Efésios 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunga, na Ye-Awilimunga kongono serindumunga ka-ulkana pepo molio yemo, nane tondolo mundupu ono ungu-mane sipu nimbuli: Pulu Yemone onondo ‘Ono nanga yomboma molko nanga kongonomo sendangi wangi.’ nimba, nimba taltorumu-na ongo yunga yomboma moloringi mele molemele kene yuni kanopa peanga pilielemo uluma seko molaa.
1 Ayu i Regah wabinamaim dibur arun ama’ama, imih kwa ao’ototofari, God ayawas ya’asair eaf kwana kwabaib imaim kwanama.
2 Alieli ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ ningu molko, yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu taka leko molko, yombomane ono yando seko kinjingí kinia anju onone konopu mondoko pundu naa toko we siye kolko konopu awisili kimbu naa sieyo.
2 Mar etei taiyuw kwanayara’iyi, kwanakakaf, yatenanub, yabowamaim taituwa kwanabuwih.
3 ‘Olio Karasinga yombo talape selumu molemolo yomboma konopu seluna pupili taka lepo molamili.’ ningu ‘Konopu seluna pupili.’ nilimú Minimuni ono ‘Ambolopili.’ ningu molaa.
3 Anun Kakafiyin buwi kwana bita’imoni i kwanasinaftobon a kou’ay nati i kwanabukikin tufuwamaim kwanama.
4 ‘⸤Pulu Yemone⸥ oliondo ‘Yunga yomboma molangi waa.’ nirimumunga ⸤kolea-peangana pumbu molomolo⸥.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulu-selumu mindi, aku sipala olio yombo kangi selumu mele molemolo; Mini Kake Séli olionga konopumanga molemomo selumula;
4 Biyat i ta’imon, Anun Kakafiyin i ta’imon, God ea’afit i nuhifot ta’imon tabai,
5 olionga Ye-Awilimu selumula; kuru mondoli ulumu selumula; no lili ulu-pulumu selumula;
5 Regah i ta’imon, baitumatum i ta’imon, bapataito i ta’imon.
6 olionga pali Lapa Pulu Yemo selumula. Yu olio Karasinga yombomanga pali olandopa molemo; yu olio molemolomanga pali suku-singina molemo; yu olionga pali konopumanga molemo.
6 Naatu God i ta’imon, sabuw tutufin etei’imak Tamat, naatu iti etei’imak ata ukwarin, Regah ta’imon, etei’imak wanawanatamaim ebowabow, naatu wanawanatamaim ema’am.
7 Pulu Yemo we kondo kololimunga Karasini olio sepo molomolo tondoloma moke sepa olio selu selu nimba awili sepa we sirimu.
7 It ta’ita’imon manaw kabeberamaim Keriso ana usar bitit i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
8 Pulu Yemonga bokuna aku sipa nilimú kanumu. Yuni nimbale:
8 Buk Atamaninamaim iti na’atube eo,
9 Yu ‘olandopa purumu’ nirimu akumu olando purumumunga lipa ora sirimuye? Mólo. U yu paa mana maniando purumumunga lipa ora sirimu.
9 Tur iti, “Yen Auyom.” Ana’an i iti, wantoro’ot i marane ra’iy, re anababatun me wanawanan run.
10 Ye muluna paa olandopa purumu ye kanumu u mana maniando purumu yemo. ‘Mulu ma koleamanga pali molambo.’ nimba aku serimu.
10 Imih orot nati taiyuwin yara’iy re’er, nati orot ta’imon yen auyomtoro’ot tit, naatu mar ana hanef etei natabir rabon mar tafaram tutufin etei ana’itinin bai karatan.
11 Kanu yemone mindi ⸤mana⸥-yomboma tondoloma moke sepa we sirimu.
11 Naatu i taiyuwin siwar bow orot ta ta faramih, orot afa tur abarayah himatar, afa dinab tur faramayah himatar, afa binanuyah himatar, afa Kirisiyan hai bonawiyenayah himatar, naatu afa bai’obaiyenayah himatar,
12 Karasini ‘Nanga yombo talapemo nanga kangimu enge nimba molopa kondopili kene Pulu Yemonga yomboma pali Karasinga kendemande-kongonomo seko molangi.’ nimba aku sipa tondoloma yunga yomboma moke sepa we sirimu.
12 saise God ana sabuw tatabobuna’ih bowabow ana ef hitaso’ob. Naatu bowabow tataburiri tatabow Keriso biyan tatawowab tara’at tayen
13 Olio ⸤yunga yomboma⸥ ‘ ‘Sika’ nimbu kuru mondolemolomonga konopu seluna pupili molopo, Pulu Yemonga Malone konopu- muni pilipa molemo mele olio pali selu sipu pilipu kondopo, umbu-konopu enge nimba pepili mololipu pumbu, kamu Karasi molemo mele olio umbu-konopu pepili molamili.’ nimba aku serimu.
13 tanan it etei ata baitumatum an ta’imon tamatar. Naatu God Natun ana kirikirifot tataso’ob gewas, wanawanat takwat Keriso ana tutufin tatab.
14 Aku sipu sepo molomolo kinia bolango kangama konopu naa pepili molemele mele naa molomolo. Nomuna poporome topa nona andoli sipi mare we topa memba andolemo mele ye mare kondi toko kolo tolemele yema ongo ono “I-siku sangi. I-siku sangi.” ningu mane silimili kinia we pilku konopuma topele-mapele toko lombili pulimili mele olio aku sipu naa semolo.
14 Saise it boro men kek na’atube tatama’am, sabuw baifufuwenayah hitan hitifufuwit ata baitumatum hitiyuwiyuwimih. Kotar yabat nane ebabin ebiyuwiyuwibe. Anayabin sabuw hai notamaim baifuwen tur afa himataren sabuw afa hifufuwih hinawiyih sa’ab tenan.
15 ⸤Kolo toli yemane ningí mele komu sendepo naa pilipuli⸥ Karasinga kangimu molemolo yombomane ‘Olio nokopa olionga penge molemo ye nokoli Karasimu molemo mele molamili.’ nimbu anju yando konopu mondopo ungu-sikama mindi nimbu molamili.
15 En baise nati efanin, yabowamaim tur anababatun tanao, ef tata’ane ata orot ukwarin Keriso wanawananamaim tanawowabit tanayen.
16 Yu kimbu ki kangi mélemanga pali nokolemo pengemo. Yuni bele pulkonio mélema pali ‘enge nipili.’ nimba tondolo mundundulimú. Akumunga, kangimunga mélema pali anju yando konopu mondopa lipa tapondolemo kinia kangimu olandopa olandopa tondolo pumba enge awili sepa pelemo.
16 I ana bainakokomaim biyat tutufin etei bai na ikokofan wowab gewas. Naatu biyat hai bowabow Regah bitih na’atube tebowabow ana veya biyat i erara’at naatu yabowamaim ewowowab gewas.
17 Akumunga, Ye-Awilimuni ‘Ono nokopili.’ nimba na namba sirimumunga nane ono tondolo mundupu ungu se i-sipu nimbu sikiru: Karasinga yombo talapena ultukundu molemele yombomane seko molemele mele paa naa sangi. Kanu yomboma ⸤ ‘Pulu Yemonga unguma naa pilielemolo.’ nilimilimunga⸥ ononga konopuma mimi sipa naa pepa amu mele tolemele.
17 Regah ana onowatenamaim ayu kwa abimatnuwi, Eteni Sabuw tema’am na’atube men kwanama’amih, anayabin nati sabuw i hai not hikwaris koko’awabe tema’am.
18 Kanu yomboma ono uluma pali naa pilku ononga konopuma pipi silimilimunga Pulu Yemo molopa selemo mele naa pilku, ononga pilipa kondolima simbulu tolemo akumunga ono Pulu Yemonga konde molopa kondolimunga ultukundu molemele.
18 Hai not etei i gugumin awan karatan, God ana yawasamaim i hitabaratait nabin anababatun tebatabat, anayabin ukwarih i hifokar naatu dogoroh hikabay.
19 Ulu selemelema pilku apuruku pipili kolonge ulu-pulumu ⸤mania purumu⸥ ono-kinia naa pelemomonga ono ulu kirimanga sukundu walu sumbi siku pungu, yomboma kanokole pipili kololemele ulu kalaro mololima konopu kimbu siku seko molemele.
19 Biya’ohow naniyan i men kafai hiso’ob, hai yawas tutufin etei kakafin nowanamih hitin bai susuw, naatu in sesebar teo’onofar.
20 — ausente —
20 Baise kwa i men iti na’atube hi’obaiyi kwana Keriso kwasu’ubimih.
21 — ausente —
21 Kwa Keriso isan i hio kwanowar, naatu Turobe yawas gewasin Jesu wanawananamaim ema’ama isan i hi’obaiyi.
22 Ono senge mele ningu mane sirimulu mele i-sipa: “Ono u moloringi kinia ononga u-we-konopumane ulu-pulu-kirima yakala kolko seko kinjiku moloringi kanu konopuma munduku keleangi. Aku seringi ulumane ya ma-koleana molko kinjilimolá; kolkole kolea kirinala pungu mindili nongo molko kinjiku mindi pulimolámo.
22 Imih kanab atamanin nawiyi yawas kakafih, baifufuwen in kura’ara’ahi kwasinaf gugurusi, nati kanab atamanin i kwanikiya’ub kwanabosair.
23 Kanu u-we-konopuma munduku kelko ono konopu kondema pepili molangi.
23 Dogor naatu a not etei i kwanabow kwaniwa’an boubuh hinamatar,
24 ‘Pulu Yemo konopu pelemo mele olio konopu konde aku sipa pepili.’ ninguli Pulu Yemone ulu-pulu peanga sumbi nilima sepa paa kake sepili molemo mele aku siku molangi.” nimbu ungu-mane aku sipu sirimulu.
24 naatu kanab boubun God ana’itininabe wowab yai inu’in i kwanab kwaniyoun, saise yawas anababatun, ana ef mutufor naatu kakafiyin boro imaim nirerereb.
25 Akumunga, ⸤u-we-konopuma munduku kelko konopu kondema liku panjikuli⸥ ono ungu kolo toli ulu-pulumu munduku kelko, kangi selumunga kimbu-ki mélema gilimú mele aku sipu olio Karasinga yomboma pali konopu selumu pepili molemolo kene olionga pulu lemó yombomando ungu-sikama mindi ningu molangi.
25 Naatu baifufuwen i kwanihamiy, taituwa isah i turobe hai tur kwana’owen, anayabin it etei tana taita’imon Keriso biyan tamatar.
26 Ono mumindili sembá kinia ‘Ulu-pulu-kiri se naa samili.’ ningu, pilku kondoko molangi. Ono mumindili kolko molangi ena pumu liemu
26 Ya nasoso’ar na’at, men yaso’ar nabonawiyi bowabow kakafin inasinaf. Naatu men yaso’ar auman inama nan veya nare.
27 ono ‘⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone olio kamu kondi topili.’ ningu aku senge. Akumu manda naa sembá.
27 Men Demon Mowan veya nati’imaim initin narunamih.
28 Mélema wa limili yomboma aku ulumu munduku kelko kiniá wa naa liku, kou-mone kongono sangi. Ononga kimane mélema wa naa likuli ningímuni, ‘Yombo mare méle mólo tombama lipu tapondopo mélema siemili.’ ninguli kanu wa noli yombomane ononga kimane kongono peangama sangi.
28 Orot yait ebabain, i bain nihamiy naatu nabusuruf nabow, saise ma gewasin nab nama gewas. Naatu sabuw yababan wairafih nibaisih.
29 Ononga keremanga ‘Ungu kiri se wendo naa opili.’ niengi. Karasinga yombo konopu pange sembama kinia molko kinjingima kinia ono tondolo mundundumba unguma mindi niengi. Ungu mare kanu yomboma pilingí kinia ono lipa tapondomba unguma mindi niengi.
29 A tur men womararin ina’omih, baise baibais ana tur gewasin inao, saise sabuw baibais abisa tekokok boro hinab nawowabih hinara’at. Naatu sabuw iyab tur tenonowar boro nibaisih.
30 ‘Mini Kake Sélimuni ono yomboma ulu-pulu-kirimane kondi tolemo koleamonga pe kamu wendo pungu, ulu-pulu-kiri se naa pelemo, manda molonge koleana wangi kene ono iseli-u nokopa molopili.’ nimba Pulu Yemone Minimu sirimu aku Minimuni kanopa kiri pilipa konopu peanga naa lemba uluma naa sangi.
30 Naatu God Anun Kakafiyin men yababan kwanitin. Anayabin Anun Kakafiyin i God ana’i’inanen wanawanatamaim ema’am it i nowan. Saise nati Veya gagamin nanan ana veya it boro narufamit nabotaitit tanatit.
31 Yombo lupama kinia konopu kiri panjiku seko kinjiku, iri toko mumindili kolko, opa seko ungu-bulkundu nindiku, aku ulu-selemelemanga ulu-puluma toko mania mundangi.
31 Imih dogor wanawanan tenakuyakuy, gagamat, yaso’ar, okwanekwan naniyah kakafih ta ta etei kwanihamiyen.
32 Onone onono anju yando kondo kolko seko kondoko, Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba we siye kolorumu mele aku siku yombomane ono seko kinjingí uluma ‘Mania pupili.’ ningu we siye kolangi.
32 Naatu nati sawar efanih, kwa i taituwa etei isah kwanamanaw kwanakabeber, kwaniwanbabanih. Naatu notawiyen isa nama, Jesu Keriso ana bowabowamaim God notanotawiyit na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.