Atos 28
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs ARIB
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 No lepo no kelona pumbu pilierimulu kinia “I kolea kanga nomu suku-singina lemó koleamonga imbimu Molta.” niringi.
1 Estando já salvos, soubemos então que a ilha se chamava Malta.
2 Aku kolea pulu yombomane olio paa kondo kolko liku tapondoko, lo omba ali paa serimu-na unju sulku sepe kalondokole, sepe keku puluna nondoko mengo pungu mondokole “Pea molamili.” niringi.
2 Os indígenas usaram conosco de não pouca humanidade; pois acenderam uma fogueira e nos recolheram a todos por causa da chuva que caía, e por causa do frio.
3 Pollone unju kola mare lipa maku topale memba omba sepena kalorumu kinia kongi-ka-wambiye se sepene norumu pilipale wendo omba Pollonga kína kongilipa molorumu.
3 Ora havendo Paulo ajuntado e posto sobre o fogo um feixe de gravetos, uma víbora, fugindo do calor, apegou-se-lhe à mão.
4 Kolea pulu yombomane wambiyemo Pollonga kimu norumu kanokole ono onono ko liku ninguli: “I-yemo yombo se topa kondorumu lémo. Yu nona naa wangomu-na-kolo Sumbi Nili Pelemo Yemone “Yuni aku serimumunga we konde naa molopili. Sika kolopili.” nikimu lémo.” niringi.
4 Quando os indígenas viram o réptil pendente da mão dele, diziam uns aos outros: Certamente este homem é homicida, pois, embora salvo do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Aku-na-kolo Pollone ‘Wambiyemo pupili.’ nimba kimu tanda sirimu kinia wambiyemo sepena sukundu purumu, Pollo kolou naa kolopa we konde molorumu.
5 Mas ele, sacudindo o réptil no fogo, não sofreu mal nenhum.
6 Kolea pulu yombo kanumane ⸤ ‘Wambiye sene yombo se kongilimú kinia tomo memena sukundu pulimú kinia yombo kanumu kololemo.’ ningu pilku,⸥ ‘Pollonga kimu akombanje, molo yu topa mundumba kinia kolombanje?’ ningu ena awisili omba purumu kanoko moloringi-na-kolo yu aku sipa ungu se naa sepa we manda molorumu kanokole, ono kelko konopu topele toko ninguli: “I yemo yomboma nokolemo pulu ye se lepomo.” niringi.
6 Eles, porém, esperavam que Paulo viesse a inchar ou a cair morto de repente; mas tendo esperado muito tempo e vendo que nada de anormal lhe sucedia, mudaram de parecer e diziam que era um deus.
7 Aku koleamo nokorumu ye nokolimu yunga ulka paa awilimu nondopa gilierimu. Yemo yunga imbi Papillasi. ‘Ono nanga ulkana molamili waa.’ nirimu kinia purumulu, wale yopoko yuni olio kere-langi sipa nokopa kondorumu.
7 Ora, nos arredores daquele lugar havia umas terras que pertenciam ao homem principal da ilha, por nome Públio, o qual nos recebeu e hospedou bondosamente por três dias.
8 Yunga lapa kangi nomba olo omba pumba kuru torumu-na we aniembo lierimu. Yu aniembo lierimuna Pollo pumba, Pulu Yemo mawa sepa yu ambolopa sepa peanga sirimu.
8 Aconteceu estar de cama, enfermo de febre e disenteria, o pai de Públio; Paulo foi visitá-lo, e havendo orado, impôs-lhe as mãos, e o curou.
9 Aku sipa serimu kinia yu peanga lierimu-kulu kanokole, aku koleana kuru torumu yomboma pali Pollo molorumuna oringi, yuni ono sepa peanga sirimula.
9 Feito isto, vinham também os demais enfermos da ilha, e eram curados;
10 Pollone aku serimu-na kanokole olio nokoko kondoko méle awisili siringi. Pe olio sipina pumulú serimulu kinia olio méle mare mólo torumuma onone sipina mengo pungu taltondoringila.
10 e estes nos distinguiram com muitas honras; e, ao embarcarmos, puseram a bordo as coisas que nos eram necessárias.
11 Aku koleana oli yopoko molorumulu kinia sipi se, poporome torumu walema wendo orumu kinia aku koleana omba nokopa lierimu, kanu sipimunga purumulu. Kanu sipimu Allekesandia taono sipimu. Sipimunga kumbina pulu ye kolo toli ‘Susini kango talo olo-pakilia merimu’ ningu popo toringi pulu yetolonga none seli méletolo seko sipi kumbina mondoringi.
11 Passados três meses, partimos em um navio de Alexandria que invernara na ilha, o qual tinha por insígnia Castor e Pólux.
12 Olio sipina pumbu kolea Molta mundupu kelepo kolea Sairakus taonona pumbu wale yopoko molorumulu.
12 E chegando a Siracusa, ficamos ali três dias;
13 Sairakus taono mundupu kelepo pumbu Risiame taonona purumulu. Opalikundu poporome peanga se topale sipimu paka topa melepa purumu-na olio wale se we pumbu wale talo-sipamonga Putolli taonona pumbu sipimu kamu mundupu kelierimulu.
13 donde, costeando, viemos a Régio; e, soprando no dia seguinte o vento sul, chegamos em dois dias a Putéoli,
14 Aku taonona Karasinga yombo mare moloringi, kanopo liltimulu kinia onone oliondo ninguli: “Ono ya molamili.” niringi-kulu koro selu ono-kinia molopole, kolea-awili Romo kamu mania-aulka pumulú purumulu.
14 onde, achando alguns irmãos, fomos convidados a ficar com eles sete dias; e depois nos dirigimos a Roma.
15 Karasinga yombo kolea-awili Romo moloringima ‘Yema okomele.’ niringi pilkuli niringimuni, ono kolea-awili Romo munduku kelko, mare ‘Apiasi Makete’ niringi koleana ongo olio kanoko liku, mare ‘Yombo Ongo Pe-Pu-Pu Seringi Ulka Yopoko Gilierimu Koleamo’ niringi koleana ongo olio kanoko liltingi. Pollone kanu Karasinga Romo yomboma oringi kanopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba konopu peanga lierimu.
15 Ora, os irmãos da lá, havendo recebido notícias nossas, vieram ao nosso encontro até a praça de Ápio e às Três Vendas, e Paulo, quando os viu, deu graças a Deus e cobrou ânimo.
16 Olio kolea-awili Romo kamu sukundu purumulu kinia Romo gapomanomone “Pollo yuyu ulka senga pepili, akuna ami-ye sene nokopili.” nirimu.
16 Quando chegamos a Roma, {o centurião entregou os presos ao general do exército, mas,} a Paulo se lhe permitiu morar à parte, com o soldado que o guardava.
17 Pollo wale yopoko Romo molopale Romo moloringi Juda ye awilima “Waa.” nirimu. Ongo maku toringi kinia onondo nimbale: “Nanga ango-keme, nane olionga Juda yomboma kinia olionga anda-kolepalimanga ungu-manema kinia pilipu mokoli sepo ungu se naa serindu-na-kolo na Jerusalleme molorundu kinia Juda yombomane na ka siku Romo ami-yema siringi.
17 Passados três dias, ele convocou os principais dentre os judeus; e reunidos eles, disse-lhes: Varões irmãos, não havendo eu feito nada contra o povo, ou contra os ritos paternos, vim contudo preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos;
18 Onone nanga kote senderingi mele Romo gapomano yemone pilipale, “‘Yu toko kondangi.’ nimbú ungu se naa pilkiru. Yu we pupili.” nirimu.
18 os quais, havendo-me interrogado, queriam soltar-me, por não haver em mim crime algum que merecesse a morte.
19 Juda ye awilimane “Mólo.” ningu ta niringi kinia nane nimbuli: “Manda, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili. Romo pambo.” nirindu. Aku-na-kolo nane nanga Juda yombomanga kote sendembondo ungu se aku sipu naa nirindu. Ono ta ningu na toko kondonge seringi-kulu aku sipu nirindu.
19 Mas opondo-se a isso os judeus, vi-me obrigado a apelar para César, não tendo, contudo, nada de que acusar a minha nação.
20 ‘Na Romo yando ondumunga pulumu ono nimbu siembo piliangi.’ nimbu “Ono waa.” nimbu mangiliendu. Olio Isirele yomboma Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele ‘Sepili.’ nimbu nokopo molemolomonga ka-sénene nanga kína ka tongi-na molkoro.” nirimu.
20 Por esta causa, pois, vos convidei, para vos ver e falar; porque pela esperança de Israel estou preso com esta cadeia.
21 Romo moloringi Juda ye awilimane pundu toko Pollondo ninguli: “Judia molemele Juda yemane nu serinu mele olio piliamili pepá se toko yando naa siringi. Yando oringi yemane nuni ulu se seko kinjerinu mele ungu se naa ningu siringila.
21 Mas eles lhe disseram: Nem recebemos da Judéia cartas a teu respeito, nem veio aqui irmão algum que contasse ou dissesse mal de ti.
22 Aku-na-kolo olio Juda yombomane ungu-manema pilipu selemolo mele Juda yombo marene munduku kelko ulu konde se wendo orumu mele pilku selemele akumu koleamanga pali yombo awisilini “Seko kinjikimili.” nilimili kene kanu ulumundu nu konopumuni pilieleno mele olio piliamili ningu sieni.” niringi.
22 No entanto bem quiséramos ouvir de ti o que pensas; porque, quanto a esta seita, notório nos é que em toda parte é impugnada.
23 Onone aku ninguli Pollo-kinia maku tonge wale se ningu taltoringi. Kanu walemo wendo orumu kinia ⸤Juda⸥ yombo paa awisili Pollo perimu ulkana sukundu sukundu ongo maku toringi kinia yuni orili-u pulu polopa ungu nimba molopili ipupini lierimu. Yuni Pulu Yemo yomboma nokopa kingimu molomba mele nimba sipa, Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane toringi bokuma kinia, aku bokumanga ye se omba sembá mele niringi, kanumu Juda yomboma pilku ‘Wendo ombá.’ ningu nokoko moloringi mele we nokoko molemele, ‘Kanu yemo Yesusindu niringi.’ nimba ‘Onone “Sika lepomo.” ningu kuru mondangi.’ nimba tondolo mundupa ono nimba sirimu.
23 Havendo-lhe eles marcado um dia, muitos foram ter com ele à sua morada, aos quais desde a manhã até a noite explicava com bom testemunho o reino de Deus e procurava persuadí-los acerca de Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas.
24 Kanu-kinia maku toko moloringi yombo marene “Sika nikimu.” ningu kuru mondoringi, aku-na-kolo marene “Kolo tokomo.” ningu kuru naa mondoringi.
24 Uns criam nas suas palavras, mas outros as rejeitavam.
25 — ausente —
25 E estando discordes entre si, retiraram-se, havendo Paulo dito esta palavra: Bem falou o Espírito Santo aos vossos pais pelo profeta Isaías,
26 — ausente —
26 dizendo: Vai a este povo e dize: Ouvindo, ouvireis, e de maneira nenhuma entendereis; e vendo, vereis, e de maneira nenhuma percebereis.
27 — ausente —
27 Porque o coração deste povo se endureceu, e com os ouvidos ouviram tardamente, e fecharam os olhos; para que não vejam com os olhos, nem ouçam com os ouvidos, nem entendam com o coração nem se convertam e eu os cure.
28 — ausente —
28 Seja-vos pois notório que esta salvação de Deus é enviada aos gentios, e eles ouvirão.
29 — ausente —
29 {E, havendo ele dito isto, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.}
30 Pollo kalia-ingi talo pali Romo ulka senga yuyu perimu. Yomboma alieli yu molorumuna oringi kinia “Molamili waa.” nirimu.
30 E morou dois anos inteiros na casa que alugara, e recebia a todos os que o visitavam,
31 Yombo sene Pollone ungu nimbá aulkamo pipi naa siengi yuni Pulu Yemo mélema pali nokopa ye nokoli kingimu molemo molomba mele kinia, Ye-Awili Yesusinga semanemo kinia, Yesusi Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu mele kinia, yomboma pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba sirimu.
31 pregando o reino de Deus e ensinando as coisas concernentes ao Senhor Jesus Cristo, com toda a liberdade, sem impedimento algum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.