2 Coríntios 11

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na ungu se nimbu kinjimbu kinia siye kolonge kinia peanga. Ungu se nimbu kinjimbu sekero akumu nimbu kinjambo kene siye kolangi.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 ⸤Nane aku sipu mawa sekeromonga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone yomboma nimba taltopa ‘Yu mindi liku awi siku pilku molko, ye lupa senga unguma naa pilku lombili paa naa pangi. Ye se lupa lombili pungí kinia paa kanopo kiri pilipu konopu kiri panjimbu.’ nimba molemo mele na aku sipu pilipu molio. ⸤Korini yomboma,⸥ nane ‘ ‘Ono Karasinga ambomo mindi molangi.’ nimbu simbú.’ nimbu, nimbu panjerindu. ‘Ambo-wenepo se ye se kinia naa pepale ye pulimú mele ono aku siku ye se kinia naa peko ambo-wenepo mele molkole Karasi kinia pangi.’ nimbu ‘yu simbú.’ nimbu pilipu molorundu mele molio.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 ‘⸤Karasi kinia mindi pangi.’ nimbu molio⸥-na-kolo nane pilkiru, ‘Wambiye kolo toli uluma pali pilielemomone u ambo Ipu kiyongo nimba kolo topa kondi topa peké tondorumu kinia pilipa lipa lombili pumba lo liltimu mele ono aku siku ye marene kondi toko peké tondonge kinia ononga ungumu pilkuli ningímuni, ‘Olio Karasinga yombo kake selima mindi.’ ningu yu kuru mondoko yunga ungumu mindi pilku liku seko moloringi mele munduku kelko konopu topele tokole, ye lupamane kondi tongema lombili pungu lo lingínje.’ nimbu mini-wale mundupu molio.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Ye sene lupa ono molemelena omba, nane Yesusi-nga semanemo topo siliu mele naa topa silimú, yuni ‘Yesusinga semanemo topo sikiru.’ nimbale ye senga lupa semanemo topa silimú kinia ono we pilku liku molemele. Molo ‘Mini.’ nilimili akumu se lupa, ono u Mini Kake Sélimu liltingi akumu mólo, se lupa, akumu ononga konopuna pumba molemo kinia ‘We molopili.’ ningu kamu limili. Molo ye marene kolo toko “Semane peangamo topo sikimulu.” nilimili kinia nane semane peanga sikamo ono topo sirindu semanemo munduku kelko kanu yemane toko silimili semanemo mindi ‘Semane peangamo.’ ningu, taka leko pilku limili ⸤kene ungu se nimbu kinjimbu kinia we niembo siye kolangi⸥.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Nane pilkiru, ‘Kanu yema ono ‘Sika Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema molemolo.’ nilimili kanu yemando ‘Olionga ungu-mane sili ye awilima.’ nilimili, kanu yemanga na maniandopa naa molio.’ konopu lekero.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Sika na ungu-manema mimi sipu simbú mele sukuli se naa serindumunga ⸤Karasinga ungumu⸥ mane sipu kinjiliunje-na-kolo na ⸤Karasinga⸥ unguma paa mimi sipu pilielio. Ono mane siliu kinia unguma mimi sipu pilielio mele alieli ono lipu ora siliu.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Pulu Yemonga semane peangamo ono topo simbundu ‘Nanga imbimu mania molopili.’ nimbu “Aku sekero kongonomonga méle kalangi.” naa nirindu. ‘Nanga imbimu ambolopo paka naa tambo. Ononga imbima ambolopo paka tondambo.’ nimbu aku serindu. Nane aku sipu serindu ulu akumu ulu-pulu-kiri se serindu molo ungu-mane se pulua torunduye?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Ono lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendepo molorundu kinia Karasinga yombo talape marene kou-mone liku tapondoko siringi akumu ‘Karasinga yombo talapemanga kou-mone wa lipu ono Korini yomboma lipu tapondorundu none sekemo.’ nilka.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Na ono-kinia molopo kongono serindu kinia na mélse mólo torumu kinia nanga genupili kolea Masedonia poropinji molko oringi kanumane mindi na liku tapondoko méle mólo torumuma pali mengo ongo na siringimunga ono Korini yombomando “Na liku tapondoko mélema siee.” nimbu ono umbuna se naa sirindu. ‘Na onondo “Liku tapondaa.” nimbu umbuna se paa naa simbú.’ nimbu pilierindu mele kiniá kepe aku sipu pilipuli ‘Ono na liku tapondangi.’ nimbu umbuna se pe-pe-kepe paa naa simbú.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Na aku sipu “Sika selio mele sembó.” nimbu tondolo mundupu nimbu panjikiru mele paa mi lepo Karasinga ungu-sikamo na-kinia pelemomonga paa sika nikiru. ‘Nane ⸤ono Korini yomboma molemele⸥ kolea Akaya poropinji koleamanga pali andopo semane peangamo topo simbú kinia “Kou-monene topo toko liee.” naa nimbú.’ nikiru akumu paa sika nikiru. Aku sipu na nanu kape nikiru mele mania naa pumbá.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 ⸤ ‘Ononga kou-mone naa limbu.’ nikiru akumu nambi semu-na nikiruye⸥? Nane ono konopu naa mondoliomonga aku sipu nikiruye? Paa mólo! Na ono paa konopu mondolio mele Pulu Yemone pilielemo.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 ⸤ “Méle kalaa.” paa naa nimbú akumunga pulumu i-sipa:⸥ Ye mare ononga imbima ambolko paka toko ‘Yombomane olionga unguma pilkuli ‘Olione kongono selemolo mele kinia Pollone kongono selemo mele kinia selu-sipa. ⸤Yu kinia olio kinia pea Karasini lipa mundorumu yema molopo, kongono selemolomonga méle kalólimu limulú.⸥’ ningu kanangi.’ ningu selemele mele ‘Paa naa sangi. Yombomane kanu yemanga ungu kolo tolima paa naa piliangi.’ nimbuli ‘Aku siku ningu pilingí aulkamo pipi siembo.’ nimbu ⸤kanu yemane “Kongono sekemolomonga méle kalaa.” nilimili mele nane paa naa nimbu, na yomboma lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendeliomonga⸥ méle kalólimu naa liu mele pe kepe paa naa limbu.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Aku siku selemele yemane ‘Yombomane ‘Olio Karasini lipa mundorumu yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu kolo toko andoko Karasini lipa mundorumu yemane kongono selemele mele ono aku siku manda manjiku andoko kongono seko molemele.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Aku selemele mele kanokole konopu kimbu siku naa molangi. ⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene kepe ⸤yomboma kondi tombando⸥ yu sika molemo mele topele topa ‘Mulu-koleana angello se pa selina molemo mele molambo.’ nimba aku sipa manda manjipa selemo kanumu.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 ⸤Setenene aku sipa selemo liemu⸥ yuni selemo mele yunga kongonomo sendeli kendemande-yema ‘Yombomane olio kanokole ‘Ye sumbi nílimunga kongonomo sendeli kendemande-yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu aku siku manda manjiku kolo toko senge kinia kanokole konopu awisili kimbu naa siengi. Pe ononga aku selemelemonga méle kalólimu lingímu papu lingí.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Nane u nindu mele kelepo nikiru. ‘Nane nimbu kinjimbu kinia, nimbu kinjambo siye kolangi.’ nindu kanumu. ⸤Aku sipu ya kamu nimbú kinia⸥ ‘Pollo yu ungu aroma topa nimba amu tokomo.’ ningu naa piliangi. Molo nane nanga imbimu nanu ambolopo paka topo nimbu kinjimbu kinia ‘Pollo yu amu tokomo.’ sika ningu piliengi liemu, manda, ⸤andi kape ningu onono imbima ambolko paka tolemele yemanga unguma taka leko pilku liku molko ‘Amu tokomele.’ naa nilimili mele⸥ nanga unguma aku siku taka leko pilku molko ‘Amu tokomo.’ naala niengi.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Nane ‘Na ye awili peangamo.’ nimbu aku sipu nimbu kinjimbu kinia Ye-Awilimunga kongonomo sendeli yombo sene nilka mele naa nimbú. Amu toli ye sene nilka mele na nanu imbi ambolopo paka topo nimbu kinjimbu.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Ma-koleana yombomane ononga imbima ambolko paka tolemele mele ye awisilini aku siku selemelemonga na aku sipu nanga imbimu nanu ambolopo paka topo kape nimbú.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Ono ‘amu naa topo pilipu kondoli peli yomboma molemolo.’ ⸤konopu lemele-na-kolo⸥ amu tolemele yema ‘amu we tangi.’ ningu siye kolko taka leko pilku molemele.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Ye marene ono ka-mele siku mindili siku nokolemele, molo ononga kongonomo “sendaa.” nilimili, molo ono ningu pangu siku ononga mélema we limili, molo ono peké tondoko kolo tolemele, molo ‘Olio ye peanga awilima molemolo. Ono yombo kirima molemele.’ nilimili, molo ⸤ ‘Olionga unguma paa piliangi. Olio paa lombili wangi.’ ningu tondolo munduku kara pungu⸥ ono laruwa tolemele kinia kepe, ono ⸤Korini yombomane⸥ aku siku selemele yema pali ‘Aku siku sangi.’ ningu siye kolko ‘Ye peangama. Papu selemele.’ ningu ononga unguma taka leko pilku molemele.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 ⸤Kanu yema⸥ onone selemele mele na ono ⸤Korini yomboma⸥-kinia molorundu kinia aku sipu selka-na-kolo na enge naa perimu-kulu ‘Aku sipu sambo.’ naa nirindu akumu lawa serindu mele kiniá aku sipu sepo kinjerindu mele paa pipili kolopo nimbu para sikiru.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Andi ye kanuma Ipuru yemaye? Na Ipuru yemola.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Kanu yema Karasinga kongonomo sendeli kendemande-yemaye? Ono Karasinga kongonomo
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Juda ye nokólimane na ⸤walte walte ningu ka siku na ‘Olandopa llo sepili.’ ninguli⸥ ka-pultane wane paono tene nani ningu toringi, aku walema lipa sere lepa se-pakara.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Wale yopoko ⸤Romo-yemane⸥ na kopene toringi;
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 ulka senga wale awisili naa pepo, kolea lupa lupamanga awisili pelepo mindi andorundu;
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Kongonoma kála-sepo umbunama membo andopo sepo,
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Akumu mindi mólo. Umbuna mare pea na-kinia wendo olemo. Akuma i-sipa:
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 ⸤Karasinga⸥ yombo se yu enge nimba molemo mele pora nilimú kinia na kepe ⸤yu-kinia kondo kololiomonga⸥ konopu tondolo pupili naa molio.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Na nanu imbi ambolopo paka naa tombo kinia onone nanga ungumu naa pilku lingí liemu, manda, nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo! Aku-sipa na-kolo ‘Nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo!’ nimbuli méle marene na topa mania mundulimú kinia na enge se naa pelemo mele lipa ora silimú kanu mélemanga nanga imbimu ambolopo paka tombo. ⸤ ‘Na enge paa pelemo. Na imbi paa molemo. Na pilipa kondoli paa pelemo.’ nimbu pilipuli nanu kape naa nimbú.⸥
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Ye-Awili Yesusinga Lapa Pulu Yemo, yunga imbimu alieli ambolopo paka tondomolo kinia paa peanga, yuni ungu ya nikiruma ‘Kolo tokomo.’ manda naa nimbá.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Kolea-awili Damasikas ⸤na purundu kinia⸥ ye nokoli kingi Aretasinga kolea nokondorumu ye awilimuni ‘Ami-yemane na ka siengi. Damasikas pala kerepuluna nokoko giliangi.’ nirimu-na nokoko gilieringi.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Aku-sipa na-kolo ⸤pala kerepuluna nokoko gilieringimunga⸥ nanga genupili marene na wale-basiketena lakilkuli ka moko toko liku palana ultu mundoringi. Aku seringimunga kanu ye awilimuni na ka simba serimumu ‘Ka naa sipili.’ nimbu kowa purundu.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.