Atos 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs VC
VC Versão Católica
1 Pita Jonotolo yomboma ungu ningu siku molangili Pulu Yemo popo tondoringi yema kinia, ulka-tembele nokoringi ele-yemanga nokoli yemo kinia, Sadusi tapu-yema kinia, kanu Juda yombomanga ye awilima olo ungu ningu siku moloringilina oringi.
1 Enquanto eles falavam ao povo, vieram os sacerdotes, o chefe do templo e os saduceus,
2 Olone Yesusi óno-koleana lomboropa ola molorumu mele ningu siku yu aku serimu mele yomboma pali lomboroko ola molonge mele ningu siringili pilkuli ono mumindili koloringi.
2 contrariados porque ensinavam ao povo e anunciavam, na pessoa de Jesus, a ressurreição dos mortos.
3 Onone olo ka siku, ‘Kiniá ipu liemu kene opali kote sendamili.’ ningu olo liku ka-ulkana panjeringi.
3 Prenderam-nos e os meteram no cárcere até o outro dia, pois já era tarde.
4 Aku-na-kolo Ye Nokoli Karasi Yesusindu ungu ningu siringili pilieringi yombomanga awisili ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Kanu-kinia u ‘Sika’ ningu kuru mondoringi yema kinia pe kuru mondoringi yema kinia lipa sere lepa paip tausini mele moloringi.
4 Muitos, porém, dos que tinham ouvido a pregação creram; e o número dos fiéis elevou-se a mais ou menos cinco mil.
5 Opalikundu ye awilima kinia tapu-yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia kolea-awili Jerusalleme maku toringi.
5 No dia seguinte reuniram-se em Jerusalém os chefes do povo, os anciãos, os escribas,
6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa u molorumu ye Anasi kinia pe yunga kolali sepa aku sipa molorumu ye Kayapasitolo, olo kinia, ‘Jono’ nili ye se kinia, Allekesanda kinia, Anasi yunga pulu lierimu ye mare kinia, ono pea maku toringi.
6 com Anás, sumo sacerdote, Caifás, João, Alexandre e todos os que eram da linhagem pontifical.
7 Maku tokole niringimuni Pita Jonotolo kote sendengendo ononga kumbikerena liku ola anjiku mangilku ninguli: “Olo-kinia nambolka engemo pelemo, molo nawenga imbimunga mangilkuli olone kanu ulu-tondolomo sengiliye?” ningu mangilieringi.
7 Colocando-os no meio, perguntaram: Com que poder ou em que nome fizestes isso?
8 Kanu-kinia Mini Kake Sélimu Pitanga konopuna pumba molopa manda serimu kinia Pitane onondo nimbale: “Ono Juda ye awilima kinia, tapu-yema kinia,
8 Então Pedro, cheio do Espírito Santo, respondeu-lhes: Chefes do povo e anciãos, ouvi-me:
9 onone olto mangilkimilimu, oltone ye kimbu kiri lielimu kondo kolopo lipu tapondombulumunga mangilkimili konopu lekero. Akumu nambi sepa peanga liemu konopu lekole mangilkimilinje?
9 se hoje somos interrogados a respeito do benefício feito a um enfermo, e em que nome foi ele curado,
10 Aku liemu ono kote pilkimili Isirele yema kinia ononga yomboma pali i ungumu piliaa! Kolea-kanga Nasarete ye Yesusi Karasi, onone ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko panjeringi, Pulu Yemone topa makisinderimu, kanu ye Yesusinga engemone yunga imbi mangilipu ⸤ “Peanga liepili.” nímbulu kinia⸥ i yemo peanga lepa ononga kumbikerena gilkimu ono kanokomele.
10 ficai sabendo todos vós e todo o povo de Israel: foi em nome de Jesus Cristo Nazareno, que vós crucificastes, mas que Deus ressuscitou dos mortos. Por ele é que esse homem se acha são, em pé, diante de vós.
11 Konane se tokole ungu-iku toko niringi mele i-sipa:
11 Esse Jesus, pedra que foi desprezada por vós, edificadores, tornou-se a pedra angular.
12 Yombo sene lupa olio manda naa lipa tapondomba. Ma-koleamanga pali yombo sene lupa ‘Olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa, molopo kondomolo aulkana lipa mondopili.’ nimbu imbi lepo mangilimulú yombo se lupa mólo. ⸤Yesusi Karasi yuyu mindi.⸥” nirimu.
12 Em nenhum outro há salvação, porque debaixo do céu nenhum outro nome foi dado aos homens, pelo qual devamos ser salvos.
13 Pita Jonotolo pipili naa kolko unguma sumbi siku niringili kanoko, olo sukuli naa seko we umbu-yetolo moloringili kanokole ono konopu awisili liku mundukuli, ‘I yetolo u Yesusi pea kopu seko andoringili yetolo lepomo.’ ningu pilieringi.
13 Vendo eles a coragem de Pedro e de João, e considerando que eram homens sem estudo e sem instrução, admiravam-se. Reconheciam-nos como companheiros de Jesus.
14 Aku-sipa na-kolo ye seko peanga siringili kanu yemo olo pea kopu seko gilieringi kanokole ono ungu se manda pundu toko naa niringi.
14 Mas vendo com eles o homem que tinha sido curado, não puderam replicar.
15 Akumunga “Olo kanjollo ulkana pena pale.” niringi pena puringili kinia ono onono angelema ningu ninguli:
15 Mandaram que se retirassem da sala do conselho, e conferenciaram entre si:
16 “I yetolo olio nambi samiliye? Olone ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko molemele mele⸥ lipa ora silimú ulu-tondolo paa peanga se sengili Jerusalleme molemele yombomane pali pilku kanongi ulumu olione “Naa sengili.” nimbu manda aki naa tomolo.
16 Que faremos destes homens? Porquanto o milagre por eles feito se tornou conhecido de todos os habitantes de Jerusalém, e não o podemos negar.
17 Aku-na-kolo i ungu nikimbilimu koleamanga pali niliku pungí pilingí kinia manda naa sembá kene “Kelko i ye ⸤Yesusi⸥nga semanemo yomboma toko siku yunga ungumu koleamanga anju anju naa niengili! Níngili liemu olo aku siku mongo lingilímunga umbuna simulú.” nimbu “Mólo” niemili.” niringi.
17 Todavia, para que esta notícia não se divulgue mais entre o povo, proibamos com ameaças, que no futuro falem a alguém nesse nome.
18 Aku siku ningu panjikuli, “Olo wale.” ningu olondo ninguli: “Paa ungu kanga-kolte kepe, Yesusinga semanemo toko yomboma paa ungu-mane naa siele! Mólo!” niringi.
18 Chamaram-nos e ordenaram-lhes que absolutamente não falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Aku-na-kolo Pita Jonotolo olone onondo pundu toko ninguli: “Pulu Yemone olto “Sale.” nilimú mele mundupu kelepo, onone “Sale.” nikimili mele pilipu sembulu liemu Pulu Yemone kanopa peanga pilimbanje? Ono onono piliame!
19 Responderam-lhes Pedro e João: Julgai-o vós mesmos se é justo diante de Deus obedecermos a vós mais do que a Deus.
20 Aku-sipa na-kolo olto ulu kanorumbulu mele kepe pilierimbulu mele kepe oltonga keremo pipi manda naa simbulú.” niringili.
20 Não podemos deixar de falar das coisas que temos visto e ouvido.
21 Onone olo kelko tondolo munduku ningu pipili kondokole “Olo pale.” niringi. Olone ulu-tondolo seringili mele yombomane pali kanokole, Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi-kulu ono kanokole olo ambolko umbuna singí aulka se koroko kelieringi.
21 Eles então, ameaçando-os de novo, soltaram-nos, não achando pretexto para os castigar por causa do povo, porque todos glorificavam a Deus pelo que tinha acontecido.
22 ⸤Ulu se⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolomone seko peanga siringili ye kanumu yunga kalia-ingi paono talo omba purumu.
22 Pois já passava dos 40 anos o homem em quem se realizara essa cura milagrosa.
23 Pita Jonotolo “Wendo pale.” niringi kinia olonga yomboma moloringina sumbi siku punguli, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia kanu yemane olondo niringi mele olonga Yesusinga ungumu pilieli yomboma semane toko siringili.
23 Postos em liberdade, voltaram aos seus irmãos e referiram tudo quanto lhes tinham dito os sumos sacerdotes e os anciãos.
24 Niringili mele pilkuli ono liku sere leko molko Pulu Yemo kinia ungu ningu ninguli: “Ye Awili Tondolo Olandopamo, nuni mulumu kepe mamo kepe nomu-kusamo kepe méle lemóma pali serinu.
24 Ao ouvirem isso, levantaram unânimes a voz a Deus e disseram: Senhor, vós que fizestes o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há.
25 Nuni ungu se ninindu nunga Minimuni olionga anda-kolepa, nunga kendemande-ye Depiti nimba sirimu kinia yuni pilipa yando nimba sirimu mele i-sipa:
25 Vós que, pelo Espírito Santo, pela boca de nosso pai Davi, vosso servo, dissestes: Por que se agitam as nações, e imaginam os povos coisas vãs?
26 Pulu Ye Awilimu kinia yuni
26 Levantam-se os reis da terra, e os príncipes se reúnem em conselho contra o Senhor e contra o seu Cristo {Sl 2,1s.}.
27 Sika i kolea-awilina ye nokoli kingi Erote kinia Romo ye Pondiasi Paillatetolo Isirele yomboma kinia Isirele yomboma naa molko yombo umbu lupa mololi yomboma kinia ono maku toko, nunga kendemande-ye kake seli u ningu taltorunu ye Yesusi ‘Topo kondamili.’ ningu waa toringi.
27 Pois na verdade se uniram nesta cidade contra o vosso santo servo Jesus, que ungistes, Herodes e Pôncio Pilatos com as nações e com o povo de Israel,
28 U nunga tondolomone nunu konopumuni pilku “I-siku sangi.” ningu panjerinu mele aku siku seringi.
28 para executarem o que a vossa mão e o vosso conselho predeterminaram que se fizesse.
29 Kanumunga Ye-Awilimu, kiniá olio-kinia onone “Semolo.” ningu olio ningu pipili kondokomele mele nuni pilkuli, nunga kendemande-yema nunga ungumu ningíndu pipili naa kolko sumbi siku niengi kene liku tapondoyo.
29 Agora, pois, Senhor, olhai para as suas ameaças e concedei aos vossos servos que com todo o desassombro anunciem a vossa palavra.
30 Nunga kendemande-ye kake seli Yesusinga imbi mangilipu yu mangilimulú kinia kuru tomba yomboma ‘Peanga liepili.’ ningu ulu-tondoloma seko, nunga kongonomo sekemolo mele ‘Yomboma “Sika akumu Pulu Yemonga kongonomo lepomo!” ningu kanangi.’ ningu lipa ora simba ulu-tondoloma sei.” niringi.
30 Estendei a vossa mão para que se realizem curas, milagres e prodígios pelo nome de Jesus, vosso santo servo!
31 Aku siku Pulu Yemo kinia ungu ningu pora siringi kinia ulka moloringimu jimi-jimi mele sepa, Mini Kake Sélimu ono-kinia molopa manda serimu-kulu pipili naa kolko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku yomboma andoko ningu siringi.
31 Mal acabavam de rezar, tremeu o lugar onde estavam reunidos. E todos ficaram cheios do Espírito Santo e anunciaram com intrepidez a palavra de Deus.
32 ⸤Ye Nokoli Karasi Yesusindu⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yomboma manda selu siku molko ono konopu seluna pupili moloringi. Yombo se yunga mele taltorumuma ‘nanga manjipa’ naa nimba, ‘olionga pea’ ningu sere leko taltoringi.
32 A multidão dos fiéis era um só coração e uma só alma. Ninguém dizia que eram suas as coisas que possuía, mas tudo entre eles era comum.
33 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane Ye-Awili Yesusi lomboropa ola molorumu kanoringi mele semane peangamo munduku naa kelko tondolo munduku toko siliku andoringi kinia Pulu Yemone ono we kondo kolopa paa sewi anjipa ‘Molko kondangi.’ nirimu.
33 Com grande coragem os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus. Em todos eles era grande a graça.
34 Ono moloringina yombo se kere-langi kepe mélse mólo torumu yombo se naa molorumu. Wale marenga nimba yombo se ma lepa ulka awisili gilipa serimumane ma we lepa ulka we gilierimuma kou-mone liku mengo ongo,
34 Nem havia entre eles nenhum necessitado, porque todos os que possuíam terras e casas vendiam-nas,
35 Yesusini lipa mundorumu yema moloringina ongo siringi, onone yombo se méle mólo torumu yomboma moke seko siringi.
35 e traziam o preço do que tinham vendido e depositavam-no aos pés dos apóstolos. Repartia-se então a cada um deles conforme a sua necessidade.
36 Aku siku seringi mele ‘Josepo’ nili ye sene aku sipa serimu. Kanu yemo Yesusini lipa mundorumu yemane yunga imbi se ‘Banapas’ niringi. Banapasinga ungu-pulumu ‘Yomboma nimba toyombo tondoli yemo’ . Yu LLipai yemo, yunga pulu-kolea Saiporas.
36 Assim José {a quem os apóstolos deram o sobrenome de Barnabé que quer dizer Filho da Consolação}, levita natural de Chipre, possuía um campo.
37 Yunga ma se lierimu kanumu kou-mone lipale memba omba Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema sirimu.
37 Vendeu-o e trouxe o valor dele e depositou aos pés dos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.