Colossenses 2

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ono kinia, Karasinga yombo talape LLadosia taono molemele yomboma kinia, koleamanga pali yombo na naa kanolemele yomboma kinia, ono ‘Paa lipu tapondambo.’ nimbu kála-sepo kongono sendelio mele ‘ono piliangi.’ konopu lekero.
1 Ayu bowabow fokarin maiyow kwa isa, naatu Laodicea ekaleisia isah abowabow, i akokok anao kwananowar, naatu sabuw afa ayu men hisusu’ubu auman isah abowabow i anao kwanaso’ob.
2 ‘ ‘Ono konopu tondolo pupili molko, anju yando konopu mondonge ulumuni ono lipa sere lendemba kinia ono ⸤Karasinga⸥ ulu-puluma pali mimi siku pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele kamu alieli-alieli aku siku olandopa pilku molangi.’ nimbu na paa kála selio. Aku siku pilkuli Pulu Yemonga ungu lopi sepa pelemomonga ono piliangila.’ nimbu na kála seliola. Aku lopi sepa pelemo ungumu Karasi yu.
2 Ayu au kok gagamin iti sabuw dogoroh i kaufair awan nakaratan, naatu yabowamaim naku’ayih saise so’ob tutufin enan naniyan hinab naatu God ana kirikirifot Keriso wanawananamaim hinaso’ob.
3 Pilipa kondoli ulu-puluma kinia, konopumane pilielemele ulu-puluma kinia, aku ulu-puluma Karasi yu-kinia lopi sepa pelemo. Akuma kou-mone mele bengena sengepea sepa lemó mele yu-kinia aku sipa pelemo.
3 Keriso akisin maiyow i ata ukwar rerekab isan ana so’ob an, naatu so’ob gewasih etei nugunug na’atube awan ma’afut ma’atan ema’am.
4 ‘Yombo marene onondo kolo toko ungu peanga mare ningu kondi tonge.’ nimbuli i ungumu ono nimbu sikiru.
4 A tur ao’owen, orot babin men ta veya kwanitin a natain nifufuwimih, ana tur nayare hamehamen mumunin nao men kwananowar.
5 Na ono-kinia naa molio-na-kolo ‘ono-kinia molio.’ konopu lepo, ono kopu seko tondolo munduku kongonoma sumbi siku seko Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondoko siye naa kololemele mele nanga konopumuni kanopole lakopo konopu siliu.
5 Basit ayu biyau’umaim i kwaboyouwu baise ayubu’umaim i bairit tama’am. Kwa a baitumatum Keriso wanawananamaim kwafatum badowan kwabatabat isan, ayu i abiyasisir yawas tutufin Keriso’omaim.
6 Pe kiniá ‘Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimu molopili, pea molamili konopumanga opili.’ niringi mele yu kinia pea kopu seko molangi.
6 Keriso kwaibasit a Regahamih kwabai, imih Jesu wanawanan kwanarun i ana kokomaim kwanama.
7 Unju se ⸤tondolo mundupa gilimbando⸥ yunga pulkonioma mana mania mundulimú, ulka se ⸤ ‘tondolo pumba giliepili.’ ningu⸥ simu enge nili se pololemele, ono ‘aku sipu tondolo mundupu giliamili.’ ningu unjumu mamo kinia kopu sepa gilipa ulkamo simu kinia kopu sepa gilimú mele ono Karasi kinia aku siku kopu seko gilku, olione ono mane sirimulu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele olandopa kuru mondokole, alieli Pulu Yemo kinia ‘Ange.’ niengi.
7 A wairoroh Jesu wanawanan na’of barur, a yawas i tafanamaim kwanawowab naatu a baitumatum nara’at fair nab hibi’obaiyi na’atube. Naatu dogor merarayow awan nakaratan.
8 ‘Yombo sene ‘yunga konopumuni pilielemo mele ono aku siku mele paa konopumane pilku molangi.’ nimba we-unguma kolo topa ono nimba simba.’ ningu kanoko kondoko molangi. Anda-kolepalimane u mane siringi yandopa pilieringi mele kinia, ma-koleamanga pali nokolemele kurumanga unguma kinia, kanu yombomane pilkuli ono ningu silimili. Karasinga konopumuni pilielemo unguma naa pilku ningu silimili.
8 Kwana’itin gewas men yait ta orot ana so’obamaim nifufuwi nanawiyi dibur kwanarunamih, iti bai’obaiyen, i orot hiyabunibun re enan naatu iti tafaram ana sabuw hai ofafar hio hikikirum, i hiyabunibun enan men Keriso biyanane enan.
9 Karasi mana-ye au lierimu kinia Pulu Yemo yuyu molopa selemo mele aku sipa ulu-pulumu Karasi yunga kangina pepa sengepea selemo mele ono pilielemele kanumu.
9 Anayabin Keriso biyan i God biyan tutufin etei nati’imaim ema’am.
10 Akumunga, aku yemo Pulu Yemo molopa selemo ulumu yu-kinia pelemo akumu ono yu-kinia kopu seko molemele kinia Pulu Yemone ono kepe silimú ono-kinia sengepea sepa pelemóla. Kanu ye Karasimu yu muluna kuru enge nilima kepe, aku méle namba pelemo-na mélema nokolemelemanga pali, yu ye olandopamo molemo.
10 Imih o Keriso inabaib ana veya yawas tutufin etei boro inab naatu o biya tutufin etei God boro niwani. Anayabin o Keriso ana kou’ayomaim kuma’am, i ana aiwob i auyomtoro’ot, yoyom bonawiyenayah naatu roubabaruwen hai aiwob etei hai fair tafahimaim.
11 Ono yu-kinia ongo kopu seko moloringi kinia kangi se kopisiku wendo lili ulu-pulumu ono sirimu liltingi. Aku kangi se kopiseli ungu sirimumu yombomane kangikundu selemele akumundu naa nirimu. Karasini senderimu ulumuni olio kangi se kopisipa wendo lili ulumu liltimulu, akumu olio ulu-pulu-kiri serimulumanga u-we-konopumanga tondoloma mania purumu. Aku ulumu kangi se kopisipa wendo lili ulu sikamo.
11 Kwa kwana Keriso nowan kwamamatar i men orot hai a’afuw hibimatarimaim kwa a’ar hi’afuw kwana Keriso nowan kwa mataramih. Baise Keriso taiyuwin ana a’afuwamaim dogor a kakafin e’afuw bosair.
12 Ono no linderingi kinia Karasi kinia pea ono ⸤koloringi⸥ óno seringi kanumu. Pe ono ‘Sika Pulu Yemone yunga tondolomone Karasi topa makisinderimu.’ ningu kuru mondoringimunga Karasi topa makisinderimu Pulu Yemone ono no liltingi kinia Karasi kinia pea topa makisinderimula.
12 Anayabin bapataito kwabaib ana veya’amaim, kwa i Keriso bairi hubemaim hitouni; naatu God ana fairamaim Jesu morobone biyawas ana maramaim, kwa auman abaitumatumamaim God yawas it kwamisir maiye.
13 Ono u-we-konopuma pepili ulu-pulu-kirima seringi kinia kepe, ono Juda yomboma naa molko yombo-lupama moloringimunga Pulu Yemonga ungu-manemane ono naa nokorumu kepe, aku ulutolone ono topa kondorumu, yombo kololima mele moloringi, aku-na-kolo Pulu Yemone ‘Ono Karasi kinia pea konde molangi.’ nirimu. Yuni olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘Kamu mania pupili.’ nimba,
13 Kwa ayubimaim i kwamorob, anayabin a bowabow kakafinamaim naatu Ufun Sabuw aur ofafar en. Baise Keriso wanawananamaim God kwa yawas it, naatu ata kakafih etei notawiyen.
14 Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema bokuna torumumane oliondo alieli ‘Seko kinjilimili.’ nilimú ungu-manema olio tondolo mundupa nokorumu tondolomo ‘Olio kotena unguri naa sendepili. Kamu mania pupili topo mania mundambo.’ nimbale ⸤Pulu Yemone⸥ aku ⸤ungu-mane⸥ma lipa ⸤Karasinga⸥ unju-perana pirimuni uku topa panjerimu.
14 Ata kakafih etei sasamen, abisa ofafar eo men tabi’ufunun ana bit tabaib. Naatu ata kakafih etei fefemaim hikirumen hi’inu’in bai in Jesu onaf afe’en hio’onaf ana veya’amaim gurus.
15 Mulúna kuru enge nilima kepe, aku méle namba pelemo-na mélema nokolemelema pali ononga tondoloma unju-perana ⸤kolorumumunga⸥ topa mania mundupa, ‘ ‘Kurumanga enge se naa pepa kamu mania purumu lémo.’ ningu kanangi.’ nimba ono lipa ora sirimu.
15 Naatu onaf afe’en Keriso taiyuwin afiy hai bonawiyenayan ana fair rufam tit bebeyan i’obaiyit kakafin wasatan.
16 ⸤Yuni aku serimu⸥ kene ‘Yombo sene olio kere-langi nombo no nombo wale kake selimanga uluma sepo, oli ke tolemo kinia uluma sepo, koro mololi wale Sambatemanga uluma sepo, aku ulumanga yombo sene semolo mele apurupa ungu-mane se naa nimba panjipa, iri topa “Seko kinjikimili.” ni naa nipili.’ niengi.
16 Imih o a bay ku’aa o a harew kutomatom men yait ta nao fafarimih, na’atube veya gagamih, o sumar bebegawan ana hiyuw, o Baiyarir ana veya men kwanabi’ufunun isan sabuw men hina’uwimih.
17 Ulu akuma ‘Sangi.’ ningu u ungu-manema ningu panjeringi akuma pe wendo ombá ulu se manda manjiku aku uluma seringi. Aku ulumanga sika ulumu Karasi-kinia pelemo.
17 Iti sawar etei i ina’inan na’atube, uwatanah no marasika hima’am imaim i’obaiyih God hikwakwafir, abisa boro uf tamamatar isan. Baise Keriso i na sawar hai yabih anababatun sinaf himatar, imih nati sawar atamanih i sawar.
18 Yombo se kaima sepa kanolemo mélema semane topa yu yuyu ‘Konopu siembo kene nanga imbi ola naa molopili molambo.’ nimba kolo topa, angellomanga imbima ambolopa paka tondopa kape nilimú yombo sene ‘Aku sipu seliomonga na nanu pilipa kondoli olandopa pelemo.’ nimba “Ono selemele mele seko kinjilimilimunga Pulu Yemone ono méle naa kalomba lingí.” nimbá kinia yunga ungumu naa piliangi. Kanu yombomo yu yuyu yunga u-we-konopumuni aku sipa pilipa yuyu imbi ambolopa paka tolemo.
18 Men yait ta taiyuwin ufunane ana itinin nigewasin nayara’iy nao, ayu i ina’inan afa aitah, tounamatar hai kwafirinamaim tanakwafir. Nati sabuw isah men kwanibasit hina’uwi, sabuw bai’o’orotoyah hai not moumurih.
19 Kanu yombomo yu Karasi kinia sere leko naa molembele, lupa-lupa molembele. Olio Karasinga kangimu, yu kangimunga pengemo. Pengemone kimbu ki kangi mélemanga pali nokopa, bele pulkonio mélema pali ‘enge nipili.’ nimba kere-langi silimú, aku sipa mele Karasi olionga pengemone olio yunga kangimu yu-kinia lipu sere lepo molemolo kinia aku selemo. Aku selemomonga Pulu Yemonga engemone ⸤Karasinga⸥ kangimu sepa awi silimú.
19 Nati sabuw Keriso biyanamaim hai murab i turu’um. Keriso i ukwarin. Naatu it etei i biyan turin, yabin it etei i ana murab fokarinamaim irarit, naatu God ana kokomaim tara’at ata not etataseseb.
20 Ono Karasi kinia pea kolkole ma-koleana uluma kamu siye koloringi, seluna manda naa molongemonga nambi semu-na kiniá ono ya ma-koleana yomboma mele molko ma-koleana ungu-manema pilku liku seko molemeleye?
20 Kwa i Keriso bairi kwamorob naatu iti tafaram ana afiy hai bonawiyenane rufami. Baise aisim kwama’am ana itinin i iti tafaram nowanabe? Aisim sawar iti na’atube kwabi’ufunun?
21 Ungu-manemane ⸤kere-langi mare kinia no mare kinia akumando⸥ “Naa ambolaa!” nimba, “Naa naa!” nimba, “Kini simbi naa tondangila.” nilimú aku ungu-manema mele nambi semu-na pilku liku selemeleye?
21 Iti bay men kwana’aan, nati men kwanakartubun, iti men kwanabutubun,
22 Aku ungu-manema pali mana-yombomane mindi konopumane pilku “I-siku saa. I-siku saa.” ningu ungu-mane silimilimunga aku ungu-manemane “Pilku saa.” nilimili mélema kinia ulu mare selemele kinia waltikele kamu kiri lepa mania pulimú. ⸤Kanu mélemane ono lipa tapondomba ulu se naa pelemo.⸥
22 sawar iti etei i orot hai bai’obaiyen, bay i anin isan matar imih etei tanaa.
23 Kanu ungu-manemane ‘ ‘olio imbi naa molopili molamili.’ ningu, mélema kape ningu imbi ambolko paka tondoko, ‘olionga kangima mindili nopili.’ niengi.’ ningu ulu mare aku siku selemele mele kanokole ‘aku ungu-manema pilipa kondoli paa pepa peanga lemó.’ sika nimbu kanolemolo-na-kolo olio u-we-konopumuni ulu-kirima mindi pilipu ulu-pulu-kirima mindi yakala kololemo uluma ‘Topo mania mundamili.’ nimba lipa tapondomba ungu se kanu ungu-manema kinia paa naa pelemo.
23 Iti sawar etei i gewasih, anayabin boro nibaisit tanayoyoban gewas, tanayohar gewas, naatu taiyuwit boro tana yara’iyit tanakakaf, baise boro men nanunuw gewas. Anayabin orot babin ana not kakafin sinaf isan not ekukura’ara’ah boro men karam tanahirimih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Colossenses 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.