João 16
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “‘Onone na munduku kelko lo naa liengi.’ nimbu i unguma nikiru.
1 “Sawar etei’imak i ao kwanowar sawar, saise kwa boro men ef kwanarukasiy.
2 Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana yemane ono “Sukundu naa waa!” ningu makoronge. Yombomane ‘Pulu Yemonga kongonomo sendamili.’ ningu ono nanga lombili andolima toko kondonge walemo sika wendo ombála.
2 Jew hai Kou’ay Bar wanawanan boro hinanuni ufun kwanatit, veya nanan anamaramaim o yait ta na’a’asbuni, i boro asir nanot God ana sibor eya’iy narouw.
3 Tata kinia olto piliei naa pilielemelemonga yombomane ono-kinia aku siku seko kinjingí.
3 Sabuw boro kakafin isa hinasinaf, anayabin Tamat men hisu’ub naatu ayu auman men hisu’ubu.
4 “Aku-na-kolo ‘Aku uluma senge walemo wendo ombá kinia onone ‘A, yombomane olio i-siku senge walemo Yesusini pe wendo ombá nimba liepi-liepi torumu walemo ya sika i wendo okomo lepomo.’ ningu pilku molangi.’ nimbuli pe ombá ono mindili nonge mele, kiniá u liepi-liepi topo nikiru. Na ono pea u molorumulu-kulu ono nimbu naa sirindu.
4 Ayu kwa a tur ao’owen, saise ana veya nanan kwa boro kwananot ayu i ai’matnuwi sawar, anayabin ayu kwa bairit tama’am isan, men saise a tur aowenamih.
5 Aku-na-kolo na u mana lipa mundorumu yemo molemona pumbú sekeromonga kiniá u naa pumbuli onondo nimbu liepi-liepi topo sikiru.
5 “Boun ayu amatabir maiye anan, yait ayu iyunu anan i biyan anatit, naatu men yait ta ayu ibatiyu’umih, ‘O menika kwenan’
6 ‘ “Na pumbú sekero.” nikirumunga ononga konopumanga sukundu meme kuluepe pemu-na pilkuli paa kondo kolkole aku naa mangilku pilkimili.’ nimbu pilkiru.
6 Anayabin ayu tur iti ao isan, kwa yababan yen bufuti.
7 Aku-na-kolo na pumbúmunga ‘Yu pea kelepo kopu sepo naa molomolo lémo.’ ninguli onone na kondo naa kolayo. Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Na pumbúmunga ono lipu tapondombo. Na naa pundu liemu ono Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu naa ombá. Aku-na-kolo pundu liemu nane yando ono molongena yu lipu mundumbu pumbú.” nikiru.
7 Baise turobe a tur ao’owen. Iti i kwa a gewasin isan ayu amamatabir maiye. Ayu men ananan na’at, Baibaisayan boro men nan, baise ayu ananan i boro aniyun nan kwa isa.
8 “Yu yando ombale nimbámone, ulu-pulu-kirimanga perelemelemonga pulumu kinia konopuna ulu-pulu-kiri se naa pepa konopu sumbi sílimunga pulumu kinia kotemonga pulumu kinia nimba sumbi sipa, yombomane kanumanga puluma ningu pilku sundulimili mele yuni lipa ora sipa nimbá.
8 I nanan ana maramaim sabuw iti tafaram ana kakafinamaim hima tesisinaf nabotabirih hinan yawas roumutuforen hinab naatu God ana baibabatiyen saise hinaso’ob gewas.
9 Na Pulu Yemonga Malo molopo, yuni na lipa mundorumu-na mana mania orundu mele pilkuli yombomane na pilku mokoli seringi kanu ulumu yu ulu-pulu-kirimanga pali pulumu Minimuni nimba lipa ora sipa;
9 sabuw ayu men tebitutumu anayabin i kakafin wanawanan tema’am;
10 Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-pulu peangama lipa ora simbando na Tata molemona pumbú kelko naa kanongemonga na ulu-pulu-kiri se naa sepo, se konopuna naa pepa konopu sumbi sipa pepili molorundu molio mele lipa ora sipa;
10 naatu tenotanot roumutufuren i kakafin terarouw, anayabin ayu anan Tamai biyan, naatu boro men kwana’itu maiye;
11 ‘Kotemonga pulumu lipu ora siembo.’ nimba ya ma-koleamo nokolemo ye nokoli ⸤Setene⸥ mongo liltimumunga Pulu Yemone koronga ‘Kote walemo wendo ombá kinia yu kamu mindili simbú.’ nimba panjerimu mele lipa ora simbala. Lipu mundumbu Minimuni aku sipa uluma lipa ora simba.
11 naatu baibabatiyen i boro nan, anayabin God marasika iti tafaram ana kaifenayan i ibabatiy sawar.
12 “Nane onondo ungu nimbú awisili we pelemo, aku-na-kolo kiniá nilkanje ono kála seko pilielemolá.
12 “Ayu auru tur moumurin maiyow boro atao kwatanowar, baise boun kwa isa ana’o boro men naniyan kwanab.
13 Aku-na-kolo Minimu, yu sika ungumanga pulumu, yu ombale nimbámone, yuni ungu sikama pali ‘Pilku kondangi.’ nimba akuma ono nimba simba. Yuni yuyu konopumuni pilimba mele naa nimba simba. Ungu-umbu tondolemoma komuni pilipale nimba simba. Ulu pe wendo ombá ungumanga u nimba simbala.
13 Baise anamaramaim turobe ana Anun Kakafiyin nanan, i Boro turobe ana ef etei nabonawiyi. I boro men taiyuwin ana notamaim na’omih, abistanawat enonowar i akisinamo nao, naatu sawar uf hinamamatar isan boro a tur na’owen.
14 Na selio mele kepe molio mele kepe niliu mele kepe aku mélemanga yuni pilipale yando ono nimba simba kinia aku sipa nanga imbimu ambolopa paka tondomba.
14 Ayu boro nabora’ara’ahu, anayabin ayu au tur biyau’une bai na kwa a tur eo’owen isan.
15 Tatanga mélema pali nangamonga-kolo pilipuli nane ‘Minimuni nanga mélemanga pilipa yando ono nimba simba.’ nikiru.” ⸤nirimu.⸥
15 Sawar etei ayu Tamai biyan tema’am i ayu nowau naatu abistan ayu biyau ema’am boro Anun Kakafiyin nab nan niwa’an kwa isa nirerereb, anayabin iti isan kwa a tur ao’owen.
16 “Nondoko onone na naa kanonge. Pe nondoko ⸤mele⸥ kelko na kanonge.” nirimu.
16 “Mar kikimin kwa boro men ayu kwana’itu naatu mar kafai kikimin kwa boro ayu kwana’itu.
17 Yu lombili andoli mare ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Oliondo nikimumu nambolka unguri nimbale nikimunje? “Nondoko onone na naa kanonge. Pe kelko nondoko ⸤mele⸥ na kanonge.” nimba, “Na Tata molemona pumbúmunga aku sembá.” nikimu, nambolka unguri nimbale nikimunje?
17 Ana bai’ufununayah afa taiyuwih hima hibabatiyih? “Anayabin abistan isan i tur iti na’atube eo, ‘Mar kikimin kwa boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu’ naatu ‘Anayabin ayu anan Tamai biyan?’
18 Yu “nondoko” nikimumu nambolka nimbando “nondoko” nikimunje? Olio naa pilkimulu.” ningu moloringi.
18 Naatu i hima hi’o hibabatiyih, Iti anayabin nam abisa isan eo’o, ‘Iti mar kikimin?’ Aki men aso’ob i abistan eo’o.”
19 Onone yundu ‘Mangilipu piliamili kene.’ ningu konopu lieringi kinia Yesusi yuni pilipale nirimumuni, yuni onondo nimbale: “Ono anju yando angelema nikimili nane nindu mele ono na mangilku pilingindu nikimiliye? “Na nondoko onone na naa kanonge. Pe nondoko ⸤mele⸥ kelko na kanonge.” nindu kanumundu nikimiliye?
19 Jesu itih so’ob iti isan boro hinibatiy, imih i isah eo, “Ayu iti tur ao isan kwa tayuwiwat kwama kwabibabatiyi anayabin isan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘Mar kikimin ayu boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu.’
20 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Na sembomonga ono kola seko kondo kolonge. Aku-na-kolo we-yomboma konopu singí. Na lombili andolima ono u kameléna mindili sembá-na-kolo kelko na kanokole topele toko konopu singí.” nikiru.
20 Ayu anababatun a tur ao’owen, Kwa boro kwanarererey naatu kwanigagamat baise tafaram naben nakawasa. Kwa boro kwaniyababan, baise kwa a yababan boro nabotabir yasisir namatar.
21 “Ambore yu bolango membá walemo nondopa wendo olemo kinia bolangomone yu peua tolemo kinia mindili nomba perelemo. Aku-na-kolo bolangomo kanopa lipale yu u umbuna sepili molemo mele komu sindipa yombo konde se mana molombando wendo olemo-na yu topele topa konopu silimú.
21 Babin anatoub ana veya nakabom ebiyababan na’atube anayabin biyababan ana veya i na kabom; baise anamaramaim kek tufuw, i ana biyababan inatbuhuruw anayabin kek tafaramamaim tufuw i ebiyasisir.
22 Ono aku sipala. Ambomane bolango mengendo mindili nolemele aku siku mele “Na ono mundupu kelepo pumbú.” nikirumunga ono kiniá kameléna mindili sepili molemele. Aku-na-kolo amborene bolango kamu membale kelepa konopu silimú mele nane ono kelepo kanombo kinia ono konopu singíla. Kanu-kinia ono konopu siku molongemondo yomborene ono konopu naa siengi unguri manda naa senge.
22 Imih kwa auman. Boun i kwa a veya kwaniyababan, baise ayu boro kwa ana’iti maiye naatu kwaniyasisir naatu men karam yait ta kwa a yasisir biyane nabosair.
23 “Kanu-kinia na pumbúmunga Minimu ombá-na ungu nikirumanga pulumu pilkuli onone na unguri kelko mangiliei naa mangilingí. Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Tatando mélse molo ungu se molo ulu se ‘Mawa samili.’ ninguli ningímuni, nane ononga nimbu sendembomonga ‘Nanga yomboma molemolo.’ ningu mawa senge kinia Tatane mawa seko mangilingí mélema ono simba.” nikiru.
23 Nati anamaramaim o men yait ta ayu isou sawaramih inafefeyan. Tur anababatun a tur ao’owen, sawar abistan isan ayu wabu’umaim inabifefeyan, ayu Tamai boro nit.
24 U onone nanga imbi mangilku mélse mawa naa seringi. Mawa same. Pe ono konopu paa manda singíndu lingí.” ⸤nirimu.⸥
24 Marasika na iti boun kwa men yait ta iti na’atube ayu wabu’umaim fefeyanamih. Boun kwanafefeyan, naatu kwa boro kwanab, naatu kwa boro mar etei yasisiramaim kwanama.
25 “Na lombili andolima, nane ono unguma nimbu simbundu alieli ungu-iku mindi tolio. Aku-na-kolo pe walte nane onondo aku sipu naa nimbú. Nanga Tatane ulu selemoma nane sumbi sipu nimbu simbú.
25 “Ayu mar etei kawen turamaim ao kwanowar sawar, mar i enan ayu boro men kafa’imo kawen turamaim anao, baise ayu Tamai isan i boro mutufor bebeyanamaim anao kwananowar,
26 Aku walemonga nanga imbi leko mawa senge. Kanu-kinia ‘Nane Tata ononga nimbu mawa sendembo.’ ni naa nikiru,
26 Nati ana veya’amaim kwa boro ayu wabu’umaim kwanafefeyan. Ayu ao i men kwa au kou anabat Tamai anifefeyanimih.
27 mólo. Onone na konopu mondoko, na Pulu Yemo kinia molopole ya mana orundu onone ‘Sika aku serimu.’ ningu kuru mondolemele-na Tatane ono konopu mondolemomonga ono onono yu mawa senge mele yuyu pilimba.
27 Aiyabin, Tamai i taiyuwin kwa isa ebiyabow, anayabin kwa ayu isou kwabiyabow naatu kwabitumatum ayu i God iyafaru ana.
28 U Tata molorumuna molopo mana mania orundu. Pe kiniá kelepo mana mundupu kelepo Tata molemona pumbú.” nirimu.
28 Ayu Tamai iyafaru ana, tafaram wanawanan arun abow aremor, boun ayu tafaram abihamiy naatu anan Tamai biyan.
29 Yu lombili andolimane ninguli: “A, kiniá ungu-iku naa toko sumbi siku mindi nikinumu olio pilipomolo.
29 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hi’o, “Bounabo tur bebeyanamaim ku’o’o naatu men kawenamaim ku’o’omih.
30 Nu uluma pali pilku kondoleno. Mélse nu naa pilielenomo yombo sene nu nimba simba mele manda mólo. Olio aku sipu pilipuli ‘Nu Pulu Yemo pea molkole mana orunu.’ nimbu kuru mondolemolo.” niringi.
30 Bounabo aki mataito’iwa’an a’i’itin o sawar etei i so’ob, naatu o men yait ta kukokok boro o isa baibat nabow natit. Aki iti’imaim i’obaiyi abitumatum o i Godane ina.”
31 Onone aku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Na Pulu Yemo pea molopole mana orundu onone kiniá ‘Sika aku serimu.’ ningu kamu kuru mondokomelenje?
31 Jesu iyafutih eo, “Kwa bounabo kwabitumatum?”
32 Piliame. Wale se wendo ombá, mólo, kanu walemo koronga wendo omu lémo, kanu walemonga yombo lupamane ono toko bulu-balu singí. Kanu-kinia ‘Na nanu molambo.’ ningu na munduku kelko onono yu-mele-mele ononga ulkando pungímu. Aku-na-kolo Tata pea kopu sepo molembolo-na na nanu naa molio, mólo.
32 “Baise veya i enan, naatu na titaka, anamaramaim kwa boro na’abargiyi taiyuw a bar a merar na’at kwanabihir. Ayu boro kwanihamiyu nakutatabu ana bat. Baise ayu men akisu anayabin Tamai ayu airi ama’am.
33 “Ono ‘Na kuru mondokole konopu peanga leko molangi.’ nimbu kiniá ipulieli ono-kinia molopole i unguma nane onondo nimbu sikirumu. Ma-koleana ono umbuna sepa mongo awisili ola olemo. Aku-na-kolo mana-yomboma enge nilimili akumu kanga-kolte pange sélimu, na paa ola, na paa enge niliu. Aku selio kene pilkuli ononga konopukundu tondolo pupili molangi.” nirimu.
33 “Ayu sawar etei ao kwanowaraka, saise ayu wanawana’umaim kwanama’am kwa karam boro tufuwamaim kwanama. Iti tafaramamaim kwa boro yare wanawanan kwanarun kwani’akir. Baise kwanafair kwanabat! Ayu Tafaram aigegesair.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.