João 6

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pe walte Yesusi Gallilli Nomu nona andoli sipina molopa nekendo purumu. (Aku nomumunga imbi se ‘Tapirias Nomu’ niringi.)
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Aku nomuna nekendo purumu kinia kuru torumu yomboma sepa peanga sirimu kanokole ‘Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma selemo mele yuni aku sipa sekemo.’ ningu kanokole yombo paa awisili yu purumuna akileko lombili puringi.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Yesusi ma-pangina ola pumba lombili andolima pea pungu mania moloringi.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Juda yombomane ⸤kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu Pulu Yemo kinia ulu se seringi walema nondopa wendo ombá serimu.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Yesusi ma-pangina ola molopa maniando sipa kanopale yombo paa awisili yu orumu aulkana lombili oringi kanorumu. Kanopale yuni yu lombili andoli ye Pillipundu nimbale: “I yomboma nonge kere-langima sena topo topo lindamili konopu lekenoye?” nirimu.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Yuni aku sipa Pillipundu we mangilipa pilierimu. Yesusi yuni sembá mele yuyu pilipa molorumu-na-kolo ‘Pillipu yuni nambolka nimbánje? ‘Nane ulu-tondolo se sepole manda kere-langi simbú.’ konopu lemba, molo we mini-wale mundumbanje piliambo.’ nimbale yuni aku sipa Pillipundu mangilipa pilierimu.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Pillipuni yundu nimbale: “Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane kere-langi topo topo limolanje yombo mare mindi kanga-kolte liku nolemolá. Mare mólo tolka naa nolemolá.” nirimu.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Lombili andoli se, Saimono Pitanga genu Enderu, yuni nimbale:
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 “Ya kango se rasi-balli pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia taltopa molemo. Aku-na-kolo akumu koltalo, yombo paa awisili. Manda naa sembá lémo.” nirimu.
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Yesusini “Yomboma “Mania molangi.” niengi.” nirimu. Aku koleana era awisili orumu-na mania moloringi. Ye paip tausini mele akuna mania moloringi.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Kanu-kinia Yesusini balli-pellawa kalolima lipa ambolopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba yombo moloringima moke sepa ono manda nonge mele sirimu. Omatolo aku sipala moke serimu. Nongo olo senderingi.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Kanu kere-langi noringi olo serimu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “Kere-langi kakena lemóma we mania pumba lemba manda naa sembá kene liku maku taa.” nirimu.
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Kanu-kinia nongo pora siringi kinia kakena lierimuma lombili andolimane liku maku toko wale-basikete engaki rurepo lakilku toko peke siringi.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Yesusini Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selka mele akumu serimu kinia kanokole yombomane pulu polko ninguli: “ “Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se ma-koleana omba olio nokomba.” ningu panjeringimu paa sika i yemo yu lepomo.” niringi.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Aku ningu pilkuli onone ‘Yu olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu yu tondolo munduku ambolko liku ‘ononga kingimu molopili.’ ningí seringi. Aku senge seringi pilipale yu yuyu molombando ma-pangina ola kelepa pumba molorumu.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Ena pumba kolea kala torumu kinia yu lombili andolima ma-pangina maniando pungu nomu kelona maniando pungu
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 akuna nona andoli sipi senga ola pungu nomuna yakondo ongo Kapeniame taono ongo pungí puringi. Aku-kinia simbulu torumu-na-kolo Yesusi naa orumu-kulu lombili andolima onono puringi.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 ⸤Sipimunga ola molko pungí puringi kinia⸥ poporome tondolo torumu kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Sipimu kundoringi nomu awi-suku-singi melena purumu kinia Yesusi nomuna ola kimbu kulupa sipimu purumuna orumu kanokole ‘Kuru se okomo.’ konopu lekole paa mini-wale awili seko mundoringi.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Aku-sipa na-kolo yuni onondo nimbale: “Na mindi okoro, pipili naa kolaa.” nirimu.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Aku nirimu-kulu pilkuli “⸤Ye-Awilimu okomo lepomo.⸥ Sipina pea molamili.” ningu onone konopu siku yu sipimunga sukundu liltingi. Sukundu orumu kinia ono pungí puringi nomu kelona sipimu waltikele purumu.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Orili-u yomboma nomu kelo nekendo ipulieli moloringima konopu kimbu sikuli niringimuni, ‘Oleanga ipulieli nomuna andoli sipi selu mindi ya liemu, Yesusi akuna sukundu naa pumu, yu lombili andolima onono akuna sukundu pungu nomu kelo nekendo púngi.’ ningu pilieringi.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Kanu-kinia oleanga Ye-Awilimuni kere-langi kanga-kolte lipa ambolopa Pulu Yemondo “Ange.” nimba yomboma sirimu noringi koleana nondopa kolea-awili Tapirias yombomanga sipi mare nomu kelona oringi.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Yesusini kere-langi sirimu noringi koleana yombomane Yesusi yu korokole niringimuni, yu kinia yu lombili andolima kinia akuna naa moloringi kanokole sipi ono moloringina nomu kelona nondoko ongo lieringimanga sukundu pungu Kapeniame taonondo Yesusi koronge puringi.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Nomu nekendo ongo Yesusi kanoko lendekole onone yu mangilku pilku ninguli: “Rapai, nu sewale yando onuye?” niringi.
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Aku-na-kolo yu orumu mele nimba para naa sipale pundu topa onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane ⸤Pulu Yemone na lipa tapondolemo mele⸥ lipa ora silimú ulu-tondoloma seliomonga onone na naa korokomele. Nane ono kere-langi sindu nongo olo sendengi kanumunga mindi na korokomele lémo.” nikiru.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Ono kere-langi nondopa purulimuma ‘Lipu nomolo.’ ningu kongono naa sayo. Kanu kere-langima nongole nilimilimuni, kolonge walema wendo olemo kinia kololemelela. Kere-langi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone silimú kere-langi, kanumu naa purulimú, kanumu nolemele kinia konde molko kondoko mindi pulimili kanu kere-langimu ‘Lipu namili.’ ningu mindi kongono sayo. ‘Ye akumuni sika kanu kere-langimu yomboma simba.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Aku yemone ulu-tondoloma aku sipa sepili.’ nimba Pulu Yemo yuni yu sirimu.” nirimu.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 ( ‘Sika kere-langimundu nikimu.’ ningu pilku yuni nirimu ungumu pilku sundukuli niringimuni,) onone yundu mangilku pilku ninguli: “Konde molopo mindi pumulú kere-langi lipu namili kene olio nambi sepole Pulu Yemone kanopa peanga pilimba kongonoma semoloye?” niringi.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga kongonomo i-sipa: ‘Pulu Yemone ma-koleana lipa mundorumu yemo yu sika Pulu Yemonga malo, ⸤yu sika olio molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu simba yemo⸥.’ ningu kuru mondoko molaa.” nirimu.
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Aku nirimu pilkuli onone yundu mangilku ninguli: “Nuni ‘ “Na sika Pulu Yemone lipa mundorumu. Nane nikiru unguma sika unguma.” niliu akumu ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemo uluma mele nuni aku siku nambolka ulu-tondolo se liku ora siniye? Nambi seni kinia kanopole ‘Nuni sika nikinu.’ nimbu kuru mondomolonje?” niringi.
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 “Olionga anda-kolepali u moloringima kolea ku lielina kere-langi mana noringi. Kere-langi mana orumu mele Pulu Yemonga bokuna semanemo molemo:
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Moloringi yomboma mulu-koleana yando kere-langi sirimu yemo Mosisi mólo. Tatane sirimu. Molko kondoko mindi puli ulu-pulu pelemo kere-langi nikiru kanu sika kere-langimu mulu-koleana yando silimú yemo Tata mindila.” nikiru.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Mulu-koleana mania omba mana-yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimúmu yu Pulu Yemone silimú kere-langimu.” nirimu.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Yesusini nirimu mele pilku sundukuli, “Ye-Awilimu, aku kere-langimu kiniá kepe pe-pe kepe si.” niringi.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Molko kondoko mindi pungí kere-langimu na. Umbu kere-langi nongole gele naa kolko kangi tondolo pupili molemele mele aku sipa na molombona onge yomboma ononga minimu gele naa kolomba, konopu tondolo pupili molonge. Umbu-no nongole no nonowalene naa kolko manda molemele aku mele na niliu unguma kepe molio mele kepe manda sembó mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma kelko alieli minimu no nonowale naa sepili molonge.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Aku senge yomboma aku siku molonge-na-kolo “Onone na ⸤Pulu Yemonga ulu-tondoloma selio mele⸥ kanokole kanoko sunduku ‘We selemo. Yu Pulu Yemone naa lipa mundorumu.’ ningu kuru naa mondolemele.” u nimbu sirindu kanu mele kiniá kepe aku siku we seko molemele.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Tatane ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltondolemo yomboma pali na molombona onge. Kanu-kinia na lombili andongendo na molombona onge yomboma selurindu kepe “Lombili naa ongo anju pu.” paa naa nimbúmu.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 “‘Na nanu konopuna pilkiru mele sambo.’ nimbu na mulu-koleana mundupu kelepo mana maniando naa orundu, mólo. Na lipa mundorumu ⸤ye⸥mone konopuni pilielemo mele sembó orundu.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Na lipa mundorumu yemone konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nane ⸤Malo⸥ simbú yomboma pali ⸤Malone⸥ nokopa kondopa, selu kepe mundupa kelepale mindili nonge koleana paa naa pumbá, ma-kolea pora nimbá walemonga ono pali topa makisindipa olando lipili.’ konopu lemó.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Na lipa mundorumu Tatane konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nanga malo ‘olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkamo wendo limba.’ ningu kuru mondonge yomboma molko kondoko mindi pangi.’ nimba konopuni pilielemo. Kanu-kinia aku senge yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga kinia nane topo makisindipu olando limbu.” nirimu.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Yesusini “Na mulu-koleana maniando orundu kere-langimu.” nirimu pilku kiri pilkuli Juda ye awilimane yu mumindili kolko onono pulu polko kono-kono ningu
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 ninguli: “Aku ungu nikimu yemo Joseponga malo Yesusi mindi. Yunga anumu lapatolo kanolemolo kanumu. Pe yu “Mulu-koleana molopo mana maniando orundu.” nikimumu nambi sepa nikimuye?” niringi.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Yesusini nimbale: “Ono anju yando kono-kono manda nieme!
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Yombo seluri kepe na we manda naa lombili onge. Na lipa mundorumu Tatane konopuna kundulimú yomboma mindi na lombili olemele. Na moliona ongo na kuru mondolemele yomboma kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu-yema pilku yomboma ningu siringi yemanga bokuna molemo ungu se i-sipa:
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Tatanga ungumu pilielemele nikiru akumu paa sika yunga ungumu pilielemelemondo nikiru-na-kolo yu mongomane naa kanolemele. Ma-koleana yombo selurini kepe Tata naa kanoringi naa kanolemele. Yombo selumuni mindi yu kanorumu. Tata kinia molopale mania orumu ⸤ye⸥mone mindi yu kanorumu.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Niliu unguma ‘Sika nilimú.’ ningu kuru mondolemele yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo.” nikiru.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Mini pali molko kondoko mindi pungí gamo na.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Ononga koro-u moloringi yombomane kolea ku lielina kere-langi mana noringi-na-kolo molko mindi naa puringi. Ononga kolonge walema wendo orumu kinia koloringila.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 “Aku-sipa na-kolo i kiniá nikiru kere-langimu mulu-koleana maniando okomo kere-langimu. Akumu nonge yomboma mini pali naa kolonge.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Pora naa nimba we lepa mindi puli kere-langimu, akuna sukundu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu pelemo kere-langimu, akumu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu na. Aku kere-langimu nanga kangimu. ‘Ma-koleana yomboma, mini pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbu nane nanga kangimu ononga kere-langi simbú.” nirimu.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 ⸤Yesusini aku nirimu pilku sundukuli,⸥ yombomane angelema ninguli, “I-yemo olio yunga kangimu “Nangi.” nimba nambi sepa manda simbando nikimuye?” niringi.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga kangimu naa nongo yunga mememo naa nongi liemu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu ono-kinia manda naa pemba.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nonge yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Kanu yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 “Nanga kangimu kere-langi sikamo; nanga mememo no sikamo. Umbu ga kinia notolo nongole, kolonge wale wendo olemo kinia kololemele. Aku-sipa na-kolo nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma molko kondoko mindi pungí.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma ono na-kinia kopu seko molemele, na ono-kinia kopu sepo molio.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Molopa mindi pulimú Tatane na lipa mundorumu, yuni na ‘Molko mindi pani.’ nirimu-na molopo mindi puliu, aku siku melela na nonge yomboma ‘Molko mindi pangi.’ nimbú, kanu-kinia ono mini pali molko mindi pungí.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Aku kere-langimu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu. Olionga u anda-kolepali moloringimane kere-langi mana nongole ⸤kolonge walema wendo orumu kinia⸥ koloringi, na-kolo pe kiniá orumu kere-langimu kinia u orumu kere-langi manamo kinia selu-sipa mólo. Pe kiniá orumu kere-langi imu nonge kinia alieli molko kondoko mindi pungí.” nirimu.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se, Kapeniame taonona gilierimu, akuna sukundu Yesusini yomboma ungu-mane sipa aku unguma nirimu.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Yesusini ⸤yunga kangimu kinia mememo-tolo kere-langi kinia no kinia nongemonga⸥ nirimu mele pilkuli Yesusi lombili andoringi yombo awisilini ninguli: “I ungumu aroma topa nikimu. Nawene manda pilipa limbaye? Olio naa pilkimulu.” niringi.
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Yu lombili andoringi yomboma yuni nirimu ungu akumu pilku kiri pilku anju yando kono-kono ningu angelema niringi Yesusini pilipale nirimumuni, yuni onondo nimbale: “I ungumu ono pilku kiri pilkimiliye?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Pe kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo u molorumuna kelepa olando pumu kanongi liemu nambi sengeye? Kamu mumindili kolongenje?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 “Minimuni konde molko puli ulu-pulumu silimú; kangimuni konde molko pungí unguri naa selemo. Nane onondo ungu nindu akuma konde molko mindi puli ulu-pulumu. Akuma ononga konopumanga sukundu pemba kinia ono mini pali konde molko mindi pungí.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Aku-sipa na-kolo ono molemele yombo marene ‘yu kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu. Yuni pilipa ‘Yu kolo toli yemo.’ ningu kuru naa mondonge yomboma kinia ‘Yu sika ungu nili yemo.’ ningu kuru mondonge yomboma kinia koronga apurupa pilipa, Yesusi yu yunga opa-touma lipa simba yemo koronga pilipa molorumu-kulu “Ono marene na ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Yuni ungu se pea nimbale: “Ono marene na ‘Kolo tolemo.’ ningu pilku kuru naa mondolemelemonga ‘Tatane “Na moliona paa.” ni naa nilimú yomboma na moliona manda naa ongo, na manda kuru naa mondoko andonge.’ u nimbu sindu kanumu.” nirimu.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Aku ungu nirimu enamonga kepe pe enamanga kepe yu lombili andoringi yombo awisili yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli yu munduku kelko bulu siku kelko yu lombili naa puringi.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Yu munduku kelieringi kinia yu lombili andoli rurepondo yuni mangilipa pilipa nimbale: “Ono kepe na ‘Mundupu kelepo anju pumulú.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Saimono Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawe molemona pumulúye? Molopo kondopo mindi pumulú unguma nu-kinia pelemo.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Nu Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga Ye Kake Sélimu’ nirimu yemo moleno olione pilipu pora sipu kuru mondolemolo.” nirimu.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nanu ono rurepondo pali ‘Nanga yema molangi.’ nimbu, nimbu taltorundu-na-kolo ononga ye se ⸤kuru⸥ depelemo mele molemo.” nirimu.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 (Aku nirimumu Saimono Isikeriote malo Judasini sembamondo pilipale nirimu. Judasi Isikeriote yu ono ye rurepo akupokonga ye se na-kolo yuni pe Yesusi lipa yunga opa-touma sirimu-na toringi.)
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.