João 20
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambatemo pora nimba, ononga pulu-pulu kongono walemo wendo orumu kinia kolea simbulu topa pepili paa muni-kinia-u kolea Makatalla ambo Maria Yesusinga ónomo taltoringi kou-kandena omba kanorumu. Omba kanopale kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pumba ekendonga lepa kerepulumu we lierimu kanorumu.
1 Fur an bubusuruf, maraumanika Mary Magdalin eregugumin auman in hubemaim tit, nuwanuw hub awan kabay hifururuw tit inu’in itin. |alt="women see stone rolled away" src="cn01850B.tif" size="col" loc="Jhn 20.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="John 20.1"
2 Kanopale yu lisipa pumba Saimono Pita kinia Yesusi lombili andoli Yesusini u konopu mondorumu yemo kinia moloringilina pumba nimbale: “Yombomane olionga Ye-Awilimu óno-koleana wendo língi. Yu taltongi koleamo olio naa pilkimulu.” nirimu.
2 Imih i matabir erenunuw in Simon Peter biyan naatu bai’ufununayan orot ta Jesu biyabuw i hairi biyah tit naatu eo, “Sabuw hina Regah biyan hubemaim hibosair naatu i menamaim hiya’iy, it men taso’ob.”
3 Aku nirimu kinia pilkuli Pita kinia Yesusi lombili andoli ye se akumu kinia óno seringi kou-kandena pungilí puringili.
3 Imih Peter naatu bai’ufununayan orot ta hairi hub itinamih hin.
4 Lisiku punguli, lombili andoli ye se akumuni Pita topa akilendepa yu kumbi lepa óno seringi kou-kandena purumu.
4 Naatu hairi erenununuw hin, baise bai’ufununayan orot ta Peter i gegesair i wan in hubemaim tit.
5 Pumba kou-kandena wake sepa kanopale Yesusi okoko óno seringi mulu-maminiama we lierimu kanorumu, aku-na-kolo yu sukundu naa purumu.
5 Naatu i kwafure nuwariy waifuw Jesu hisumisum inu’in itin baise men runamih.
6 Kanu-kinia Saimono Pita akilepa omba kou-kandena sukundu pumba kanopale, yu okoko óno seringi mulu-maminiama óno seringi koleana we lepa,
6 Naatu Simon Peter, uf nunuw na tit naatu in hub wanawanan run, waifuw Jesu hisum inu’in itin.
7 yunga pengena ka toringi mulu-maminiamo yunga penge lierimu koleana ka toringi mele we lierimu kanorumu.
7 naatu murubih tesumasum ana faifuw Jesu nukwarin himetan auman inu’in itin. Nati waifuw i taiyuwinawat nu nabin in, men Jesu biyan hisumisum aumanamih.
8 Kanu-kinia lombili andoli kumbi lepa orumumu yu kepe sukundu pumba kanopale, ‘⸤Yu paa⸥ sika ⸤lomboropa wendo pumu lepomo⸥.’ nimba kuru mondorumu.
8 Naatu bai’ufunenayan orot ta wan na hubamaim titit, i auman run. Itin itumatum.
9 (Pulu Yemonga bokumuni Yesusi lomboropa ola molomba u nimba sirimu-na-kolo Yesusi sika lomboropa ola molorumu u naa kanokole yu lombili andolimane kanu ungumu naa pilku kondoringi. Yu kolorumu kinia ‘Kamu kolomu.’ konopu leko, ‘Lomboropa ola molomba.’ konopu naa lieringi.)
9 Naatu Buk Atamaninamaim eo i men hiso’ob, Jesu i boro morobone namisir.
10 Kanoko pora sikuli yu lombili andoli yetolo kelko ulkando puringili.
10 Naatu bai’ufnunenayah himatabir hai ubar hin.
11 Kolea Makatalla ambo Maria Yesusi lombili andoli yetolo kumbi leko puringili kinia akilepa ombale Yesusi óno seringi kou-kande kerepuluna kola sepa gilierimu. Kola sepa gilipale kou-kandena sukundu wake sepa kanorumu kinia
11 baise Mary hub ufunane bat rererey. Rerey auman kwafure hub wanawanan nuwariy
12 mulu-koleana angello talo wale-pakoli kake seli talo pakoko Yesusi óno u lierimuna moloringili kanorumu. Se yunga penge u lierimuna molopa, se yunga kimbu lierimuna molorumu.
12 naatu tounamatar rou’ab hai waifuw kwes Jesu inu’in ana efanamaim hima’am, ta nukwarinane ta anane.
13 Olone yundu mangilkuli: “Ambomo, nambi semu-na kola sekenoye?” niringili.
13 I babin hibatiy, “O aisim kurererey?” Babin eo, “Au Regah hibosair hibai hin menamaim hiyai, naatu ayu men aso’ob.”
14 Aku nimbale yu topele topa kanorumu kinia yunga bulkundu Yesusi gilierimu kanorumu. Aku-na-kolo akumu Yesusi nimba kanopa imbi naa sirimu.
14 Iti na’atube eo ana veya tatatabir Jesu nati’imaim batabat itin, baise i men so’ob nati i Jesu.
15 Yuni nimbale: “Ambomo, nu nawe korokole kola sekenoye?” nirimu.
15 Jesu eo, “Babin, o aisim kurererey? O i yait kununuwih” Babin notanot i masaw bowayan ta, imih i eo, “O inab inanan na’at, kuo anowar menamaim iyai saise ayu anan anab.”
16 Yesusini yundu nimbale: “Maria.” nirimu.
16 Jesu babin isan eo, “Mary” Naatu Mary tatabir Jesu isan rerey Aramaic turamaim eo, “Rabboni.” Anayabin i Bai’obaiyenayan.
17 Yesusini nimbale: “Na Tata molemona kelepo olando u naa pundu kene na naa amboloyo. Nanga genupilima molemelena pungu onondo ningu siku ninguli: “ “Na kinia ono kinia olionga Lapa Pulu Yemo molemona kelepo olando pukuru.” nimu.” ni.” nirimu.
17 Jesu eo, “Biyau men inabutubun, anayabin ayu men amatabir an Tamai biyan atitamih. baise kwen taitu hai tur ku’owen. Ayu amamatabir Tamai isan na’atube kwa Tamat, ayu au God kwa auman a God.”
18 Kanu-kinia Maria yu Yesusi lombili andolima moloringina pumba yu Ye-Awilimu kanorumu mele kinia Ye-Awilimu yuni nirimu mele kinia pumba semane topa sirimu.
18 Mary Magdalin tur bai matabir in bai’ufnunenayah biyah tit, eo, “Ayu Regah aitin.” Naatu Jesu abistanawat eo nonowar i hai tur eowen.
19 Yesusi lomboropa ola molorumu kanu walemo Juda yombomanga pulu-pulu kongono wale lierimu kanumunga ipupini lepa kolea kalá torumu kinia lombili andolimane Juda ye awilima pipili kolkole niringimuni, ono moloringi ulkamo lloko toko molangi Yesusi omba ono moloringina gilipa onondo nimbale: “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu.
19 Fur antoro’ot bubusuruf ana rabirab, bai’ufununayah etei’imak hiru’ay bar wanawanan etawan hitufabon hima’am, anayabin Jew hai ukwarih isah hibir. Jesu na hai founamaim bat naatu eo, “Tufuw isa nama.”
20 Aku nimbale, ‘Na toringi uruma kanokole ‘Na sika ononga Ye-Awilimu omba gilkimu.’ ningu piliangi.’ nimba yunga kitolo kinia wanguna kinia lipa ora sirimu. Ye-Awilimu kanokole onone konopu paa awili seko siringi.
20 Iti na’atube eo’o ufunamaim, i uman naatu sisibin i’obaiyih. Anamaramaim Regah hi’i’itin, bai’ufununayah yasisir dogoroh awan karatan.
21 Yesusini onondo kelepa nimbale: “Ono konopu pe nipili molaa. Tatane na lipa mundorumu mele ono nane lipu mundukurula.” nirimu.
21 Jesu ibanak eo maiye, “Tufuw isa nama! Tamat ayu iyunu ana, na’atube ayu kwa abiyuni.”
22 Aku nimbale yuni ono moloringina kere-múlumu popo topa ultu mundupa nimbale: “Mini Kake Sélimu ononga konopumanga molopili lieyo.
22 Naatu earatit tafahimaim yen naatu eo, “Anun Kakafiyin kwabai.
23 Onone yombo se ulu-pulu-kiri sembama ‘Omba mania pupili.’ níngi liemu manda kanu ulu-pulu-kiri sembama omba mania pumba pora simba. Molo yombo senga ulu-pulu-kirima ‘We pepili.’ ningí kinia manda kanu yombomonga ulu-pulu-kirima we pemba.” nirimu.
23 O yait ta tura ana kakafin inanonotawiy na’at, i i notawiy, o men hai kakafih inanonotawiyen na’at, God men nanotawiyihimih.”
24 Yesusi lombili andolima moloringina Yesusi lomboropa ola molopale u orumu kinia ononga ye se naa molorumu. Kanu yemo Tomasi. (Yunga imbi se “Didimasi” niringila.) Yu Yesusi lombili andoli ye rurepo akumanga sela.
24 Thomas, wabin ta Kikifukek, bai’ufununayah nah 12 i orot ta, i men bairi hima’am Jesu natitamih.
25 Ye lupamane “Ye-Awilimu ya omu kanomulu.” niringi kinia
25 Bai’ufnunenayah afa ana tur hi’owen, “Aki Regah a’itin.”
26 Pe wale engaki omba purumu kinia Yesusi yunga lombili andolima kelko Tomasi pea ulkana sukundu moloringi. Ono ulka moloringimu kunama pali lloko toringi-na-kolo Yesusi omba ono moloringina gilipale, “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu.
26 Fur nati ufunamaim ana baitumatumayah ibanak hiru’ay maiye bar wanawanan hima’am, naatu Thomas i nati’imaim bairi etawan hitufabon hima’am, Jesu na hai founamaim bat naatu eo, “Tufuw isa nama!”
27 Nimbale yuni Tomasindu nimbale: “Nunga ki-sundumuni nanga kimu simbi tondoko kanuyo. Nanga wanguna nunga kimu siniu siku mundukuli kanuyo. Kanokole na ‘Lomboropa ola manda naa molomba.’ ningu pilkinu mele naa seko, ‘Sika lomboropa ola molomu.’ ningu kuru mondou.” nirimu.
27 Naatu Thomas isan eo, “Uma kim iti’imaim kuyai, umu kwi’itah. Uma ku’ut ena au fit kubutubun. Kasiy kwihamiy naatu kwitumatum.”
28 Tomasini yundu nimbale: “Nanga Ye-Awilimu, nanga Pulu Yemo.” nirimu.
28 Thomas Jesu isan eo, “Ayu au Regah, au God.”
29 Kanu-kinia Yesusini yundu nimba sipa nimbale: “Na kanokole ‘Sika lomboropa ola molomu we molemo.’ ningu kuru mondokono. Na naa kanokole ‘Yu sika lomboropa ola molorumu kiniá we molemo.’ ningu kuru mondonge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molonge.” nirimu.
29 Naatu Jesu Thomas iu, “Anayabin o ayu i’itu imih kubitumatum; iyab men ayu ti’i’itu baise tebitumatum i baigegewasin tebaib.”
30 Yesusi lombili andolima kanoko molangi Yesusi yuni ⸤Pulu Yemone yu lipa mundorumu-na omba molorumu, yu Pulu Yemo kinia kopu sepa molopa kongono senderimu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu, kanu uluma pali i bokuna naa torundu, pokore mindi torundu.
30 Jesu ina’inanen afa gewagewasih moumurih maiyow sinafen ana bai’ufununayah matahimaim, nati afa men bukamaim hikirumen ti’inu’in.
31 Aku-na-kolo ‘Yesusini ononga nimba senderimumunga ono alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimbu ‘ ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu yemo, pe Yesusi yu sika kanu ye nokoli Karasimu orumu.’ ningu kuru mondoko, ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu i boku kanga-kolte torundu. Kanu-kinia ono sika aku siku ningu kuru mondonge kinia yuni ya ma-koleana ononga nimba senderimumunga ono alieli molko kondoko mindi pungí.
31 Baise iti afa i hikirumen ti’inu’in saise imaim kwana’itin kwanitumatum Jesu Keriso, i God Natun, naatu i wabinamaim kwanabitumitum kwa boro yawas kwanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.