2 Pedro 2
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Sika u ye marene Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma mindi pilkuli yomboma sumbi siku ningu siringi⸥-na-kolo marene Pulu Yemone ungu-umbu tondolima naa pilku we kolo toko yomboma ningu siringila. Kiniá aku sipala ono molemelena ye marene ‘⸤Yesusi Karasinga unguma mane sikimulu.’ ningu⸥ kolo toko mane singí. Kanu kolo toko mane singí yemane ‘Ono kuru mondolemele mele munduku keleangi.
1 Marasika dinab baifufuwenayah sabuw wanawanahimaim hima’am na’atube, ef ta’imon bai’obaiyen baifuwenayah boro wanawanamaim hinamatar. Sabuw nati na’atube kwa boro men kafa’imo kwana’inanih naatu sawar hai yabih en hinabi’obaiyi kwa God bairi boro kwanakusib. Naatu hai bai’obaiyen i tetebon kwanekwan naatu hinifuwen hinao karam Regah fanan kwanasa’ir men abistan ta. Baise bowabow kakafinane God kwa iyawasi.
2 ⸤Karasinga⸥ yombo awisilini kanu yemane pipili naa kolko amboma-kinia andoko wapora toko senge mele manda manjiku senge. Aku sengemonga, yombo mare kanokole ungu sikamo pelemo semane peangamo marake mele seko ungu-taka tondonge.
2 Imih sabuw moumurin maiyow nati baifufuwenayah hai sor hai kew ana ef boro kwani’ufunun. Anayabin kwa ama mi’itube kwama kwasisinaf boro imaim hina’itin tur kakafin hinao God ana bai’obaiyen gewasin isan.
3 Kanu mane sili yemane ‘Méle awisili lipu taltamili.’ ninguli ono onono konopumane pilingí semanema kolo toko, ono semane toko sikuli “Kou-mone mélema siee.” ningu pangu singí. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku senge mele Pulu Yemone koronga-u pilipale ono kote pilipa “Mindili nangi.” nimba, nimba panjerimu. ‘Ono mindili nonge.’ nirimu ungu kanumu mania naa purumu. We nokopa molemo.
3 Nati sabuw i baikabatayah naatu hai turamaim boro hinifufuwi a kabay hinabow. Anayabin mar manin maiyow iti sawar hisinaf tana God hai baimakiy isan yabuna sawar ma ekakaif.
4 ⸤‘Pulu Yemone kanu yema sika mindili simba.’ nimbu kuru mondolemolomonga pulumu i-sipa:⸥ U ⸤mulu-koleana⸥ angello marene ulu-pulu-kirima seringi kinia Pulu Yemone ono mundupa naa kelepa, ‘Kote walemo wendo ombá kinia kote sangi, u ka-ulka paa simbulu toli koleana nokoko molangi.’ nimba ka-sénene ka topa mindili nonge kolea-kirina lipa mundorumu kanumu.
4 God ana tounamatar bowabow kakafih hisisinaf ana maramaim men kabibirih. Baise bow ah umah fatum i’asrowen baimakiy ana efan wanu’uminamaim hinama, baibatebat ana veya tekakaif.
5 Koronga-u moloringi yomboma kepe Pulu Yemonga ungumu naa pilku yu bulu siringi kinia mundupa naa kelierimu. ‘Ono kolangi none topili.’ nirimu kanumu. ⸤Aku-sipa na-kolo none yomboma torumu kinia⸥ Noane ‘Yomboma sumbi siku molangi.’ nimba yomboma mane sirimu ye kanumu kinia yunga yombo yopoko-pakara kinia ono Pulu Yemone ‘None naa topili.’ nimba lipa tapondorumumunga ono manda moloringi.
5 God sabuw men kabibirih baise gis yen sabuw men God hibitumatum hi’atomatom himorob, baise Noah akisinamo iyawas, naatu yawas roumutuforen isan binan sabuw etei seven tafafarih hiyawas.
6 Kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolonga yomboma ‘Seko kinjikimili kene kolangi.’ nimba Pulu Yemone kanu koleatolo sepene topa kalorumu kinia kanu koleatolo sepe keku lierimu kanumu. ‘Yombomane na kolea Sodomo Gomoratolo topo kalorundu mele pilkuli nanga unguma naa pilku na bulu singí yomboma kinia aku sipu umbuna mare simbú mele piliangi.’ nimba aku serimu.
6 Tafaram Sodom naatu Gomorah hairi hai bowabow eaf isan God tafaram eafun. Imih wairaf iyafar ra’iy earah munimuniwat hi’in. God iti sinaf saife sabuw afa imatnuwih i aurih boro na’atube namatar, God men ana kokomaim hinama’am na’at.
7 ⸤Kanu koleatolo sepene topa kalorumu kinia⸥ Pulu Yemone ye sumbi nili LLote mindi lipa tapondopa ‘Naa kolopili.’ nimba wendo liltimu kanumu. Yombomane ulu paa kirima seko wapora toli ulu lupa lupama seringi kinia LLote yu paa kanopa kiri pilipa paa kamelé umbuna kolorumumunga lipa tapondorumu.
7 Na’atube God Lot biyawas i kwananot. I God ana kokomaim ma. Naatu sabuw etei’imak hiso’ob abistan kakafin hisisinaf, hisorasor hikewakew hibiwa’an i’itih ana naniyan eaf i futuwih.
8 (Kanu ye konopu sumbi nimba pélimu Sodomo molopa walemanga pali kanorumu kinia ⸤Sodomo yomboma⸥ alieli ungu-manema pulua toko paa ulu lupa lupama seko kinjeringi mele kanopale yu mini-wale mundupa konopu paa umbuna sepili molorumu.)
8 Lot i sabuw wanawanahimaim ma’am. Nati orot God matanamaim i gewasinawat ma’am. Sabuw bowabow kakafih hisisinaf matanyan i’itah, tur nonowar naatu God ana ofafar hi’a’astu’ub isan dogoron wanawanan yababan awan karatan.
9 Ye-Awilimuni ⸤seko kinjeringi yomboma kinia yombo sumbi nilima kinia⸥ sika aku sipa mele serimu liemu yuni yunga ungumu pilku liku ulu peangama selemele yomboma-kinia umbuna wendo olemo kinia yuni ‘Umbuna naa sepili.’ nimba manda lipa tapondomba mele yuyu pilipa, ulu sumbi nilima naa seko, seko kinjilimili yomboma kote walemo wendo ombá kinia pundu tomba mele yuyu pilipa, aku walemo wendo ombándo kiniá kepe ono mindili lipa sipa molemo.
9 Hai itanen etei kwa’itahika. Regah so’ob God ana sabuw mi’itube hinibi’akir i boro niyawasih. Naatu i so’ob sabuw kakafih isah baikwatutuwen boro nabogaigiwas na’in ana veya’amaim i boro sabuw etei nibabatiyih. Naatu iyab tafa’asarih boro baimakiy nitih.
10 U-we-konopu-kirimuni yakala kololemo mele pilkuli yombo mare ambo molo ye mare kanoko ‘Ulu se selemolánje peanga.’ konopu leko, wapora toko ulu paa kalaro mololima seko, ‘⸤Pulu Yemo kinia namba pelemo yombo awilima kinia akumanga⸥ ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu liku bulu siku, aku selemele yomboma méle kaloli ki ri awisili olandopa simba lingí.
10 I hai ma’amaim taiyuwih isah tebiyasisir naatu hai kok gagamin i bowabow kakafin hiniwa’an naatu men tekokok yait ta nakaifih i babahimaim hinama. Nati sabuw boro baimakiy fokarin maiyow hinab.
11 Kanu yema maniandopa, enge se naa pelemo, angelloma ono olandopa, enge paa pelemo, aku-na-kolo kanu yemane seko kinjilimili mele angellomane kepe Ye-Awilimunga kumbikerena kanu yemanga ungu-bulkundu nindiku ‘Paa seko kinjilimili.’ naa nilimili.
11 Nati baifufuwen bai’obaiyenayah i men God ana tounamatar bairi hai fofoninamih, anayabin tounamatar hai fair i ra’at kwanekwan. Abistan sinaf isan i aurih hamehamen. Baifufuwen bai’obaiyenayah hai fair i kikimin. Baise tounamatar boro men Regah Jesu Keriso nanamaim hinabat ubar turanah hinitihimih.
12 Aku-sipa na-kolo kanu yema, méle-takarama konopu naa pelemo mele, aku sipa konopu naa pelemo. Méle-takarama konopu kimbu naa silimili. Ulu se senge mele naa pilkuli walu selemele. Méle-takarama walu molko, waloma walu leko, yomboma molemelena walu andolemele kinia yombomane ono toko kondolemele aku sipa mele ⸤kolo toko mane sili⸥ ye kanumane ungu ningíma mimi siku pilku naa ningu, unguma ningu kinjilimili. Aku siku selemelemonga méle-takarama walu andolemele kinia yombomane ono toko kondoko mindili silimili mele ono yomboma kepe aku siku mindili nonge.
12 Baise baifufuwenayah i kaiyaraforobe hai not meyemeye, i hai naniyanamaim hitatam tesisinaf, i hitufuw bow rauw morob akisin. Iti bai’obaiyenayah i kaiyaraforobe, abistan isan hi’o tibi’i’iyab i men kafa’imo tesoso’ob. Nati sabuw God boro narauw boun sabuw for terauw te’a’asbunubunuwen na’atube.
13 Kanu yemane yomboma seko kinjiku umbunama silimilimunga ono onono méle kalólimu lingíndu mindili nongela. Tangoli kepe ‘kere-langi awisili nombo no-tondolomo nombole konopu simulú.’ ninguli, ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥-kinia kere-langi nongo no nongo, seko kalaro mondoko ononga imbima seko kinjiku, seko pipili kondolemele. ⸤Kanu yema aku siku kolo toli⸥ uluma selemele akumu konopu siku selemele.
13 Sabuw afa isah hisinaf kakaf hi’afiyih isan imih ana wayow Regah boro ni’afiyih. Naatu i hai kokokomaim tesisinaf biyah ana yasisir isan mar bebeyanamaim. A hiyuwamaim terur bay te’aau sabuw matahimaim i biya’ohow gagamin maiyow.
14 Alieli amboma kanoko mongo-kenge seko ‘ono-kinia pea wa ulu-kirinale samili.’ ningu, aku ulu-kirima mindi seko molemele. Karasinga yombo mare tondolo munduku naa molemelema kondi toko “Olione selemolo mele pea samili.” ninguli ono-kinia ulu-pulu-kirima selemele. Ono mélema kanoko konopu mondolemele ulu akumu onono sukuli mele seringimunga kiniá yombomanga mélema ‘liemili.’ ningu konopu mondoko molemele. ⸤Pulu Yemone⸥ aku selemele yema “Paa molko kinjangi.” nimba, nimba panjerimu.
14 I baibin isah matanfufur tenunuwet bairi baiwa’anamih. I men kafa’imo baiwa’an tibihamiy. Sabuw afa hai baitumatum ririmih i boro hinabuwih i hai yawas babanamaim hinama. I hai yawas tutufin etei i kabatamaim ema’am. God boro nao rarafih.
15 Kolo toko kondi tolemele kanu yema aulka sumbi nilse munduku kelko ono amu toko, ⸤ye⸥ Beo malo Bellame purumu aulkana lombili pulimili. Bellame yu ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu-na-kolo⸥ ulu-kiri se sepa kinjimbamonga kou-mone méle kalólimu singí limba akumu yakala kolopale ulu se sika sepa kinjerimu.
15 Ef mutufurin i hirusa’ir naatu i hai ef hirukasiy, naatu Balam natun Beor hairi hai ef i hirura’ah, i kabay isan iyabow kwanekwan saise kakafin tasinaf imaim kabay tab.
16 Kongi dongimane yomba mele ungu naa nilimili-na-kolo selu mindi, Bellame amu topa ulu se sepa kinjimba serimu kinia, ‘mundupa keliepili.’ nimba, Bellame yu pumbá aulkamo pipi sipa, yu iri topa yombo ungu nilimili mele ungu se nimba Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye kanumundu “Seko kinjikinu.” nirimu.
16 Balam bowabow kakafin sinaf isan, bobaituw wabin donkey kwarar iu, bobaituw men tur te’eo baise orot babinabe tur eo Balam isan, naatu dinab orot ana sinaf kakafin rufut.
17 Kanu yema no pilkipa wendo omba kumbululimú mele ono aku silima. ⸤Yombomane ‘no namili.’ ningu no pilkipa wendo olemona pilku pulimili kinia kumbululimú-na manda naa nolemele.⸥ ⸤Kupa topa pombora tolemo kinia kanokole ‘Lo tomba.’ ningu konopu siku nokoko molemele-na-kolo⸥ poporomene kupama we topa memba pulimú mele kanu yema aku silima molemele. ⸤Aku sipa, yomboma lipa tapondomba ungu se kanu yema-kinia naa pelemo. Pulu Yemone⸥ aku yemanga kolea simbulu topa paa pombora tolina molonge koleamo sepa mimi serimu.
17 Iti sabuw i boun harew buruburur eyey emamamah na’atube, naatu boun mar iuy enunuw ena en esasawar naatu ufunamaim taun men eyarayar. Baifuwenayah isah, God efan gugumin wanu’umin isah yabuna inu’in.
18 Onone ungu nilimili akuma aroma toko nilimili, kanu unguma tondolo se naa pelemo ungu wema. Ungu awisili kara pungu ningu, yomboma kondi toko “Ononga u-we-konopumu pepili kangimuni wapora andopa topa, ulu-kirima sembando yakala kololemo uluma sangi.” nilimili. Pulu Yemone “Naa sangi.” nilimú uluma ultukundu-yombomane selemele uluma yombo mare iseli mindi wendo ongo Karasinga ungumu ‘Sika.’ ningu molemele yomboma ‘Olionga unguma piliangi.’ ningu kondi tongendo aku selemele.
18 I tibi’o’orot naatu koka’aw ana tur na’atube te’o. Sabuw tafah fair teya’iy biyah ana yasisir isan tisisinaf. Naatu sabuw iyab bowabow kakafin marasika hisisinaf i hihamiyen naatu i yawas gewasinamaim tema’am i ti’ukikinih hinatatabir maiye ef kakafinamaim hinama.
19 Seko kinjilimili ye kanumane onondo ninguli: “Olio selemolo mele manda manjiku senge kinia uluma pali ononga konopumane pilielemele mele manda senge. Yombo sene molo ungu sene ono naa nokomba.” nilimili-na-kolo ono onono ulu kalaro molemomane ono sepa kinjimba ulumanga kendemande- yema molemele, aku ulu kalaro molemo ulumane kanu yema gelu nimba nokolemo. Mélsene yombo se “Kongono kendemande sendei.” nimu liemu yu aku mélemonga kongono kendemande-yombomo molemo akumunga kanu yema aku siku kongono kendemande yema molko, ⸤‘We molemolo.’ konopu lemele mele sika we naa molemele.⸥
19 Roufamen isan sabuw te’o’omatanih baise i taiyuwih bowabow kakafin fatumih ana akir himatar. Anayabin orot babin bowabow kakafin ana akir matar ma esisinaf i au naniyan in.
20 Yesusi Karasi, olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo, kanu yemane u pilkuli ‘Yu sika aku sipa yemo molemo.’ ningu kuru mondolemele ulumuni ‘Ma-koleana ulu-pulu-kirimane ono pipi sipa naa ambolopili. Kanu uluma munduku kelko wendo wangi.’ nimba lipa tapondorumumunga we manda molemele-na-kolo kelko sukundu púngi liemu ulu-pulu-kirimane ono ka singí kanu-kinia ono kamu paa molko kinjingí. U wendo naa wangi sika ka-ulkana mele molko, molko kinjeringi-na-kolo kelko sukundu púngi liemu paa kamu olandopa molko kinjingí.
20 Sabuw iyab ata Regah naatu ata Baiyawasenayan Jesu Keriso hinasusu’ub gewas na’at, nati sabuw i tafaram ana bowabow kakafinane i hihaiw. Naatu ibanak hinamatabir maiye bowabow kakafin hinasisinaf naatu isah nabi’ukwarin. Nati sabuw wan hisisinaf i hamen baise iti uf hisisinaf i hirouwabon anababatun.
21 ⸤Aku nikirumunga⸥ pulumu i-sipa: Yomboma sumbi siku molonge aulkamo kanoko ⸤sukundu ongole kelko ultu puringi⸥ ye kanumane yomboma sumbi siku molonge aulkamo u naa kanolemolánje papu. Kiniá aku aulkamo kanokole, ⸤Yesusinga⸥ ungu-mane nimbu sirimuluma pilku likuli munduku kelko liku bulu siringi liemu paa manda mólo.
21 Ana gewasin nati sabuw i men hitan ef roumutuforen ana yawas gewasin hitaso’ob, naatu hitatabir God ana ofafar kakafiyin i bitih hitakwahir kouh hititin.
22 Aku selemele yombomanga ungu-iku tondolo kanga talo sika pelemo. Akutolone nimbale:
22 Abistan isah mamatar i turobe, mi’itube Buk Atamanin proverb eo, “Haru namout naatu natatabir abistan mamout boro na’aan.” Naatu ibanak ta eo maiye, “For babin inirurub gewasin maiyow naatu i boro na’intabir nan yur yan nare nibour.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.