Filipenses 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunga, nanga ango-keme, na konopu mondopo ‘Paa ono kanamboa!’ nimbu kondo kolopo molio yomboma, na ono-kinia kongonomo serindumunga ono nanga méle kaloli namba peangamo molemelemonga konopu sipu molio yomboma, nanga pulu lemó yombo konopu mondolioma, Ye-Awili Karasini aku sipa ono-kinia manda sembá kene pilkuli ono Ye-Awilimu munduku naa kelko tondolo munduku ambolko molangi.
1 Isan imih taituwau, kwa i ayu au yabow, au yasisir naatu au yey, akokok kwanekwan i ayumat ata itin, Regah wanawananamaim kwanabatkikin.
2 Ambo Yoria kinia Sindiketolo, Ye-Awilimunga yomboma ‘Molangi.’ nimba pelemo ungu-manemo mele olo aku siku Ye-Awilimunga ambotolo molembele kene ‘konopu seluna pupili molangili.’ nimbu olo paa mawa sekero.
2 Kwa Euodia naatu Sinataike airi abifefeyani, akokok Regah wanawananamaim tura airi a tur ta’imon kwanabow.
3 Sisikosi, ‘⸤nunga imbimunga pulumu pilkuli⸥ kopu sepo pea kongono selembolo sikamo nuni ambotolo ⸤ ‘Konopu selu pupili taka leko molangili.’ ningu⸥ liku tapondani.’ nimbu mawa sekero. ‘Yombomane semane peangamo piliangi.’ ningu olo na-kinia pea kopu sepo kongono kála-sepo sepo molorumulu kene aku sani. Ye Killemene kepe yombo mare pea kopu sepo andopo kongono serimulula, aku yombomanga imbima konde molko mindi pungí yombomanga imbima molemo bokuna molemo.
3 Naatu o bit abar turou auman abifefeyani, akokok iti baibin hairi inibaisih. Anayabin i hairi ayu hibaisu raro’oh baban tur gewasin abosemor, Clement auman naatu bow turou’unah afa moumurih na’in auman hibaisu tur gewasin abobosemor, wabih i yawas ana buk wanawanan hikirum ti’inu’in.
4 ⸤Ono Pillipai yomboma,⸥ Ye-Awilimu kinia kopu seko molemele kene alieli konopu siku molaa. Kelepo nikiru. Konopu siku molaa.
4 Regah wanawananamaim mar etei kwaniyasisir. Iban ao maiye, kwaniyasisir!
5 Ye-Awilimu ono molemelena nondopa ombá sekemo kene onone ‘Yombomane seko kinjingí kinia ono popenge sepo iri topo tondolo mundupu mane naa sipu, yomboma taka lepo lipu tapondopo molemolo mele yombomane pali kanangi.’ ningu aku siku seko molaa.
5 Ayu akokok yara’iyen ana yawas i sabuw kwani’obaiyih. Regah na isan i na iyubin.
6 Méle seluri kepe ono kele toko mini-wale naa mundaa. Ononga mélema kinia uluma kinia ononga konopuna umbuna pelemoma pali Pulu Yemo ningu para siku, yu-kinia ungu ningíndu mawa sekole yu-kinia “Ange.” ningu, aku siku seko molaa.
6 Men sawar isah kwananot kwaniyababan, baise mar etei ayoyobanamaim abisa kwakokok i dogor merarayow auman God kwanifefeyan.
7 Aku senge kinia Pulu Yemone ono konopu pe nili silimú ulumu, kanumu yombomane pilkuli manda naa pilielemele, kanu pe nílimuni Karasi Yesusi kinia kopu seko molangi ononga konopuma nokomba.
7 Naatu God ana tufuw ra’at orot babin ana so’ob nanatabir i boro kwa dogor naatu anot nafafar Keriso Jesu wanawananamaim kwanama.
8 Ungu se kamu niembo. Ango-keme, ulu paa peanga olandopa, yombomane kanokole konopu siku kape nilimili aku sipa uluma mindi konopu kimbu siku pilku molangi.
8 Naatu ayu au tur yomanin i boro iti na’atube anao. Sawar abisa gewasih, sawar abisa tirursagiyen, sawar abisa i turobe anababatun, sawar abisa ya ebaib, sawar abisa hai ef mutufurin, sawar abisa kouksouwenamaim ti’inu’in, sawar abisa i mumunih, sawar abisa i mokobfouh, nati sawar isah anot imaim kwanaya mar etei kwananot.
9 Nane ono mane siliu pilieringi mele kinia, ulu selioma pilku kanolemele mele kinia, aku uluma ono alieli seko molangi. Aku senge kinia ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemo ono-kinia molomba.
9 Abisa ayu asinaf kwa’itin biyou’une kwabaib naatu ao kwanonowar i kwani’a’ait. Naatu tufuw ana God boro mar etei bairi kwanama.
10 Na Ye-Awilimunga yemo molopole onone na kondo kolko liku tapondoringi mele talko kelko seringimunga paa konopu sikiru. U sika, ‘Lipu tapondamili.’ niringila na-kolo liku tapondonge aulka se naa lierimu.
10 Regah wanawananamaim ama’ama i abiyasisir gagamin maiyow, anayabin kwa iban maiye nuhitaseb baibaisu isan kwanotanot. Turobe kwa i baibaisu isan kwanotanot, baise ef men ta ema’am boro a baibais kwanitu.
11 Na mélema mólo tokomo-na naa nikiru. Ulu lupa lupa kiri peangama na-kinia wendo olemo kinia ‘Unguri mólo. Aku uluma mandala.’ nimbu konopu kimbu sipu pilipu naa molio.
11 Iti ao’o i men au huramaim i’en ama’ama baibaisu isan ao’omih, ayu makakaf naatu ma gewas hai ef etei aso’ob, imih abisa kikimin biyou ema’am karam boro anama.
12 Na wale mare méle mólo tolemo mele kepe, wale mare méle awisili ambololio mele kepe pilipu molio. ⸤Aku-na-kolo⸥ na kere-langi awisili lemó walema kepe gele lemó walema kepe, mélema mólo tolemo kinia kepe méle awisili taltolio kinia kepe, ulu kiri peanga aku sipama pali na-kinia wendo olemo kinia ‘Unguri mólo.’ nimbu konopu awisili kimbu naa siliu ulu-pulumu na pilielio.
12 Mour ana veya naatu baimar ana veya i ayu aso’ob, makakaf ta ta wanawanahimaim mi’itube inaa inatomatom naatu mi’itube inabi’aamorob hai kirikirifot etei ayu aso’ob.
13 ⸤Karasini⸥ na tondolo silimú aku tondolomone na uluma pali manda selio.
13 Sawar etei i wanawananamaim ayu fair abaib, imaim karam boro anasinaf.
14 Akumu sika na-kolo ono na-kinia kopu sepo nanga umbunama talko meringi akumu papu.
14 Baise a merar ayiy au makakaf wanawanan kwabibaisu i kwa a gewasin ayu kwabi’obaiyu isan.
15 Ono Pillipai yombomane pilielemele, nane u pulu polopo semane peangamo topo silipu andopole ono moloringina ombo topo sirindu pilieringi kinia pe ononga kolea Masedonia poropinji mundupu kelepo kolea lupa marenga purundu kinia onone mindi na liku tapondoko kou-mone mare siku mundoringi liltindu. We Karasinga yombo talape lupa marene naa siringi.
15 Kwa Philipi sabuw marasika ayu boubu ana tur gewasin abibinan ufunamaim Masedonia abihamiy ana veya, kwa akisimo a baitinin ayu kwabibaisu i kwaso’ob naatu anawayow kwabaib auman i kwaso’ob, ekaleisia afa i men hibaisu.
16 ⸤Kolea Masedonia poropinji u mundupu naa kelepo⸥ kolea-awili Tesallonaika pumbu molorundu kinia kepe ‘Na mélse mólo naa topili.’ ningu wale mare ono Pillipai yombomane liku tapondoko mélema siku mundoringila.
16 Naatu ana Thessalonica atit ama’am ana veya kwa a siwar i men mar ta’imon kwaiyafar baibais kwaitu’umih, baise mar maumurih maiyow kwaiyafar.
17 ‘Na mélema we siengi.’ nimbu mawa sepo naa nikiru. ‘Na liku tapondoko mélema we singímunga ⸤Pulu Yemone⸥ ono méle peangama olandopa simba lingí, aku-kinia na konopu simbú.’ nimbu aku sipu nikiru.
17 Ayu i men nati siwar baiyafarin ayu bain isan ao’omih, en baise akokok a baitininamaim baigegewasin kwanab.
18 Akumunga, mélema pali síngimunga pepámo i topo sikiru. Mélema siringi liltindu akuma na mólo torumu mélemanga olandopa siringi liltindu. Kiniá onone méle siku mundoringi mélema Epapodaitasini mendepa orumu-na liltindumunga na méle paa awisili taltolio. Aku mélema síngi, olio Pulu Yemo popo topo méle kalopo silimuluma Pulu Yemone muna pilipa peanga pilipa limú mele aku sipa kanu mélema popo topa kaloli mélema mele yuni kanopa peanga pilielemo.
18 Sawar kwabiyafaren etei i abow, naatu tafan kwaya’abar auman na abaib i ra’at kwanekwan, naatu au kok abisa anotanot etei Epafaroditas kwaitin bow nan i abow umou awan karatan. Siwar nati kwaiyafar abaib i sibor yamurin gewasin faur yamurinabe eyen God eyun ebiyasisir na’atube abai.
19 Karasi Yesusini ononga nimba senderimu, yunga yomboma molemelemonga, nanga Pulu Yemone méle peanga awisili taltolemo mélemanga mare ‘ono méle mólo tolemoma pali taltangi.’ nimba simba.
19 Imih ayoyoyoban, Regah God boro a kok etei na’itin Jesu Keriso ana toto ana buyoy wanawanan ma’agiy ema’am ine kwa etei boro nigegewasini.
20 Alieli olionga Lapa Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondopo yu kape nimbu mololipu mindi pamili. Sika aku samili.
20 Tamat God merarayow bora’ara’aten tanitin wanatowan, wanatowan. Amen.
21 Ono Karasi Yesusinga yomboma pali nane “Ono manda molemeleye?” nikiru. Na kinia pea molemolo genupilimane kepe “Ono manda molemeleye?” nikimilila.
21 God ana sabuw etei’imak hai tur ina’owen hai merar ayiy. Taituwa bairi iti ama’am a merar tiyiy.
22 Pulu Yemonga yomboma pali, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ulkana pelemele yomboma kinia pea, onone “Ono manda molemeleye?” nikimilila.
22 God ana sabuw bairi iti ama’am kwa a merar tiyiy. Naatu merarayow gagamin i Caesar ana nibur bairi kwa a merar tiyiy.
23 Ye-Awili Yesusi Karasini ononga minima we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipa sepili.
23 Ayu ayoyoyoban, ata Regah Jesu Keriso ana manaw ana kabeber kwa ayub nikofan bairi kwanama. Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.