Atos 12

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ye Nokoli Kingi Erotene ⸤kolea-awili Jerusalleme molopa⸥ Karasinga yombo talapemonga yombo mare mindili lipa sipa tombando yunga ami-yemando “Mare pungu ka si-paa.” nirimu kinia ka siringi.
1 Por aquele mesmo tempo, o rei Herodes mandou prender alguns membros da Igreja para os maltratar.
2 Jononga genu Jemisi “Toko kondaa!” nirimu-kulu pilkuli opa seli lu-pultane yu toko kondoringi.
2 Assim foi que matou à espada Tiago, irmão de João.
3 Aku seringi kinia Juda yomboma pilku peanga pilieringi-kulu kanopale nirimumuni, pe “Pita pungu ka si-paa.” nirimu kinia yu pungu ka siringila. ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi wale akumu imbi leko⸥ ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walemanga yuni aku serimu.
3 Vendo que isto agradava aos judeus, mandou prender Pedro. Eram então os dias dos pães sem fermento.
4 Pita ka siku ka-ulkana panjeringi kinia ami-ye talape kise, talapena sukundu ye kise-kise ningu moloringi ono pali lipa sere lepa malapu kanumu, “Ono yu nokoko molaa.” nimbale nirimumuni, “Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi wale akumu omba pumbá kinia ‘Yomboma kanangi.’ nimbu ono molongena membo pumbu kote sendepo pilipu ami-yemando “Toko kondaa.” nimbú.” nirimu.
4 Mandou prendê-lo e lançou-o no cárcere, entregando-o à guarda de quatro grupos, de quatro soldados cada um, com a intenção de apresentá-lo ao povo depois da Páscoa.
5 “Mimi siku nokaa!” nirimu-kulu kanu ami-yemane Pita ka-ulkana pepili nokoko moloringi. Aku-na-kolo Karasinga yombomane Pulu Yemo kinia Pitanga ungu tondolo munduku mawa sendeko ningu moloringi.
5 Pedro estava assim encerrado na prisão, mas a Igreja orava sem cessar por ele a Deus.
6 Ipulieli-ukundu Erotene Pita wendo lipa kote sendemba serimu kinia ipulieli mele Pitanga kitolo ami-ye talo kinia ka-sénene ka toringi, Pita awi-suku-singina we uru perimu. Ka-ulkana peringi yomboma nokoli ye mare kerepuluna gilku ka-ulka pali nokoko gilieringila.
6 Ora, quando Herodes estava para o apresentar, naquela mesma noite dormia Pedro entre dois soldados, ligado com duas cadeias. Os guardas, à porta, vigiavam o cárcere.
7 Kanu-kinia Ye-Awilimunga angello se Pita uru perimuna orumu kinia kanuna pa serimu. Yuni Pitanga wanguna topa makisindipale, “Welea ola molou.” nirimu. Kanu-kinia ka-sénetolo yuyu moki lepa mania purumu.
7 De repente, apresentou-se um anjo do Senhor, e uma luz brilhou no recinto. Tocando no lado de Pedro, o anjo despertou-o: Levanta-te depressa, disse ele. Caíram-lhe as cadeias das mãos.
8 Angellomone Pitando nimbale: “Nunga kako toko kimbu-su mondou.” nirimu kinia aku serimu. Kanu-kinia yuni “Kiniá ola-ali-walemo pakoko na lombili ou.” nirimu.
8 O anjo ordenou: Cinge-te e calça as tuas sandálias. Ele assim o fez. O anjo acrescentou: Cobre-te com a tua capa e segue-me.
9 Pita molorumu suluminiamo mundupa kelepa yu lombili pumbale nirimumuni, angellomone serimu mele yu naa pilipale ‘Kaima sepo kanokoro.’ konopu lierimu.
9 Pedro saiu e seguiu-o, sem saber se era real o que se fazia por meio do anjo. Julgava estar sonhando.
10 Punguli niringilimuni, ka-ulkana peringi yomboma nokoli ye selu gilierimuna ongo pungu, nokoli ye talo-sipa gilierimuna ongo punguli, kolea-awilina wendo pungilíndu ka-ulka pala kuna kapane selina puringili kinia kunamo yuyu liltimu kinia ultu ongo pungu, tapu-awilina wendo pungu tapu paka-maliena oringili kinia angellomo Pita popenge sepa mundupa kelepa yu purumu.
10 Passaram o primeiro e o segundo postos da guarda. Chegaram ao portão de ferro, que dá para a cidade, o qual se lhes abriu por si mesmo. Saíram e tomaram juntos uma rua. Em seguida, de súbito, o anjo desapareceu.
11 Kanu-kinia Pita, u yu ‘Kaima sendu.’ konopu lierimu-na-kolo pe kiniá yunga umbu-konopu omba perimu kinia yuni pilipale, “A, kiniá na piliporo. Kingi Erotene nando ‘Sambo.’ nirimu mele kepe Juda yombomane nando ‘Samili.’ ningu pilieringi mele kepe ‘Aku siku naa sangi.’ nimba Ye-Awilimuni yunga angellomo na “Ka-ulkana wendo li-pou.” nimba mundomu lepomo, kiniá na piliporo.” nirimu.
11 Então Pedro tornou a si e disse: Agora vejo que o Senhor mandou verdadeiramente o seu anjo e me livrou da mão de Herodes e de tudo o que esperava o povo dos judeus.
12 Aku sipa pilipale nirimumuni, Jono, yunga imbi se ‘Mako’ niringi, kanumunga anumu Marianga ulkana Pita yu purumu. Kanuna yombo awisili maku toko Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko moloringi.
12 Refletiu um momento e dirigiu-se para a casa de Maria, mãe de João, que tem por sobrenome Marcos, onde muitos se tinham reunido e faziam oração.
13 Pita aku ulkana pumbale nirimumuni kuna topa kilu-kilu sirimu kinia kongono seli ambo-wenepo se, yunga imbimu Roda, kuna limbando ombale nirimumuni,
13 Quando bateu à porta de entrada, uma criada, chamada Rode, adiantou-se para escutar.
14 Pitanga ungumu pilipa imbi sipale, ‘Yu okomo lepomo.’ nimba pilipa konopu sipale kuna naa lipa yu kelepa lisipa anju pumba yombomando “Pita omba kerepuluna gilimú.” nirimu.
14 Mal reconheceu a voz de Pedro, de tanta alegria não abriu a porta, mas, correndo para dentro, foi anunciar que era Pedro que estava à porta.
15 Nirimu kinia pilkuli niringimuni, ‘Pita ka-ulkana pelemo.’ konopu lekole ambomo yundu “Nu amu tokole nikinuye?” niringi. Aku-na-kolo yuni ta nimbale, “Mólo. Sika Pita omba kerepuluna gilimú.” nirimu.
15 Disseram-lhe: Estás louca! Mas ela persistia em afirmar que era verdade. Diziam eles: Então é o seu anjo.
16 Aku siku angelema ningí niringi kinia Pitane kuna topa kilu-kilu sipa gilierimu kinia kuna wendo liku kanoringi kinia sika Pita kerepuluna gilierimu kanokole pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi.
16 Pedro continuava a bater. Afinal abriram a porta, viram-no e ficaram atônitos.
17 Aku-na-kolo yuni onondo “Ungu naa niee.” nimba kimuni pipi sipale nirimumuni, Ye-Awilimuni yu ka-ulkana wendo liltimu mele semane topa sirimu. Topa pora sipale yuni onondo nimbale: “I nikiru mele Jemisi keme, olionga genupilima kinia, ono pungu ningu si-paa.” nimbale yu ono mundupa kelepa kolea senga lupa purumu.
17 Ele, acenando-lhes com a mão que se calassem, contou como o Senhor o havia livrado da prisão, e disse: Comunicai-o a Tiago e aos irmãos. Em seguida, saiu dali e retirou-se para outro lugar.
18 Kolea tangorumu kinia opa seli ami-yema ola molkole, ‘A, Pita sena pumunje?’ ningu pilku mini-wale paa awili seko mundoringi.
18 Logo que amanheceu, houve um sobressalto pouco comum entre os soldados sobre o que acontecera a Pedro.
19 Erotene Pita koropa naa kanopa lipale nirimumuni, Pita nokoringi ami-yemanga kote sendepa pilipale, ami-ye lupa marendo nimbale: “Pita nokoko kinjengi ami-yema ono kolangi mengo pungu toko kondo-paa.” nirimu.
19 Herodes, procurando-o e não o achando, instaurou um processo contra os guardas e mandou supliciá-los. Em seguida, desceu da Judéia para Cesaréia, onde permaneceu.
20 Kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga yomboma Kingi Erotene mumindili kolopa molorumu-kulu ono maku tokole yu molorumuna oringi. Kanu yomboma Kingi Erote nokorumu-koleana kere-langi pungu topo toko liku no-pu-pu seringimunga yu kinia ‘Taka lepo molamili.’ ningíndu oringi. Erotenga ulka kinia mélema pali nokorumu ye Billasitas ‘Olio lipa tapondopa Erotendo nimba sipili.’ ningu u yu molorumuna pungu yu-kinia ungu niringi. Aku sekole Erote molorumuna pungu “Kiniá olio kinia taka lepo molamili.” ningu pungu mawa seringi.
20 Estava Herodes em conflito com os habitantes de Tiro e de Sidônia. Estes, porém, de comum acordo, se apresentaram a ele, e, com o favor de Blasto, que era camareiro do rei, pediram a paz. {Porque a sua região era abastecida por ele.}
21 Kanu-kinia “Erote-kinia ‘Taka lepo molamili.’ nimbu, pumbu ni-pumulú.” ningu panjeringi walemonga Erote yunga ye nokoli kingi wale-pakoli peangama lipa pakopa yunga kingi kongono sembando molorumu polona molopale ungu awisili yomboma nimba sirimu.
21 No dia marcado, Herodes, vestido em traje real, sentou-se no tribunal e lhes dirigiu uma alocução.
22 Kanu-kinia yombomane yu kape ningu ru ningu ninguli: “I ungu nikimu mele mana-yombo sene nilimú mele naa nikimu. Pulu ye sene nilimú mele nikimu.” niringi.
22 O povo aplaudia: É a voz de um deus, e não de um homem!
23 Kanu-kinia onone “Yu pulu ye se mele molemo.” niringi mele Erotene pilipa peanga pilipa Pulu Ye ⸤sika⸥mo kape naa nirimu-na ⸤Pulu⸥ Ye Awilimunga angello sene yu topa taltorumu, korowane yu norumu kinia yu kolorumu.
23 No mesmo instante, o anjo do Senhor o feriu, por ele não haver dado honra a Deus. E, roído de vermes, expirou.
24 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ungumu koleamanga pali pumba para-nanga lierimu, yombo awisilini pilku liltingi.
24 Entretanto, a palavra de Deus crescia e se espalhava sempre mais.
25 Banapas kinia Sollotolo kolea-awili Andiyoko munduku kelko kolea-awili Jerusalleme kou-mone mengo puringilima yomboma siku pora sikuli niringilimuni, Jerusalleme munduku kelko Andiyokondo yando Jono liku mengo oringili. (Jononga imbi se ‘Mako’ niringi.)
25 Tendo Barnabé e Saulo concluído a sua missão, voltaram de Jerusalém {a Antioquia}, levando consigo João, que tem por sobrenome Marcos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.