Atos 11

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ genupili kolea Judia disiriki pali moloringima kinia onone Juda yombomanga ultukundu moloringi yomboma Pulu Yemonga ungumu pilku liltingi mele pilieringi.
1 Logo chegou aos apóstolos e a outros irmãos da Judeia a notícia de que os gentios haviam recebido a palavra de Deus.
2 Akumunga Pita Jerusalleme olando purumu kinia kangomanga kangi se kopisiku eltoringi ungu-manemo ‘Paa samili.’ ningu seringi Karasi pilieli yemane Pita Romo ye Konilliasinga ulkana purumu-kulu yu iri toko
2 Mas, quando Pedro voltou a Jerusalém, os discípulos judeus o criticaram,
3 ninguli: “Nu Juda yemo molko yombo kangi naa kopisilimilimanga ulkana pungu, ono kinia pea molko kere-langi noringimu, paa seko kinjerinu.” niringi.
3 dizendo: “Você entrou na casa de gentios e até comeu com eles!”.
4 Aku-sipa na-kolo Pitane ulu pali wendo orumuma ono semane topa sirimu. Yuni nimbale:
4 Então Pedro lhes contou exatamente o que havia acontecido.
5 “Sena. Na Jopa taonona molorundu kinia na Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole nirindumuni, kaima mele sepo kanorundu kinia mulúmu anju yando pumba, mulu-maminia paa awili se, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopale taka lepa mana mania mundorumu, na molorunduna omba lierimu.
5 Disse: “Eu estava na cidade de Jope e, enquanto orava, num êxtase, tive uma visão. Algo semelhante a um lençol grande foi baixado do céu, preso pelas quatro pontas, vindo até onde eu estava.
6 Akuna sukundu kanorundu kinia kongi lopa kera wambiye méle-takarama pali akuna sukundu moloringi.
6 Quando olhei dentro do lençol, vi toda espécie de animais domésticos e selvagens, répteis e aves.
7 Kanu-kinia ungu se omba nirimu pilierindu. Yuni nando nimbale: “Pita, ola molko i méle-takara se toko nou.” nirimu.
7 E ouvi uma voz dizer: ‘Levante-se, Pedro; mate e coma’.
8 “Nane pundu topo nimbuli: “Ye-Awilimu, paa naa nombó. Nuni kanoko kiri pilieleno mélema kinia, “Kalaro molemo.” nilinu mélema kinia, olio Juda yombomando ‘Naa nangi.’ ningu ungu-mane sirinu mélema u walte kepe se paa naa norundu.” nirimu.
8 “Eu respondi: ‘De modo nenhum, Senhor! Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura ou imprópria’.
9 “Wale talo-sipa kanu ungumu kelepa muluna wendo omba nando nimbale: “Pulu Yemone kake sendelemo mélemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu.
9 “Mas a voz do céu falou novamente: ‘Não chame de impuro o que Deus purificou’.
10 “Olto aku sipu wale yopoko angelema nirimbulu kinia waltikele mulúmu kelepa múluna olando purumu.
10 Isso aconteceu três vezes, antes que o lençol, com tudo que ele continha, fosse recolhido ao céu.
11 “Mulúmu kelepa olando purumu kanu-wele kolea-awili Sisaria ye sene “Paa.” nimba lipa mundorumu ye yopoko na molorundu ulkana oringi.
11 “Nesse momento, três homens que haviam sido enviados de Cesareia chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Minimuni nando nimbale: “Konopu awisili liku naa munduku i yema kinia pangi pu.” nirimu. I Karasinga ye talo-pakara ono na kinia pea kopu sepo pumbu, kanu Sisaria yemonga ulkana sukundu purumulu.
12 O Espírito me disse que eu fosse com eles, sem nada questionar. Esses seis irmãos me acompanharam, e logo entramos na casa do homem que havia mandado nos buscar.
13 “Ulkana sukundu purumulu kinia kanu yemone oliondo nimbale: “⸤Pulu Yemonga⸥ angello se nanga ulkana omba nimbale: “Nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukuli, akuna ye se molemo, yemonga imbimu Saimono, yunga imbi se Pita, “Yu opili.” niengi.
13 Ele nos contou como um anjo havia aparecido em sua casa e dito: ‘Envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
14 Nu kinia nunga ulkana pelemele yomboma kinia Pulu Yemone ‘Ono mindili nolemolá aulkana wendo ongo yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa tapondomba.” nimba angellomone nando aku sipa nirimu.” nimba kanu yemone nirimu.
14 Ele lhe dirá como você e toda a sua casa podem ser salvos’.
15 “Kanu-kinia nane pulu polopo ungu nimbú nirindu kinia u olio ya Jerusalleme molorumuluna Mini Kake Sélimu mania orumu mele aku sipa ono ne Sisaria yemonga ulkana moloringina orumu.
15 “Quando comecei a falar, o Espírito Santo desceu sobre eles, como ocorreu conosco, no princípio.
16 Aku serimu kinia nane Ye-Awilimuni ungu se u nirimu mele kelepo pilierindu. Yuni nimbale:
16 Então me lembrei das palavras do Senhor, quando ele disse: ‘João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo’.
17 Aku liemu olio Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤molopa serimu selemo mele⸥ ‘Sika.’ nimbu kuru mondorumulu kinia Pulu Yemone olio u Mini Kake Sélimu sirimu mele pe aku sipa aku yombo-lupama sirimu liemu na nawe molopole nane Pulu Yemondo “Mólo.” nilkaye?” nimba Pitane nirimu.
17 E, uma vez que Deus deu a esses gentios a mesma dádiva que concedeu a nós quando cremos no Senhor Jesus Cristo, quem era eu para me opor a Deus?”.
18 Pitane aku sipa nirimu mele pilkuli onone u yundu niringi mele kamu munduku kelkole, Pulu Yemo kape ningu ninguli: “Akumunga Pulu Yemone ‘Yombo-lupama konopu topele tokole manda molopa mindi puli ulu-pulumu liengi.’ nimba panjerimu lepomo.” niringi.
18 Ao ouvirem isso, pararam de levantar objeções e começaram a louvar a Deus, dizendo: “Vemos que Deus deu aos gentios o mesmo privilégio de se arrepender e receber a vida eterna!”.
19 U Sitipen toko kondokole pe Karasinga yomboma mindili liku siringi kinia ono bulu-balu ningu puringi kinia mare kolea Pinisia pungu, mare kolea Saiporas pungu, mare kolea-awili Andiyoko punguli niringimuni, Juda yomboma mindi semane peangamo toko siringi.
19 Enquanto isso, os discípulos que haviam sido dispersos na perseguição depois da morte de Estêvão chegaram até a Fenícia, Chipre e Antioquia da Síria. Pregaram a palavra, mas somente aos judeus.
20 Aku-na-kolo ye mare, ononga pulu-kolea Saiporas kinia Sairini kinia, ono kolea-awili Andiyoko punguli pulu polko Ye-Awili Yesusinga semane peangamo yombo lupama toko siringila.
20 Contudo, alguns dos discípulos que foram de Chipre e Cirene até Antioquia começaram a anunciar aos gentios as boas-novas a respeito do Senhor Jesus.
21 Pulu Yemone ono lipa tapondorumu-kulu yombo awisili “I ungumu sika.” ningu kuru mondokole konopu topele toko ‘Ye-Awilimunga yomboma molamili.’ ningu moloringi.
21 A mão do Senhor estava com eles, e muitos desses gentios creram e se converteram ao Senhor.
22 Aku seringi semanemo Karasinga yombo talape Jerusalleme moloringimane pilkuli onone Banapasindu “Kolea-awili Andiyoko pu.” niringi.
22 Quando a igreja de Jerusalém soube do que havia acontecido, enviou Barnabé a Antioquia.
23 — ausente —
23 Ao chegar ali e ver essa demonstração da graça de Deus, alegrou-se muito e incentivou os irmãos a permanecerem fiéis ao Senhor.
24 — ausente —
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E uma grande multidão se converteu ao Senhor.
25 Kanu-kinia Banapas yu kolea-awili Andiyoko mundupa kelepa, Sollo korombando Tasisi taono purumu.
25 Então Barnabé foi a Tarso procurar Saulo.
26 Pumba yu kanopa lipale kolea-awili Andiyoko yando memba orumu. Kanu-kinia olo kolea-awili Andiyoko Karasinga yombo talapemo-kinia pea molko yombo paa awisili ungu-mane siku molangili kalia-ingi selu omba purumu. Kolea-awili Andiyokona, Yesusinga lombili andoli yombomando we-yombomane imbi leko pulu polko ‘Karasinga Yomboma’ niringi.
26 Quando o encontrou, levou-o para Antioquia. Ali permaneceram com a igreja um ano inteiro, ensinando a muitas pessoas. Foi em Antioquia que os discípulos foram chamados de cristãos pela primeira vez.
27 Kanu walemanga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye mare kolea-awili Jerusalleme molkole kolea-awili Andiyoko maniando oringi.
27 Durante esse tempo, alguns profetas viajaram de Jerusalém a Antioquia.
28 Kanu ye oringimanga ye se, yunga imbimu Akapas, yu ola gilipale, Minimuni yu pe wendo ombá mele nimba sirimu pilipa nimbale: “Romo gapomanone nokolemo koleamanga pali gele pe lemba.” nirimu. (Aku nirimu mele pe ye Lodiasi, Romo koleamanga pali nokorumu ye paa awili kumbinamo molorumu kinia, sika aku gelemo wendo orumu.)
28 Um deles, chamado Ágabo, pôs-se em pé numa das reuniões e predisse, pelo Espírito, que uma grande fome viria sobre todo o mundo romano. (Isso se cumpriu durante o reinado de Cláudio.)
29 Ye Akapasini aku nirimu kinia pilkuli u wendo naa opili Ye-Awilimunga lombili andoli yombomane ‘Olionga genupili Judia disiriki molemelema lipu tapondopo kou-mone i-sipu nimbu taltopo siemili.’ ningu panjeringi.
29 Então os discípulos de Antioquia decidiram enviar uma ajuda aos irmãos na Judeia, cada um de acordo com suas possibilidades.
30 Kanu-kinia kou-mone sere leko taltokole Banapas kinia Sollotolo “Kou-mone Jerusalleme mengo pungu Ye-Awili Yesusinga yombo nokolemele yema pungu si-pale.” niringi kinia mengo pungu si-poringili.
30 Foi o que fizeram, enviando as doações aos presbíteros por meio de Barnabé e Saulo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.