João 11
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ye se kuru torumu, yunga imbi LLasirasi. Yunga kolea Betani, akuna yunga kemulu Maria kinia Matatolo pea moloringi.
1 Orot wabin Lasarus i Bethany orot imaim ma’am sawow, nati i Mary tain Martha hairi hai bar hai merar.
2 Kanu ambo Mariane pe walte Ye-Awilimunga kimbuna wambola ondopa ape kandondopale Maria yunga penge-indimuni Ye-Awilimu yunga kimbuna kulu tondorumu. Ambo akumunga kemulu LLasirasi kuru torumu.
2 Iti Mary raiy yamurin mamarin Regah aribun yan isuwei rara’iy naatu aribunamaim an sasafam, i boun rubun orot Lazarus sawow.
3 Yunga kemulutolone LLasirasi kuru torumu-kulu Yesusi molorumuna ungu se ningu munduku ninguli: “Ye-Awilimu, nuni konopu mondoleno yemo kuru tomu.” niringili.
3 Imih i ruburubun tur hiyafar Jesu isan, “Regah orot o ibiyabuw i sawow.”
4 Yesusini aku ungumu pilipale yu lombili andolimando nimbale: “LLasirasi kuru tokomomo manda naa kolomba, mólo. Pulu Yemonga tondolomo mona lepa yunga imbi ola molombamonga yu kuru tokomo. Yu kuru tokomomonga Pulu Yemonga Malonga tondolomo mona lepa imbi ola molombala.” nirimu.
4 Jesu iti tur nonowar anamaramaim eo, “Nati Lazarus ana sawow boro men nan morobomaim natitamih. En, iti i God ana fair bairerereb isan, saise i wanawananamaim God Natun hinifai hinabora’ara’ah.”
5 — ausente —
5 Martha tuwah babitai hairi naatu rubun orot Lazarus, Jesu iyabuwih kwanekwan.
6 — ausente —
6 Baise Lazarus sawow inu’in ana tur Jesu nonowar i men saise in, i nati’imaim ma veya rou’ab sawar.
7 Wale talo molopale pe yu lombili andoli yemando nimbale: “Olio kolea Judia disirikindu kelepo yando pamili.” nirimu.
7 Naatu ana bai’ufununayah isah eo, “It tanamatabir maiye tanan Judea.”
8 Aku-na-kolo onone ninguli: “Rapai, Juda ye awilimane nu u kouni toko kondonge seringi kanumu. Pe nu akuna kelko puni sekenoye?” niringi.
8 Baise bai’obaiyenayan, ana bai’ufununayah hi’o, “Iti boro’omo Jew sabuw kafa’imo kabayamaim hitarabi, naatu o baise imatabir maiye imaim kwenan.”
9 Yesusini pundu topa ungu-iku topa nimbale: “Wale senga ekendo kolea simbulu topa, ekendo tangopa naa selemoye? Kolea tangolemo kinia yombo se ma-koleana pa sendelemona pumbale aulka sumbi sipa kanopa pumba manda a naa tolemo.
9 Jesu iya’afutih eo, “Veya ta’imon erararan ana manin men tarsisib in 12. Anayabin veya kusisiar tafaram marakaw itin, imih orot mar nuw enan boro men an narusukun nara’iy.
10 Aku-na-kolo yombo se ipulieli pulimúmu pa sendélimu yu-kinia naa pelemomonga yu a tolemo.” nirimu.
10 Baise guguminamaim naremor nanan boro an narusukun nara’iy, anayabin i aurin marakaw en.”
11 Aku nimbale pe yuni kelepa onondo ungu se pea nimbale: “Olionga pulu lemó ye LLasirasi uru pelemo. Aku-na-kolo nane pumbu yu topo makisindimbu.” nirimu.
11 Iti tur eo ufunamaim, ibanak ikofan hai tur eowen eo, “It ata of Lazarus i matanfot inu’in; baise ayu imaim anan anibunibun namisir.’
12 Yunga lombili andolimane ninguli: “Ye-Awilimu, yu uru pemu liemu kelepa manda molombamo.” niringi.
12 Ana bai’ufununayah hiya’afut hi’o, Regah, i matan nafot na’inu’in na’at, i boro matannanuw namisir.”
13 Yesusini LLasirasi kolorumumundu nirimu-na-kolo yunga lombili andolimane ‘Yu we uru pelemo.’ konopu lieringi.
13 Jesu Lazarus ana morob isan eo’o, baise ana bai’ufununayah hinotanot i boun matat efot ta’inu’in na’atube hirouw.
14 Aku siku konopu lieringi-kulu Yesusini ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale: “LLasirasi kolopa pora simu.” nirimu.
14 Naatu imaibo mutuforomo hai tur eowen, “Lazarus i morob.
15 “Aku-na-kolo na yu-kinia naa molondumunga ulu-tondolo wendo ombá kene onone na molio niliu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga yu-kinia naa molondumu papu sendu. Yu lemóna pamili waa.” nirimu.
15 Naatu ayu men nati’imaim ama’am isan abiyasisir anayabin, kwa taiyuw kwana’itin kwanaso’ob naatu kwanitumatum. Boro’obo tan ta’itin.”
16 Aku nirimu pilipale, Tomasi, yunga imbi se Didimasi, yuni lombili andoli marendo nimbale: “Olio Yesusi yu kinia pea kolamili pamolo.” nirimu.
16 Thomas wabin ta Kikifukek bai’ufnunenayah etei’imak isah eo, “It auman tan, bairit tamorob youn.”
17 Yesusi kolea-kanga Betani omba pilierimu kinia “LLasirasi yombo-óno-koleana wale kise pemu.” niringi pilierimu.
17 Jesu natitit ana veya imaibo so’ob Lazarus i rahemaim hiyai in veya kwafe’en sawar.
18 Kolea-kanga Betani kinia kolea-awili Jerusalleme kinia paa nondopa mele lierimu, manda manjeli killomita yopoko mele. Nondopa lierimu-kulu
18 Jerusalem ef i men yok inan Bethany inatit,
19 Juda yombo awisili LLasirasi kolorumu-kulu pilkuli Mata Mariatolo moloringilina ono kola-ulka oringi.
19 naatu Martha, Mary hairi rubuh bihamiyih isan. Jew sabuw moumurih na’in hina koubainunub baitihimih.
20 Matane Yesusi orumu pilipale yuni ‘Aulkana kanopo limbu.’ nimba purumu, aku-na-kolo Maria yu ulka sukundu we molorumu.
20 Jesu nan Martha ana tur nonowar anamaramaim, hairi baitaramih tit in, baise Mary i bar ma.
21 Matane Yesusi kanopa lipa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
21 Martha Jesu isan eo, “Regah, o iti’imaim itama’am na’at, ayu tuwai i boro men tamorob.
22 “Aku-na-kolo na pilkiru, kiniá kepe nuni Pulu Yemo-kinia mawa sení kinia nu mawa sení mélemo yuni pilipale nu simba.” nirimu.
22 Baise ayu aso’ob veya iti boun auman karam abistan isan inafefefeyan God boro nit.”
23 Yesusini yundu nimbale: “Kemilia kelepa lomboropa ola molomba.” nirimu.
23 Jesu Martha isan eo, “O tuwat boro nayawas namisir maiye.”
24 Matane nimbale: “Sika, na pilielio. Mulu ma pora nimbá walemonga yomboma lomboroko ola molonge kinia LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu.
24 Martha iya’afut eo, “Ayu aso’ob nati i mar yomaninabo nayawas namisir.”
25 Yesusini yundu nimbale: “Yombo lomboroko ola molonge ulu-pulumu kinia konde mololi ulu-pulumu kinia aku ulutolonga pulumu na.” nirimu. “Na molio i nikiru mele ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo kolopale konde molomba.
25 Jesu Martha isan eo, “Ayu i misir maiye naatu yawas. Yait ayu ebitutumu boro yawasin nama naatu namomorob auman yawasin nama.
26 Yombo konde molopa ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.’ nimba kuru mondolemo yombomo paa sika kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbá. Aku nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondoko molkono molo móloye?” nirimu.
26 Naatu yait ta ayu’umaim ema’am naatu ebitutumu boro men kafa’imo namorob. Iti tur ao’o kwabitumatum?”
27 Matane Yesusindu nimbale: “Sika, Ye-Awilimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia Pulu Yemonga Malomo kinia, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu kuru mondopo molio.” nirimu.
27 Martha iya’afut eo, “Ai Regah anowar, Ayu abitumatum. O i Keriso, God Natun. O na tafaramamaim titamih hi’o’oban oban iti. ina itit.”
28 Matane aku nimbale yu yando pumbale genu Maria kiyongo nimba mangilipa “Pea molambili ou.” nimba yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo omba molopale, “Yu moliona ou.” nikimu.” nirimu kinia
28 Tur iti eo’o ufunamaim, Martha intabir in Mary eaf na hamenamo ana tur eowen. “Bai’obaiyenayan i na tit, naatu o isa ebibatebat?”
29 Maria pilipale yu popenge sepa ola gilipa Yesusi molorumuna purumu.
29 Mary iti tur nonowar anamaramaim, duku iwa’an misir naatu in biyan tit.
30 Kola-ulka moloringina Yesusi u naa omba, Matane yu aulkana giliepili pumba kanopa orumu akuna yu we molorumu.
30 Jesu men na bar merar tit, baise efan menamaim Martha hairi hima’am boro’ika imaim ma’am.
31 Kanu-kinia Juda yombo kola-ulka pea moloringimane Maria popenge sepa ola gilipa omba pena purumu kinia kanokole niringimuni, ‘Yunga kemulu óno seringi koleana kola sembá pukumunje.’ ningu lombili puringi.
31 Mary duku iwa’an mimisir Jew sabuw ana baremaim hima koubainunub hibitin hi’itin, naatu himisir hi’ufunun ufun hitit, hinotanot i enan rahemaim nama narerey.
32 Maria Yesusi gilierimuna omba Yesusi kanopale yunga kumbi-kerena omba tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
32 Mary remor in Jesu menamaim ma’am biyan tit naatu eo, “Regah, O iti’imaim itama’am na’at ayu tuwai boro men tamorob.”
33 Maria kinia Juda yombo yu-kinia pea oringima kinia kola seringi-kulu kanopale yu ono paa kondo kolopa konopu umbuna awili sepa kolorumu.
33 Mary rererey, naatu Jew sabuw hi’ufunun bairi hinan auman hirererey Jesu i’itih anamaramaim, dogoron yababan awankaratan naatu naniyan kwaris.
34 Yuni mangilipa nimbale: “Yu óno sena seringiye?” nirimu.
34 Ibatiyih “Menamaim kwayai inu’in?”
35 Yesusi kola serimu.
35 Jesu maturin ra’iy rerey.
36 Aku serimu-kulu kanokole Juda yombomane ninguli: “Kaname. Ye kolorumumu yu paa konopu mondolemo lepomo.” niringi.
36 Jew sabuw hi’o, “Kwa’itin i ana yabow Lazarus isan i ra’at kwanekwan!”
37 Aku-na-kolo marene ninguli: “Ye senga mongo kiri lierimumu manda sepa peanga senderimu yemo yuni i kolorumu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkaye?” niringi.
37 Baise sabuw afa hi’o, “I orot matan fim botawiy. Karam iti orot auman tabotan men tamorobomih.”
38 Yesusi yu kelepa kameléna mindili serimu pilipale yombo-óno-koleana orumu. Aku óno-koleamo yu kou-kandemo. Yu óno seringi kou-kande kerepuluna kou awili sene pipi siku taltoringi lierimu.
38 Jesu ibanak dogoron wanawanan yababan kuyuyuw, na rahamaim tit. Rah i watu, awan i kabayamaim hihir.
39 Yesusini nimbale: “Koumu wendo lie.” nirimu.
39 Jesu eo, “Kabay kwabosair.”
40 Yesusini yundu nimbale: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu ‘Sika nimu.’ ningu kuru mondonu liemu nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu.
40 Naatu Jesu eo, “Ayu au’uwi men kwanowar? Kwa kwanabitumatum na’at God ana fair boro nirerereb kwana’itin.”
41 Aku nirimu kinia onone kou akumu wendo liltingi.
41 Naatu rah awan kabay hibosair. Jesu nakwetan tara’ah au mar na’at nura’at eo, “Tamai, O a merar ayiy, ayu abistan ao’o inowar.” Lazarus ana rah etwan botawiy|alt="rolling stone from Lazarus’ grave" src="CN01768B.TIF" size="col" loc="Jhn 11.41" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.41"
42 Nuni nanga ungumu alieli pilieleno, nuni pilieleno mele na pilielio-na-kolo ‘Yombo ya i gilkimilimane ‘Na nuni mundorunu yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu nane nundu “Na pilienumunga ange.” nindu.” nirimu.
42 Ayu aso’ob mar etei fanau kunonowar, baise iti ao’o i sabuw iti tebatabat isah, saise hina’itin hinitumatum, O ayu iyunu ana.”
43 Aku nimbale nirimumuni, tondolo mangilipa nimbale: “LLasirasi, nu makiliku wendo ou.” nirimu.
43 Iti eo ufunamaim, Jesu fanan aumetawat na’in eaf, “Lazarus kumisir kutit!”
44 Kanu-kinia ye kolorumu kanumu makilipa wendo orumu. Yu wendo orumu kinia yunga kimbu kima banisini ka toko yunga kumbikeremo kepe maminiane okoko yu óno seringima wendo naa lipa we omba gilierimu-kulu Yesusini onondo nimbale: “Yu okongi mulu-maminiamo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu.
44 Orot murubin, an uman, yumatan faifuw metametan auman misir tit na.
45 LLasirasi kolorumu kinia Yesusini yu topa makisinderimu-kulu Juda yombo kola-ulka oringimanga awisilini yuni aku serimu ulumu kanokole ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondoringi.
45 Isan imih Jew sabuw moumurin maiyow hina Mary hibinanawan ana mar, Jesu abistan sinaf hi’i’itin, i hitumitum.
46 Aku-na-kolo mare Parisi yema Jerusalleme moloringina pungu Yesusini serimu mele semane toko siringi.
46 Baise afa hin Pharisee hai tur hi’owen abistan Jesu sisinaf.
47 Aku ungumu pilkuli Parisima kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone “Olio Juda yombomanga kanjolloma pali maku tamili waa.” ningu ninguli: “Olione i yemo nambi semoloye? I yemone Pulu Yemo kinia kopu seko molembele mele lipa ora silimú ulu-tondolo awisili selemo.” niringi.
47 Firis hai ukwarih naatu Pharisee bairi hi’af’ayuwih kou’ay hibai.
48 “Olione yu aku sipa sepa molopili siye kolomulu liemu yombomane paa pali ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondokole ⸤yu lombili andonge⸥ kinia Romo-gapomanomo olio-kinia ‘Opa semolo.’ konopu lekole ningímuni, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalolemolo ulka-tembelemo toko sikisiku olionga yomboma toko bulu-balu siku mundungí.” niringi.
48 It tanihamiy na’at nama nasisinaf sabuw etei boro hinitumitum. Naatu Roman sabuw boro hinan ata me ata tafaram hinab.”
49 Kanu-kinia ononga ye ‘Kayapasi’ nili ye se, yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu, yuni nimbale: “Ono amu toko, i ulu wendo okomomonga pulumu naa pilielemele.
49 I hai orot ta wabin Kaiafas, nati kwamur i Firis ukwarin ma’am awan tara’ah eo, “Kwa men ta kwaso’ob!
50 Yombo se yombomanga pali kolali sepa kolondomu liemu peanga. Se kolali sepa naa kolondomba kinia yomboma pali kolongi liemu manda naa sembá.” nirimu.
50 Kwa men matato iwa’an kwa’i’itin, anagewasin orot ta’imon tamorob sabuw isah, men karam tafaram tutufin etei hitarab hitagurus.”
51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipa naa nirimu. Yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumumunga Pulu Yemone yunga konopuna sukundu ungu-umbu se tondopa nimba panjerimu kinia pilipale aku sipa walu nirimu. ⸤Aku nirimu ungumunga sika pulumu naa pilierimu.⸥ Yesusi yu sembá mele Kayapasini nirimumunga pulumu i-sipa: Yesusi Juda yombomanga pali nimba kolali sepa kolondomba.
51 I men taiyuwin ana notamaim iti tur yai eomih, baise nati kwamur wanawanan i firis ukwarin ma’am Jesu Jew sabuw isah namomorob isan eorereb.
52 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga manjipa mólo. Pulu Yemonga bolango koleamanga pali molemele akuma pea seluna lipa memba omba maku tombamonga yu ononga pea nimba kolondombamondo Kayapasi yuni nirimu.
52 Naatu men i akisih isah, baise God ana sabuw efan nanabin tema’am nabuwih hinan nita’imonih biyah ta’imon namatar.
53 Kanu-kinia Kayapasini kerena nirimu mele pilkuli kanjollomane Yesusi toko kondongendo pulu polko langi niringi.
53 Naatu hibusuruf Jesu baban hi’o rabin morob isan.
54 Kanu-kinia Juda ye awilimane yu toko kondongendo langi niringi pilipale Yesusi ono moloringina yu we mona naa andorumu. Yu ono mundupa kelepa kolea ku lielina nondopa lierimu kolea kanga Ipereme pumba, akuna yunga lombili andolima pea moloringi.
54 Imih Jesu Judea wanawanan i men bebeyanamaim ma remoramih, baise efan nati ihamiy naatu in efan arar sisibinamaim ma, bar merar wabin Efaram, imaim ana bai’ufununayah bairi hima.
55 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá serimu kinia Juda yombo awisili ononga pulu koleama munduku kelko pungu, Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma sengendo Jerusalleme olando puringi.
55 Jew hai Tar Nowaten ana Hiyuw, i na biyubin ana veya, naatu tafaram wanawanan efan ta ta hima’am hiyen hin Jerusalem, kouksouwen ana kou’ay bainabo, Tatar nowaten ana veya nan natit.
56 Akuna punguli Yesusi korokole, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena maku toko gilkuli anju yando angelema ningu ninguli: “Ono nambolka konopu lekemeleye? Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu Pulu Yemo-kinia ulu semoloma ‘pea samili.’ nimba naa ombáye?” niringi.
56 Jesu isan hinunuwet, naatu Tafaror Bar ana efanamaim hibat ta’ita’imon nane hibibabatiyih, “Kwa mi’itube kwanotanot? Forag isan kafai enan?”
57 Aku-na-kolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia onone u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene Yesusi senga molomba kanopale, ka siemili olio nimba sipili.” niringi.
57 Baise firis ukwarih naatu Pharisee sabuw obaiyunen hitih, menamaim Jesu nama’am hina’i’itin na’at, hinan hinao hinanowar saise i hinan hinab hinafatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.