João 13
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi nonge walemo opali mele wendo ombá serimu. Yesusi yu nondopa ma-koleamo mundupa kelepa Lapa molorumuna pumbá yu kiniá mele pilierimu. Yuni yunga mana moloringi yomboma konopu mondopa molorumu mele pe kiniá kepe yu kolombando ono kamu paa konopu mondopa kolomba serimu.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Yesusi yunga opa-tou yema Saimono Isikeriote malo Judasini lipa simba ungumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone Judasi yunga konopuna koronga panjindepili molorumu, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ipupini kere-langi nongo moloringi.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Yesusini pilipale, Lapane mélema pali yu “Nokou.” nirimu, yu Pulu Yemo mundupa kelepa mania orumu, kelepa Pulu Yemo molombana olando kelepa pumbá serimu mele pilipa molorumu.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Aku sipa pilipale, yu kere-langi nongo moloringimu mundupa kelepa ola gilipale yunga ola-wale-pakoli pakorumumu kulupa wendo lipa taltopa, kendemande-yombomane yombomanga kimbu kulumiye tondongendo seringi mele yuni aku sipa kangi kulu toli múlu se lipa panjipale nirimumuni,
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 pellete senga no ondopa mundupa yu lombili andolimanga kimbuma pulu polopa kulumiye tondopa kulu toli múlumu porona panjerimumuni kulu tondorumu.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Kulumiye topa kulu tondolepa ombale Saimono Pita molorumuna orumu kinia Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nuni nanga kimbutolo kulumiye tondoni sekenoye? Paa manda mólo!” nirimu.
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “I sekero mele nu kiniá naa pilkinu-na-kolo pe piliení.” nirimu.
7 Jesus respondeu:
8 Pitane yundu nimbale: “Nu nanga ye awilimu kene kiniá kepe pe kepe nuni nanga kimbutolo kulumiye paa naa tondoni, mólo.” nirimu.
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Yesusini aku nirimu-kulu pilipale Saimono Pitane ⸤ ‘Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondomba kinia paa kamu alieli-alieli pea kopu sepo andombolonje.’ konopu lepa⸥ nimbale: “Ye-Awilimu, aku sembá kene kimbu mindi mólo! Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondou!” nirimu.
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Yesusini nimbale: “Yombo se yunga kangima pali kulumiye topale pe yu kolea senga pulimú kinia yunga kimbuna ma gilimuma kelepa kulumiye tolemo kinia yu kangima pali kelepa kake selemo. Kiniá ono kake sepili molemele, aku-na-kolo ono pali mólo.” nirimu.
10 Aí Jesus disse:
11 Yuni pilipale ‘Ono molemelemanga ye sene na lipa nanga opa-touma simba sekemo.’ nimba pilipale ‘Kanu yemo konopu kalaro molopili molemo.’ nimbando ungu-iku topa “Ono pali kake sepili naa molemele.” nirimu.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Kanu-kinia yuni ononga kimbuma kulumiye topa pora sindipa, yunga ola-wale-pakolimu lipa pakopa kelepa mania molopale nirimumuni, ono mangilipa pilipa nimbale: “Nane kiniá ononga sendendumunga ulu-pulumu onone pilkimiliye?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Onone na imbi lekole “Ungu Mane Sili Yemo” nilimilila, “Ye-Awilimu” nilimilila. Aku imbitolo papu lemele, na aku sipu moliomo.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Na ononga Ye-Awilimu molopo ononga Ungu Mane Sili Yemo molio-na-kolo pe kiniá kendemande-yombo koropamane selemele mele sepo ononga kimbuma kulumiye tondondu kene ono kepe ‘Kendemande-yombo koropama mele molamili.’ ningu anju yando onono kimbu kulumiye tondangila.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 I ulu-pulumu nane ‘Ono sangi.’ nimbu lipu ora sindu kene onone aku siku pe pe kepe sangi. ⸤Kimbumundu mindi naa nikiru. ‘Ono ‘Yombo peangama molopole yomboma lipu naa tapondomolo.’ naa ningu, ‘Kendemane-yomboma mele molamili.’ ningu molangi.’ nimbu i ulumu sendu.⸥
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kongono sendeli yombo sene yunga nokoli yemo ‘Mania mele pupili.’ yu ‘Ola mele pambo.’ manda naa nimbá. Yombo kongono pumba sendelemo yombo sene ‘Yu kongono pumba sendepili.’ nimba mundulimú yombomo ‘Mania pulimú.’ yu ‘Olandopa mele molemo.’ manda naa nimbá kene na ononga awilimu molopole ononga kongono kiri se sendendu aku mele ono yombo lupamanga aku siku kongono sendangila.” nikiru.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Onone i unguma pilku kondokole nikiru mele senge kinia ono molko kondoko konopu singí.” nirimu.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 “Nane “onondo” nikiru akumu onondo pali naa nikiru. Nane ononga konopuma kanopole ‘Nanga yema molangi.’ nimbu u nimbu taltorundu, aku-na-kolo ‘Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele aku sipa wendo opili.’ nimbu nane ononga ye se nimbu taltorundu. Aku ungumu molemo mele i-sipa:
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 “‘Aku ulumu wendo ombá kinia ‘Na sika u molorumu, kiniá molopa mindi pulimú yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu aku ulumu u wendo naa opili nane aku ungumu ono nimbu sikiru.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo se “Nanga kongonomo sende-pu.” nimbu lipu munduliu yombomo kolea senga pumba yombo se molemona pulimú kinia ‘Papu okono. Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na kepe ‘Pea molambili ou.’ nilimúla. Kanu-kinia kanu yombo nando “Pea molambili ou.” nilimú yombomone na lipa mundorumu ye Tata kepe “Pea molambili ou.” nilimúla.” nikiru.” nirimu.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Yesusini aku nimbale nirimumuni, yunga konopumu paa umbuna serimu-kulu yu lombili andoli yemando nimba sipa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: Ono molkomele yemanga sene na lipa nanga opa-touma simba.” nirimu.
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli lombili andolima onono anju yando kumbikerena neme-neme ningu kanokole ‘Nawene aku sembamondo nikimunje?’ konopu lieringi.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Ononga ye se, kanumu Yesusini paa konopu mondorumu, aku yemo Yesusi molorumuna nondopa molorumu.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Akumunga, Saimono Pitane aku yemondo olo topa kiyongo nimba nimbale: “Yu nawendo nikimunje? Mangilku piliei.” nirimu.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Kanu-kinia lombili andoli kanumu Yesusi molorumuna nondopa pumba molopale yundu komuna olo topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawendo ninuye?” nirimu.
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane kere-langi se lipu simbú ye akumundu nindu.” nirimu. Aku nimbale kere-langi se lipa Saimono Isikeriote malo Judasi sirimu.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Yesusini kere-langi sirimumu Judasi liltimu kinia yunga konopuna ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene sukundu purumu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nuni ungu sení sekenomo welea pungu se-pu.” nirimu,
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 aku-na-kolo kere-langi pea nongo moloringi yema Yesusini Judasindu ungu nirimumunga pulumu naa pilieringi.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Judasini ononga kou-walemo nokondolemomonga marene pilkuli, ‘ ‘Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kere-langi nomolo mare pumba topo topa li-popili.’ nimba nikimunje molo ‘Yombo koropama lipa tapondopa kou se pumba si-popili.’ nimba nikimunje.’ konopu lieringi.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Judasi kere-langi sirimumu lipale waltikele omba pena purumu. Omba pena purumu kinia kolea simbulu topa pepili omba pena purumu.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Judasi Isikeriote pena purumu kinia Yesusini we lombili andoli ulkana pea moloringimando nimbale: “Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbimu paa olandopa molomba sekemo. Kanu-kinia yunga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu kepe paa olandopa molomba.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Kanu-kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molomu liemu Pulu Yemone kanu yemonga imbimu kinia ‘peatolo paa olandopa molopili.’ nimbá. Aku nimbámo paa nondopa iseli mele nimbá.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 “Nanga bolangoma, na ono-kinia laye-kolo molkoro. Pe onone na koroko kelenge. Juda ye awilima u aku sipu nindu mele kiniá onondo aku sipu nimbu sikiru. Na pumbú sekero kolea akuna ono manda naa onge.” ⸤nirimu.⸥
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 “Nane ‘ono sangi.’ nimbu ungu-mane kondengamo ono nimbu sikirumu: Ono anju yando konopu mondangi. Nane ono konopu mondondu mele ono anju yando aku siku konopu mondangila.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Ono anju yando konopu mondongi liemu aku siku senge kinia we-yombomane kanokole ‘Ono nanga lombili andolima molemele.’ ningu kanonge.” nirimu.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Saimono Pitane yu mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu sena puniye?” nirimu.
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Pitane mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu puni aulkana na iseli-u nambi semu-na manda lombili naa omboye? Na nu lipu tapondopo kolondu liemu mandala.” nirimu.
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Yesusini pundu topa nimbale: “Nu sika na liku tapondoko koloniye? Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kera gulta u ko naa topili nuni ⸤pipili kolkole⸥ wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.