2 Pedro 1
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Saimono Pita, Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na yunga kongono sendeli kendemande yemo molopole ⸤i pepámo topo sikiru⸥.
1 Ayu Simon Peter, Jesu Keriso ana akir wairafin naatu ana tur abarayan.
2 Pulu Yemo kinia olionga Ye-Awili Yesusitolo pilku imbi silimilimunga olone ono paa we kondo kolko seko kondolembele mele kinia, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimbilí mele kinia olandopa olandopa pupili.
2 Ayu ayoyoyoban God ana manaw ana kabeber naatu ana tufuwamaim nigegewasini, saise God naatu ata Regah Jesu Keriso ana so’ob tutufin etei kwanaso’ob gewas.
3 Pulu Yemonga tondolomo Yesusi-kinia pelemo, aku tondolomone olio molopo kondopo Pulu Yemonga unguma mindi pilipu lipu semolo ulu-pulumu sirimu. Tondolo pa sélimu pepa, ulu peangamanga pulumu pelemo yemone olio “Nanga yomboma molangi waa.” nimba mangilierimu yemo pilipu imbi silimulumunga yunga tondolomone aku sipa ulu-pulumu sirimu.
3 It ata ma yawas isan God ana fairamaim sawar etei’imak itit. Naatu i taiyuwin ana fair naatu ana gewasinamaim eafit Jesu Keriso’one Kirisiyan anama yawas taso’ob.
4 Aku sipa molopa aku serimumunga yunga mélema olio ‘Simbu.’ nimba u nimba panjerimu méle paa tondolo puli peangama sirimu. ‘ “Simbu.” nimbu, nimbu panjerindu mélema simbú ono-kinia pemba kinia Pulu Yemo yu molemo mele ulu-pulumu ono-kinia pepili molko; mana-yombomanga konopumane mélema kanoko konopu mondoko paa molko kinjiku, ulu-kiri selemele uluma ono ⸤Pulu Yemonga yomboma⸥ aku siku seko molko naa kinjangi. ⸤Aku sili ulu-kirima liku bulu siku, Pulu Yemonga yomboma molko, molko kondangi⸥.’ nimba, yu “Simbu.” nirimu méle paa tondolo puli peangama sirimu.
4 Nati fair ta’imon naatu eomatanen gewagewasih maiyow itit, saise nati siwaramaim iti tafaram ana gurusen kakafih boro kwanahaiw, imih wanatowan anama gewas kwanafarambonen kwanama.
5 Aku ⸤serimu-na ono aku siku molemele⸥ kene ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele aku siku kepe ungu peangama mindi paa mimi siku pilku tondolo munduku sangi. Pe tondolo munduku ungu peangama senge mele aku siku kepe ⸤Pulu Yemo kinia Yesusi Karasitolo molembele mele kinia nilimbilí unguma⸥ paa pilku kondangi.
5 Anayabin iti isan, kwanasinaftobon gewasin a baitumatum tafan kwanaya’abar, naatu gewasin tafan so’ob kwanaya’abar,
6 Pe Pulu Yemo kinia Yesusi Karasitolo pilku kondolemele mele, aku siku kepe ono onono ulu-pulu-kirima yakala semba kinia ‘Paa naa samili.’ ningu onono kangimu nokoko kondoko ulu-kirima naa sangi. Pe onono kangimu nokoko kondoko ulu-kirima naa senge mele aku siku kepe ono-kinia umbunama wendo ombá kinia tondolo munduku molko taka leko umbunama meangi. Pe umbunama tondolo munduku taka leko menge mele aku siku kepe ‘Pulu Yemonga yomboma molemolo.’ ningu yunga unguma mindi pilku liku seko molangi.
6 so’ob tafan roumutufuren kwanaya’abar, roumutufuren tafan, baitafofor kwanaya’abar, baitafofor tafan God ana yawas kwanaya’abar,
7 Pe Pulu Yemonga yomboma molkole yu kanopa peanga pilielemo uluma senge mele aku siku kepe Karasinga yomboma ‘Olionga kandi genupilima.’ ningu konopu seluna pupili manda selu-siku molangi. Pe Karasinga yomboma ‘Pulu lemóma.’ ningu molonge mele aku siku kepe ⸤anju yando⸥ paa konopu mondoko molangi.
7 naatu God ana yawas tafan Kirisiyan ana yawas kwanaya’abar, naatu Kirisiyan ana yawas tafanamaim yabow kwanaya’abar.
8 I ulu peangama tondolo munduku ambolko aku uluma ono-kinia tondolo pupili molongi liemu olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ono pilku imbi silimili mele olandopa olandopa kere-langi awisili mongo tomba. We mania naa pumbá kene ⸤aku siku uluma seko molangi⸥.
8 Sawar hai ah gagamih i iti kwanabow, naatu kwanabow uma awan nakakaratan na’at, boro nakura’ara’ahi a yan kwanabat, naatu ni’obaiyi ata Regah Jesu Keriso kwanasu’ub.
9 Aku-na-kolo ⸤Karasinga⸥ yombo se aku sipa ulu peangama naa sepa molemo yombomo yu mongo ki ri lemó yombo se sulu sepa lemó mélema naa kanopa, paa nondopa lemó mélema mindi kanolemo yombo aku sipa se molemo. Yuni ulu-pulu-kiri u serimuma ⸤Pulu Yemone⸥ kulumiye topa yunga konopu sepa kake senderimu mele kiniá komu sindipa naa pilielemo.
9 Baise sawar iti men kwanabow a yawas tafanamaim kwanayaya’abar kwa boro mata hinifimabe, ef yok boro men kwananuw. Naatu a yawas atamanin bowabow kakafinamaim kwama’am God notawiy kukusouwi boro nuhi nabur.
10 Akumunga, nanga ango-keme, ono Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi wangi.’ nimba mangilipa nimba taltorumu kene ‘Paa yunga yomboma molopo mindi pamili.’ ningu tondolo munduku molangi. Aku siku senge kinia ono umbuna sene topa mania naa mundumba, onone yu manda munduku naa kelenge.
10 Imih au ofonah baitumatumayah God eafi naatu rubini imaim yuwa kwana’asfofor turobe kwanabow. Iti na’atube kwanasinaf kwa boro men kwanare’emih.
11 ⸤Aku siku seko molonge kinia⸥ olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusi Karasimunga kolea, yu ye nokoli kingimu molopa nokopa mindi pumbá akuna “Molamili. Sukundu waa.” nimba konopu sipa kuna lipa taltondomba.
11 Basit ef nati na’atube kwanasisinaf kwa boro ata Regah Jesu Keriso ata baiyawasenayan boro baibasit anababatun nit, ma’ama wanatowan ana aiwob kwanarun.
12 Akumunga, sika nane nikiru mele ono ungu sikamo pilku ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoringi mele kiniá we pilielemele-na-kolo ‘Aku unguma komu naa sindiku munduku naa keleangi.’ nimbu alieli nimbu simbundu kelepo nimbu sikiru.
12 Iti ao i an gagamin, isan imih ayu boro matanfufur nuhi anakusisib kwananot. Baise kwa i marasika kwaso’obaka naatu God ana tur kwanowar kwabitumatum i turobe.
13 — ausente —
13 Iti i gewasin maiyow ayu yawasu ama’amamaim a not matanfufur akukusisib kwananot nati boun ao isan.
14 — ausente —
14 Ayu anotanot iti na’atube i ef gewasin, anayabin Jesu Keriso ata Regah bebeyanamaim au tur eowen ayu boro kafa’imo anamorob.
15 ‘Pe kepe, ⸤nanga kangimu mundupu kelepo⸥ pumbú kinia ono ungu nimbu siliuma kelko mimi siku pilku konopu kimbu siku molangi.’ nimbu ono unguma mimi sipu nimbu sikiru mele tondolo mundupu nimbu simbú.
15 Imih anasinaftobon koufair anit, saise ayu anamomorob ufunamaim iti sawar a notamaim hinama men nuhi hinaburumih.
16 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi yu paa tondolo pelemo mele kepe, yu pe kelepa yando ombá mele kepe, ono nimbu sirimulu kinia olione olionga konopuna pilipa kondoli pelemomone kange semanema sepo wamopole naa nimbu sirimulumunga ⸤Yesusi mana molorumu kinia pea molopole,⸥ tondolo pa sélimu yu-kinia molorumu mele mongone kanorumulu mele ono semane topo sirimulu. We naa nirimulu.
16 Kwa au’uwi kwanowar, ata Regah Jesu Keriso ana fair auman boro namatabir maiye nan tafaramaim. I ana fair aki aso’ob, anayabin men sabuw hai baifuwenamaim hibinanakwar anowar a’o’omih. Baise aki taiyuwi mataiyan ana fair gagamin a’i’itin i kwa a tur a’o’owen.
17 ⸤Olio kanopo molamili mulu⸥-kolea tondolo pa sélimu pelemo koleana ungu se wendo omba yundu nimbale: “I nanga paa konopu mondolio kangomo. Yu nane konopu sipu molio yemo.” nirimu kinia Lapa Pulu Yemone ‘Yunga imbimu paa ola molopili. Tondolo pa sélimu yu-kinia pepili.’ nirimu.
17 Anayabin aki nati’imaim, God i Tamah naatu ana bonamanamarin auman Jesu Keriso ifai bobora’ara’ah naatu marane fanan Jesu isan eo, “Iti orot i Ayu Natu au yabow, i isan Ayu abiyasisir gagamin maiyow.”
18 Olio yu-kinia Pulu Yemonga ma-pangina ola molorumulu kinia kanu ungumu mulu-koleana maniando orumu kinia olio pilierimulu kanumu.
18 Aki Jesu Keriso ana bai’ufununayah nai tounu bairi nati oyaw kakafiyin tafanamaim abat, God isan marane eafare eo aki taiyuwi tainiyan anowar.
19 Akumu kanopo pilipuli, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilkuli yando yomboma ningu siringi yemane ninguli ⸤bokuna toringi⸥ mele pilipuli ‘Paa sika niringi.’ nimbu kuru mondolemolo akumunga kanu yemanga unguma mimi siku pilkuli pilku língi liemu paa papu. ⸤Pilkuli pilku lingí kinia⸥ ono lipa tapondomba mele i-sipa: Ipulieli kolea simbulu tolemo kinia sepe-llame pa sendepa nomba molopili kolea tangolemo. ⸤Aku ye Pulu Yemonga unguma ningu moloringima ono sepe- llame mele. Pe⸥ kolea tangombando kombokandima pali kumbulupa, selu mindi kamu tondolo pa sepa gilimú mele aku sipa mele ⸤Yesusi⸥ kanu kombokandimu mele omba ‘olionga konopumanga sukundu omba giliepili.’ ningu kanu yemanga unguma iseli-u konopumanga pepili mimi siku pilku molangi.
19 Anayabin aki God fanan anowar, dinab sabuw Keriso isan hio i turobe. Kwa kwanabow gewas fanah kwanab anayabin i kwa a hinow na’atube emamarakaw naatu a Maragias ana marakaw na’atube dogor wanawanan ekukusisiar.
20 Ono ungu awili se pilingímu i-sipa: Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yando yomboma ningu siringi ye kanumane Pulu Yemonga bokuna toringi unguma ono onono ungu-pulu se konopumane pilkuli bokuna naa toringi.
20 Nati i an gagamin kwanaso’ob gewas. Dinab iyab God ana tur Bukamaim hikikirum i men hai notamaim hikirumamih.
21 “Pulu Yemone ungu-umbu tondomu ungu se pilipu i-sipu i-sipu nikimulu. I-sipa i-sipa wendo ombá.” niringi ungu akumanga ungu selu kepe yemane onono ‘Ungu mare konopumane pilipuli yomboma nimbu siemili.’ naa niringi. Mini Kake Sélimuni ononga konopumanga sukundu molopale nimba sirimu mele pilkuli “Pulu Yemonga ungu se nikimulu.” ningu yomboma ningu siringi.
21 Naatu men kafa’imo orot babin ta uwih hikirumamih. Aiyabin! Baise iyab God rurubiniyih i God ana tur hikirum Anun Kakafiyih u’uwih na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.