João 11

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs BKJ

Sair da comparação
1 Ye se kuru torumu, yunga imbi LLasirasi. Yunga kolea Betani, akuna yunga kemulu Maria kinia Matatolo pea moloringi.
1 Ora, havia um certo homem enfermo, chamado Lázaro, de Betânia, da aldeia de Maria e de sua irmã Marta.
2 Kanu ambo Mariane pe walte Ye-Awilimunga kimbuna wambola ondopa ape kandondopale Maria yunga penge-indimuni Ye-Awilimu yunga kimbuna kulu tondorumu. Ambo akumunga kemulu LLasirasi kuru torumu.
2 (Era aquela Maria que ungiu o Senhor com unguento, e secou os seus pés com os seus cabelos, cujo irmão, Lázaro, estava enfermo).
3 Yunga kemulutolone LLasirasi kuru torumu-kulu Yesusi molorumuna ungu se ningu munduku ninguli: “Ye-Awilimu, nuni konopu mondoleno yemo kuru tomu.” niringili.
3 Portanto, suas irmãs enviaram até ele dizendo: Senhor, eis que está enfermo aquele que tu amas.
4 Yesusini aku ungumu pilipale yu lombili andolimando nimbale: “LLasirasi kuru tokomomo manda naa kolomba, mólo. Pulu Yemonga tondolomo mona lepa yunga imbi ola molombamonga yu kuru tokomo. Yu kuru tokomomonga Pulu Yemonga Malonga tondolomo mona lepa imbi ola molombala.” nirimu.
4 Quando Jesus ouviu isso, ele disse: Esta enfermidade não é para morte, mas para glória de Deus, para que o Filho de Deus seja glorificado por ela.
5 — ausente —
5 Ora, Jesus amava a Marta, e a sua irmã, e a Lázaro.
6 — ausente —
6 Ouvindo, pois, que ele estava enfermo, ficou ainda dois dias no lugar onde ele estava.
7 Wale talo molopale pe yu lombili andoli yemando nimbale: “Olio kolea Judia disirikindu kelepo yando pamili.” nirimu.
7 Depois disso, então, ele diz aos seus discípulos: Vamos outra vez para a Judeia.
8 Aku-na-kolo onone ninguli: “Rapai, Juda ye awilimane nu u kouni toko kondonge seringi kanumu. Pe nu akuna kelko puni sekenoye?” niringi.
8 Seus discípulos lhe disseram: Mestre, recentemente os judeus procuravam apedrejar-te, e tu vais para lá novamente?
9 Yesusini pundu topa ungu-iku topa nimbale: “Wale senga ekendo kolea simbulu topa, ekendo tangopa naa selemoye? Kolea tangolemo kinia yombo se ma-koleana pa sendelemona pumbale aulka sumbi sipa kanopa pumba manda a naa tolemo.
9 Jesus respondeu: Não há doze horas no dia? Se algum homem andar de dia, ele não tropeça, porque ele vê a luz deste mundo.
10 Aku-na-kolo yombo se ipulieli pulimúmu pa sendélimu yu-kinia naa pelemomonga yu a tolemo.” nirimu.
10 Mas se um homem andar de noite, ele tropeça, porque nele não há luz.
11 Aku nimbale pe yuni kelepa onondo ungu se pea nimbale: “Olionga pulu lemó ye LLasirasi uru pelemo. Aku-na-kolo nane pumbu yu topo makisindimbu.” nirimu.
11 Essas coisas ele falou, e depois disso ele lhes disse: Nosso amigo Lázaro dorme, mas eu vou, para que eu possa despertá-lo do sono.
12 Yunga lombili andolimane ninguli: “Ye-Awilimu, yu uru pemu liemu kelepa manda molombamo.” niringi.
12 Disseram-lhe, então, os seus discípulos: Senhor, se dorme, ele ficará bom.
13 Yesusini LLasirasi kolorumumundu nirimu-na-kolo yunga lombili andolimane ‘Yu we uru pelemo.’ konopu lieringi.
13 Todavia Jesus havia falado de sua morte, mas eles pensavam que falava do repouso do sono.
14 Aku siku konopu lieringi-kulu Yesusini ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale: “LLasirasi kolopa pora simu.” nirimu.
14 Então, Jesus disse-lhes claramente: Lázaro está morto.
15 “Aku-na-kolo na yu-kinia naa molondumunga ulu-tondolo wendo ombá kene onone na molio niliu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga yu-kinia naa molondumu papu sendu. Yu lemóna pamili waa.” nirimu.
15 E estou contente por causa de vós, de que eu não estivesse ali, para que creiais; no entanto, vamos até ele.
16 Aku nirimu pilipale, Tomasi, yunga imbi se Didimasi, yuni lombili andoli marendo nimbale: “Olio Yesusi yu kinia pea kolamili pamolo.” nirimu.
16 Então disse Tomé, que é chamado Dídimo, aos seus condiscípulos: Vamos nós também, para que possamos morrer com ele.
17 Yesusi kolea-kanga Betani omba pilierimu kinia “LLasirasi yombo-óno-koleana wale kise pemu.” niringi pilierimu.
17 Quando Jesus chegou, encontrou Lázaro já há quatro dias no sepulcro.
18 Kolea-kanga Betani kinia kolea-awili Jerusalleme kinia paa nondopa mele lierimu, manda manjeli killomita yopoko mele. Nondopa lierimu-kulu
18 Ora, Betânia estava perto de Jerusalém, cerca de quinze estádios.
19 Juda yombo awisili LLasirasi kolorumu-kulu pilkuli Mata Mariatolo moloringilina ono kola-ulka oringi.
19 E muitos dos judeus tinham ido consolar a Marta e a Maria, acerca de seu irmão.
20 Matane Yesusi orumu pilipale yuni ‘Aulkana kanopo limbu.’ nimba purumu, aku-na-kolo Maria yu ulka sukundu we molorumu.
20 Ouvindo, então, Marta que Jesus vinha, foi ao seu encontro. Mas Maria ficou assentada em casa.
21 Matane Yesusi kanopa lipa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
21 Então, disse Marta a Jesus: Senhor, se tu estivesses aqui, meu irmão não teria morrido.
22 “Aku-na-kolo na pilkiru, kiniá kepe nuni Pulu Yemo-kinia mawa sení kinia nu mawa sení mélemo yuni pilipale nu simba.” nirimu.
22 Mas eu sei, que agora mesmo, tudo quanto pedires a Deus, Deus te concederá.
23 Yesusini yundu nimbale: “Kemilia kelepa lomboropa ola molomba.” nirimu.
23 Disse-lhe Jesus: Teu irmão há de ressuscitar.
24 Matane nimbale: “Sika, na pilielio. Mulu ma pora nimbá walemonga yomboma lomboroko ola molonge kinia LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu.
24 Disse-lhe Marta: Eu sei que há de ressuscitar na ressurreição do último dia.
25 Yesusini yundu nimbale: “Yombo lomboroko ola molonge ulu-pulumu kinia konde mololi ulu-pulumu kinia aku ulutolonga pulumu na.” nirimu. “Na molio i nikiru mele ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo kolopale konde molomba.
25 Disse-lhe Jesus: Eu sou a ressurreição, e a vida; quem crê em mim, ainda que esteja morto, ele viverá;
26 Yombo konde molopa ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.’ nimba kuru mondolemo yombomo paa sika kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbá. Aku nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondoko molkono molo móloye?” nirimu.
26 e todo aquele que vive e crê em mim nunca morrerá. Crês tu isto?
27 Matane Yesusindu nimbale: “Sika, Ye-Awilimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia Pulu Yemonga Malomo kinia, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu kuru mondopo molio.” nirimu.
27 Disse-lhe ela: Sim, Senhor; eu creio que tu és o Cristo, o Filho de Deus, que havia de vir ao mundo.
28 Matane aku nimbale yu yando pumbale genu Maria kiyongo nimba mangilipa “Pea molambili ou.” nimba yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo omba molopale, “Yu moliona ou.” nikimu.” nirimu kinia
28 E, tendo ela dito isso, seguiu o seu caminho, e chamou secretamente a Maria, sua irmã, dizendo: O Mestre está aqui e te chama.
29 Maria pilipale yu popenge sepa ola gilipa Yesusi molorumuna purumu.
29 Assim que ela ouviu isso, levantou-se depressa, e foi até ele.
30 Kola-ulka moloringina Yesusi u naa omba, Matane yu aulkana giliepili pumba kanopa orumu akuna yu we molorumu.
30 Ora, Jesus ainda não tinha chegado à aldeia, mas estava no lugar onde Marta o encontrara.
31 Kanu-kinia Juda yombo kola-ulka pea moloringimane Maria popenge sepa ola gilipa omba pena purumu kinia kanokole niringimuni, ‘Yunga kemulu óno seringi koleana kola sembá pukumunje.’ ningu lombili puringi.
31 Os judeus, pois, que estavam com ela na casa e a consolavam, vendo que Maria se levantara e saíra apressadamente, seguiram-na, dizendo: Ela vai ao sepulcro para chorar ali.
32 Maria Yesusi gilierimuna omba Yesusi kanopale yunga kumbi-kerena omba tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
32 Tendo, pois, Maria chegado onde Jesus estava e vendo-o, ela lançou-se aos seus pés, dizendo-lhe: Senhor, se tu estivesses aqui, meu irmão não teria morrido.
33 Maria kinia Juda yombo yu-kinia pea oringima kinia kola seringi-kulu kanopale yu ono paa kondo kolopa konopu umbuna awili sepa kolorumu.
33 Quando Jesus, pois, a viu chorar, e choravam também os judeus que vinham com ela, comoveu-se em espírito e conturbou-se,
34 Yuni mangilipa nimbale: “Yu óno sena seringiye?” nirimu.
34 e disse: Onde o pusestes? Eles disseram-lhe: Senhor, vem e vê.
35 Yesusi kola serimu.
35 Jesus chorou.
36 Aku serimu-kulu kanokole Juda yombomane ninguli: “Kaname. Ye kolorumumu yu paa konopu mondolemo lepomo.” niringi.
36 Disseram, então, os judeus: Vede como ele o amava!
37 Aku-na-kolo marene ninguli: “Ye senga mongo kiri lierimumu manda sepa peanga senderimu yemo yuni i kolorumu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkaye?” niringi.
37 E alguns deles disseram: Não podia este homem, que abriu os olhos ao cego, fazer também com que este homem não morresse?
38 Yesusi yu kelepa kameléna mindili serimu pilipale yombo-óno-koleana orumu. Aku óno-koleamo yu kou-kandemo. Yu óno seringi kou-kande kerepuluna kou awili sene pipi siku taltoringi lierimu.
38 Jesus, pois, novamente comovido em si mesmo, foi ao sepulcro. Era uma caverna e tinha uma pedra posta sobre ela.
39 Yesusini nimbale: “Koumu wendo lie.” nirimu.
39 Disse Jesus: Tirai a pedra. Marta, irmã daquele que estava morto, disse-lhe: Senhor, a essa altura ele cheira mal, porque ele está morto há quatro dias.
40 Yesusini yundu nimbale: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu ‘Sika nimu.’ ningu kuru mondonu liemu nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu.
40 Disse-lhe Jesus: Eu não te disse que, se tu creres, verás a glória de Deus?
41 Aku nirimu kinia onone kou akumu wendo liltingi.
41 Então, eles tiraram a pedra do lugar onde jazia o morto. E Jesus, levantando seus olhos, disse: Pai, eu te agradeço, por me haveres ouvido.
42 Nuni nanga ungumu alieli pilieleno, nuni pilieleno mele na pilielio-na-kolo ‘Yombo ya i gilkimilimane ‘Na nuni mundorunu yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu nane nundu “Na pilienumunga ange.” nindu.” nirimu.
42 Eu sei que sempre me ouves, mas por causa da multidão que está ao redor eu disse isso, para que possam crer que tu me enviaste.
43 Aku nimbale nirimumuni, tondolo mangilipa nimbale: “LLasirasi, nu makiliku wendo ou.” nirimu.
43 E, tendo dito isso, clamou em alta voz: Lázaro, vem para fora.
44 Kanu-kinia ye kolorumu kanumu makilipa wendo orumu. Yu wendo orumu kinia yunga kimbu kima banisini ka toko yunga kumbikeremo kepe maminiane okoko yu óno seringima wendo naa lipa we omba gilierimu-kulu Yesusini onondo nimbale: “Yu okongi mulu-maminiamo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu.
44 E saiu o que estivera morto, amarrado nos pés e nas mãos com faixas; e a sua face envolta em um lenço. Disse-lhes Jesus: Desatai-o, e deixai-o ir.
45 LLasirasi kolorumu kinia Yesusini yu topa makisinderimu-kulu Juda yombo kola-ulka oringimanga awisilini yuni aku serimu ulumu kanokole ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondoringi.
45 Então, muitos dentre os judeus que tinham vindo a Maria, e que haviam visto as coisas que Jesus fizera, creram nele.
46 Aku-na-kolo mare Parisi yema Jerusalleme moloringina pungu Yesusini serimu mele semane toko siringi.
46 Mas alguns deles foram pelo seu caminho até os fariseus, e lhes contaram as coisas que Jesus havia feito.
47 Aku ungumu pilkuli Parisima kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone “Olio Juda yombomanga kanjolloma pali maku tamili waa.” ningu ninguli: “Olione i yemo nambi semoloye? I yemone Pulu Yemo kinia kopu seko molembele mele lipa ora silimú ulu-tondolo awisili selemo.” niringi.
47 Então, reuniram-se os principais sacerdotes e os fariseus em conselho, dizendo: O que faremos? Pois este homem faz muitos milagres.
48 “Olione yu aku sipa sepa molopili siye kolomulu liemu yombomane paa pali ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondokole ⸤yu lombili andonge⸥ kinia Romo-gapomanomo olio-kinia ‘Opa semolo.’ konopu lekole ningímuni, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalolemolo ulka-tembelemo toko sikisiku olionga yomboma toko bulu-balu siku mundungí.” niringi.
48 Se o deixarmos assim sozinho, todos os homens crerão nele; e virão os romanos e tirar-nos-ão o nosso lugar e a nação.
49 Kanu-kinia ononga ye ‘Kayapasi’ nili ye se, yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu, yuni nimbale: “Ono amu toko, i ulu wendo okomomonga pulumu naa pilielemele.
49 E um deles, chamado Caifás, que era sumo sacerdote naquele ano, lhes disse: Vós não entendeis nada,
50 Yombo se yombomanga pali kolali sepa kolondomu liemu peanga. Se kolali sepa naa kolondomba kinia yomboma pali kolongi liemu manda naa sembá.” nirimu.
50 nem considerais que nos convém que um homem morra pelo povo e que não pereça toda a nação.
51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipa naa nirimu. Yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumumunga Pulu Yemone yunga konopuna sukundu ungu-umbu se tondopa nimba panjerimu kinia pilipale aku sipa walu nirimu. ⸤Aku nirimu ungumunga sika pulumu naa pilierimu.⸥ Yesusi yu sembá mele Kayapasini nirimumunga pulumu i-sipa: Yesusi Juda yombomanga pali nimba kolali sepa kolondomba.
51 Ora, isso não disse ele por si mesmo; mas, sendo o sumo sacerdote naquele ano, profetizou que Jesus havia de morrer pela nação;
52 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga manjipa mólo. Pulu Yemonga bolango koleamanga pali molemele akuma pea seluna lipa memba omba maku tombamonga yu ononga pea nimba kolondombamondo Kayapasi yuni nirimu.
52 e não somente por aquela nação, mas também para congregar num só corpo os filhos de Deus que estavam dispersos.
53 Kanu-kinia Kayapasini kerena nirimu mele pilkuli kanjollomane Yesusi toko kondongendo pulu polko langi niringi.
53 Desde aquele dia, pois, eles tomavam conselho para o matarem.
54 Kanu-kinia Juda ye awilimane yu toko kondongendo langi niringi pilipale Yesusi ono moloringina yu we mona naa andorumu. Yu ono mundupa kelepa kolea ku lielina nondopa lierimu kolea kanga Ipereme pumba, akuna yunga lombili andolima pea moloringi.
54 Jesus, portanto, já não andava publicamente entre os judeus, mas retirou-se dali para a terra junto do deserto, para uma cidade chamada Efraim, e ali continuava com os seus discípulos.
55 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá serimu kinia Juda yombo awisili ononga pulu koleama munduku kelko pungu, Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma sengendo Jerusalleme olando puringi.
55 E estava próxima a Páscoa dos judeus; e dessa região subiram muitos a Jerusalém, antes da Páscoa, para se purificarem.
56 Akuna punguli Yesusi korokole, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena maku toko gilkuli anju yando angelema ningu ninguli: “Ono nambolka konopu lekemeleye? Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu Pulu Yemo-kinia ulu semoloma ‘pea samili.’ nimba naa ombáye?” niringi.
56 Então eles buscavam por Jesus, e falavam entre si, estando no templo: Que vos parece? Não virá ele à festa?
57 Aku-na-kolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia onone u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene Yesusi senga molomba kanopale, ka siemili olio nimba sipili.” niringi.
57 Ora, os principais sacerdotes e os fariseus tinham dado ordem para que, se algum homem soubesse onde ele estava, ele deveria mostrar, para que o prendessem.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.