumu mele nimba para naa sipale pundu topa onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane ⸤Pulu Yemone na lipa tapondolemo mele⸥ lipa ora silimú ulu-tondoloma seliomonga onone na naa korokomele. Nane ono kere-langi sindu nongo olo sendengi kanumunga mindi na korokomele lémo.” nikiru.
26 Jesus respondeu:
27 Ono kere-langi nondopa purulimuma ‘Lipu nomolo.’ ningu kongono naa sayo. Kanu kere-langima nongole nilimilimuni, kolonge walema wendo olemo kinia kololemelela. Kere-langi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone silimú kere-langi, kanumu naa purulimú, kanumu nolemele kinia konde molko kondoko mindi pulimili kanu kere-langimu ‘Lipu namili.’ ningu mindi kongono sayo. ‘Ye akumuni sika kanu kere-langimu yomboma simba.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Aku yemone ulu-tondoloma aku sipa sepili.’ nimba Pulu Yemo yuni yu sirimu.” nirimu.
27 Não trabalhem a fim de conseguir a comida que se estraga, mas a fim de conseguir a comida que dura para a vida eterna. O
28 ( ‘Sika kere-langimundu nikimu.’ ningu pilku yuni nirimu ungumu pilku sundukuli niringimuni,) onone yundu mangilku pilku ninguli: “Konde molopo mindi pumulú kere-langi lipu namili kene olio nambi sepole Pulu Yemone kanopa peanga pilimba kongonoma semoloye?” niringi.
28 — O que é que Deus quer que a gente faça? — perguntaram eles.
29 Yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga kongonomo i-sipa: ‘Pulu Yemone ma-koleana lipa mundorumu yemo yu sika Pulu Yemonga malo, ⸤yu sika olio molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu simba yemo⸥.’ ningu kuru mondoko molaa.” nirimu.
29 — Ele quer que vocês creiam naquele que ele enviou! — respondeu Jesus.
30 Aku nirimu pilkuli onone yundu mangilku ninguli: “Nuni ‘ “Na sika Pulu Yemone lipa mundorumu. Nane nikiru unguma sika unguma.” niliu akumu ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemo uluma mele nuni aku siku nambolka ulu-tondolo se liku ora siniye? Nambi seni kinia kanopole ‘Nuni sika nikinu.’ nimbu kuru mondomolonje?” niringi.
30 Eles disseram: — Que milagre o senhor vai fazer para a gente ver e crer no senhor? O que é que o senhor pode fazer?
31 “Olionga anda-kolepali u moloringima kolea ku lielina kere-langi mana noringi. Kere-langi mana orumu mele Pulu Yemonga bokuna semanemo molemo:
31 Os nossos antepassados comeram o maná no deserto, como dizem as Escrituras Sagradas : “Do céu ele deu pão para eles comerem.”
32 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Moloringi yomboma mulu-koleana yando kere-langi sirimu yemo Mosisi mólo. Tatane sirimu. Molko kondoko mindi puli ulu-pulu pelemo kere-langi nikiru kanu sika kere-langimu mulu-koleana yando silimú yemo Tata mindila.” nikiru.
32 Jesus disse:
33 Mulu-koleana mania omba mana-yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimúmu yu Pulu Yemone silimú kere-langimu.” nirimu.
33 Porque o pão que Deus dá é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Yesusini nirimu mele pilku sundukuli, “Ye-Awilimu, aku kere-langimu kiniá kepe pe-pe kepe si.” niringi.
34 — Queremos que o senhor nos dê sempre desse pão! — pediram eles.
35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Molko kondoko mindi pungí kere-langimu na. Umbu kere-langi nongole gele naa kolko kangi tondolo pupili molemele mele aku sipa na molombona onge yomboma ononga minimu gele naa kolomba, konopu tondolo pupili molonge. Umbu-no nongole no nonowalene naa kolko manda molemele aku mele na niliu unguma kepe molio mele kepe manda sembó mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma kelko alieli minimu no nonowale naa sepili molonge.
35 Jesus respondeu:
36 Aku senge yomboma aku siku molonge-na-kolo “Onone na ⸤Pulu Yemonga ulu-tondoloma selio mele⸥ kanokole kanoko sunduku ‘We selemo. Yu Pulu Yemone naa lipa mundorumu.’ ningu kuru naa mondolemele.” u nimbu sirindu kanu mele kiniá kepe aku siku we seko molemele.
36 Mas eu já disse que vocês não creem em mim, embora estejam me vendo.
37 Tatane ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltondolemo yomboma pali na molombona onge. Kanu-kinia na lombili andongendo na molombona onge yomboma selurindu kepe “Lombili naa ongo anju pu.” paa naa nimbúmu.
37 Todos aqueles que o Pai me dá virão a mim; e de modo nenhum jogarei fora aqueles que vierem a mim.
38 “‘Na nanu konopuna pilkiru mele sambo.’ nimbu na mulu-koleana mundupu kelepo mana maniando naa orundu, mólo. Na lipa mundorumu ⸤ye⸥mone konopuni pilielemo mele sembó orundu.
38 Pois eu desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou e não para fazer a minha própria vontade.
39 Na lipa mundorumu yemone konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nane ⸤Malo⸥ simbú yomboma pali ⸤Malone⸥ nokopa kondopa, selu kepe mundupa kelepale mindili nonge koleana paa naa pumbá, ma-kolea pora nimbá walemonga ono pali topa makisindipa olando lipili.’ konopu lemó.
39 E a vontade de quem me enviou é esta: que nenhum daqueles que o Pai me deu se perca, mas que eu ressuscite todos no último dia.
40 Na lipa mundorumu Tatane konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nanga malo ‘olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkamo wendo limba.’ ningu kuru mondonge yomboma molko kondoko mindi pangi.’ nimba konopuni pilielemo. Kanu-kinia aku senge yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga kinia nane topo makisindipu olando limbu.” nirimu.
40 Pois a vontade do meu Pai é que todos os que veem o Filho e creem nele tenham a vida eterna; e no último dia eu os ressuscitarei.
41 Yesusini “Na mulu-koleana maniando orundu kere-langimu.” nirimu pilku kiri pilkuli Juda ye awilimane yu mumindili kolko onono pulu polko kono-kono ningu
41 Eles começaram a criticar Jesus porque ele tinha dito: “Eu sou o pão que desceu do céu.”
42 ninguli: “Aku ungu nikimu yemo Joseponga malo Yesusi mindi. Yunga anumu lapatolo kanolemolo kanumu. Pe yu “Mulu-koleana molopo mana maniando orundu.” nikimumu nambi sepa nikimuye?” niringi.
42 E diziam: — Este não é Jesus, filho de José? Por acaso nós não conhecemos o pai e a mãe dele? Como é que agora ele diz que desceu do céu?
43 Yesusini nimbale: “Ono anju yando kono-kono manda nieme!
43 Jesus respondeu:
44 Yombo seluri kepe na we manda naa lombili onge. Na lipa mundorumu Tatane konopuna kundulimú yomboma mindi na lombili olemele. Na moliona ongo na kuru mondolemele yomboma kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
44 Só poderão vir a mim aqueles que forem trazidos pelo Pai, que me enviou, e eu os ressuscitarei no último dia.
45 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu-yema pilku yomboma ningu siringi yemanga bokuna molemo ungu se i-sipa:
45 Nos
46 Tatanga ungumu pilielemele nikiru akumu paa sika yunga ungumu pilielemelemondo nikiru-na-kolo yu mongomane naa kanolemele. Ma-koleana yombo selurini kepe Tata naa kanoringi naa kanolemele. Yombo selumuni mindi yu kanorumu. Tata kinia molopale mania orumu ⸤ye⸥mone mindi yu kanorumu.
46 Isso não quer dizer que alguém já tenha visto o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; ele já viu o Pai.
47 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Niliu unguma ‘Sika nilimú.’ ningu kuru mondolemele yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo.” nikiru.
47 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Mini pali molko kondoko mindi pungí gamo na.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Ononga koro-u moloringi yombomane kolea ku lielina kere-langi mana noringi-na-kolo molko mindi naa puringi. Ononga kolonge walema wendo orumu kinia koloringila.
49 Os antepassados de vocês comeram o maná no deserto, mas morreram.
50 “Aku-sipa na-kolo i kiniá nikiru kere-langimu mulu-koleana maniando okomo kere-langimu. Akumu nonge yomboma mini pali naa kolonge.
50 Aqui está o pão que desce do céu; e quem comer desse pão nunca morrerá.
51 Pora naa nimba we lepa mindi puli kere-langimu, akuna sukundu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu pelemo kere-langimu, akumu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu na. Aku kere-langimu nanga kangimu. ‘Ma-koleana yomboma, mini pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbu nane nanga kangimu ononga kere-langi simbú.” nirimu.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Se alguém comer desse pão, viverá para sempre. E o pão que eu darei para que o mundo tenha vida é a minha carne.
52 ⸤Yesusini aku nirimu pilku sundukuli,⸥ yombomane angelema ninguli, “I-yemo olio yunga kangimu “Nangi.” nimba nambi sepa manda simbando nikimuye?” niringi.
52 Aí eles começaram a discutir entre si. E perguntavam: — Como é que este homem pode dar a sua própria carne para a gente comer?
53 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga kangimu naa nongo yunga mememo naa nongi liemu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu ono-kinia manda naa pemba.
53 Então Jesus disse:
54 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nonge yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Kanu yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 “Nanga kangimu kere-langi sikamo; nanga mememo no sikamo. Umbu ga kinia notolo nongole, kolonge wale wendo olemo kinia kololemele. Aku-sipa na-kolo nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma molko kondoko mindi pungí.
55 Pois a minha carne é a comida verdadeira, e o meu sangue é a bebida verdadeira.
56 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma ono na-kinia kopu seko molemele, na ono-kinia kopu sepo molio.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue vive em mim, e eu vivo nele.
57 Molopa mindi pulimú Tatane na lipa mundorumu, yuni na ‘Molko mindi pani.’ nirimu-na molopo mindi puliu, aku siku melela na nonge yomboma ‘Molko mindi pangi.’ nimbú, kanu-kinia ono mini pali molko mindi pungí.
57 O Pai, que tem a vida, foi quem me enviou, e por causa dele eu tenho a vida. Assim, também, quem se alimenta de mim terá vida por minha causa.
58 Aku kere-langimu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu. Olionga u anda-kolepali moloringimane kere-langi mana nongole ⸤kolonge walema wendo orumu kinia⸥ koloringi, na-kolo pe kiniá orumu kere-langimu kinia u orumu kere-langi manamo kinia selu-sipa mólo. Pe kiniá orumu kere-langi imu nonge kinia alieli molko kondoko mindi pungí.” nirimu.
58 Este é o pão que desceu do céu. Não é como o pão que os antepassados de vocês comeram e mesmo assim morreram. Quem come deste pão viverá para sempre.
59 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se, Kapeniame taonona gilierimu, akuna sukundu Yesusini yomboma ungu-mane sipa aku unguma nirimu.
59 Jesus disse isso quando estava ensinando na sinagoga de Cafarnaum.
60 Yesusini ⸤yunga kangimu kinia mememo-tolo kere-langi kinia no kinia nongemonga⸥ nirimu mele pilkuli Yesusi lombili andoringi yombo awisilini ninguli: “I ungumu aroma topa nikimu. Nawene manda pilipa limbaye? Olio naa pilkimulu.” niringi.
60 Muitos seguidores de Jesus ouviram isso e reclamaram: — O que ele ensina é muito difícil! Quem pode aceitar esses ensinamentos?
61 Yu lombili andoringi yomboma yuni nirimu ungu akumu pilku kiri pilku anju yando kono-kono ningu angelema niringi Yesusini pilipale nirimumuni, yuni onondo nimbale: “I ungumu ono pilku kiri pilkimiliye?
61 Não disseram nada a Jesus, mas ele sabia que eles estavam resmungando contra ele. Por isso perguntou:
62 Pe kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo u molorumuna kelepa olando pumu kanongi liemu nambi sengeye? Kamu mumindili kolongenje?
62 E o que aconteceria se vocês vissem o
63 “Minimuni konde molko puli ulu-pulumu silimú; kangimuni konde molko pungí unguri naa selemo. Nane onondo ungu nindu akuma konde molko mindi puli ulu-pulumu. Akuma ononga konopumanga sukundu pemba kinia ono mini pali konde molko mindi pungí.
63 O Espírito de Deus é quem dá a vida, mas o ser humano não pode fazer isso. As palavras que eu lhes disse são espírito e vida,
64 Aku-sipa na-kolo ono molemele yombo marene ‘yu kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu. Yuni pilipa ‘Yu kolo toli yemo.’ ningu kuru naa mondonge yomboma kinia ‘Yu sika ungu nili yemo.’ ningu kuru mondonge yomboma kinia koronga apurupa pilipa, Yesusi yu yunga opa-touma lipa simba yemo koronga pilipa molorumu-kulu “Ono marene na ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu.
64 mas mesmo assim alguns de vocês não creem. Jesus disse isso porque já sabia desde o começo quem eram os que não iam crer nele e sabia também quem ia traí-lo.
65 Yuni ungu se pea nimbale: “Ono marene na ‘Kolo tolemo.’ ningu pilku kuru naa mondolemelemonga ‘Tatane “Na moliona paa.” ni naa nilimú yomboma na moliona manda naa ongo, na manda kuru naa mondoko andonge.’ u nimbu sindu kanumu.” nirimu.
65 Jesus continuou:
66 Aku ungu nirimu enamonga kepe pe enamanga kepe yu lombili andoringi yombo awisili yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli yu munduku kelko bulu siku kelko yu lombili naa puringi.
66 Por causa disso muitos seguidores de Jesus o abandonaram e não o acompanhavam mais.
67 Yu munduku kelieringi kinia yu lombili andoli rurepondo yuni mangilipa pilipa nimbale: “Ono kepe na ‘Mundupu kelepo anju pumulú.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
67 Então ele perguntou aos doze discípulos:
68 Saimono Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawe molemona pumulúye? Molopo kondopo mindi pumulú unguma nu-kinia pelemo.
68 Simão Pedro respondeu: — Quem é que nós vamos seguir? O senhor tem as palavras que dão vida eterna!
69 Nu Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga Ye Kake Sélimu’ nirimu yemo moleno olione pilipu pora sipu kuru mondolemolo.” nirimu.
69 E nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo que Deus enviou.
70 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nanu ono rurepondo pali ‘Nanga yema molangi.’ nimbu, nimbu taltorundu-na-kolo ononga ye se ⸤kuru⸥ depelemo mele molemo.” nirimu.
70 Jesus disse:
71 (Aku nirimumu Saimono Isikeriote malo Judasini sembamondo pilipale nirimu. Judasi Isikeriote yu ono ye rurepo akupokonga ye se na-kolo yuni pe Yesusi lipa yunga opa-touma sirimu-na toringi.)
71 Ele estava falando de Judas, filho de Simão Iscariotes. Pois Judas, embora fosse um dos doze discípulos, ia trair Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.