1 Pedro 2
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Ono wale talo-sipa merimu konde molemele⸥ kene onone i-siku sangi: We-yomboma seko kinjilimili uluma kinia, konopumane lupa pilku liku kerena lupa kolo toko ningu topele-mapele toli uluma kinia, we-ulu lupa mare seko kolo toli uluma kinia, yomboma méle awisili taltoko molko kondolemele mele kanokole yama mengo konopu kiri panjeli uluma kinia, yombo senga ungu-bulkundu nindeli uluma kinia, ulu-kiri akuma pali munduku kelko toko makoraa.
1 Isan imih yawas kakafih boro kwanihamiyen. Men kwanifuwen, men awa hinaharewan, men kwanibobowen, men turanah isah tur kakafin kwanao.
2 — ausente —
2 Kek sosof na’atube kwanamatar, mar etei sika namamah ayub ananun tom isan, saise i kwanatomatom kwa ayawas boro nara’at nayen.
3 — ausente —
3 Buk Atamaninamaim hi’o hikirum, “Kwa taiyuw ayawasamaim kwaso’ob Regah i kabeberayan.”
4 Ono Karasi molemona wangi. Yu kou konde mololi mélemo. Yombomane ‘Yu kiri.’ ningu pilkuli toko makororingi-na-kolo Pulu Yemone yu kanopa ‘Paa peanga.’ nimba kanopale nimba taltorumu.
4 Kwana ata Regah biyanaika kwanama, iti kabay yawasin sabuw hi’itin hikwahir yabin en hirouw, baise God rubin na mokob foun matar.
5 Ono pea kou konde mololi melema molemele. Ulka mare kouni takolemele mele Pulu Yemone yunga Minimunga ulkamo takondombando ono nimba taltopa ulka takombamonga kou melema nilimú. Ono Pulu Yemonga popo tondoli yombo kake selima molemele. Popo tondoli yemane Pulu Yemo popo tongendo yuni kanopa peanga pilierimu mélema kalko yu siringi aku siku ono onono Pulu Yemo popo tongendo yu kanopa peanga pilimba mélema siengi. Kanu-kinia, Yesusi Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemo méle singíma Pulu Yemo yuni sika kanopa peanga pilipa limba.
5 Kwa baitumatumayah i wabat wanatowanin na’atube, imaim God bai ayub ana Tafaror Bar ewowowab. Kwa auman i firis ana kou’ay ayubitane ana sibor kwaya’ay. Jesu Keriso ana baibaisamaim, God i iyasisir ebaib.
6 Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo kanumu. Akumu i-sipa nilimú:
6 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
7 Ono ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane kanu kou-mulumu kanoko peanga pilielemele- na-kolo kuru naa mondolemele yombomane yu kanoko kiri pilielemele mele i-sipa:
7 Kwa iyab kwabitumitum, Keriso i kabay gewasin kwa isa, baise kwa iyab men kwabitumitum isa boro men gewasin.
8 ⸤‘Sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombo kanuma kinia, kanu koumu kinia,⸥ i-sipa mele:
8 Naatu ibanak Buk Atamaninamaim hikirum hio,
9 ⸤Kanu yomboma-kinia uluma aku sipa wendo olemo⸥-na-kolo ono ⸤‘Sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma aku sipa mólo. Ono yuni nimba taltorumu yombo talapemo molko, ye nokoli kingimunga popo tondoli yomboma molko, yunga manjiku molongemonga yombo kake selima molko, paa sika Pulu Yemonga yomboma molemele. Yuni ‘Aku siku molangi.’ nimba ono nimba taltorumumunga pulumu i-sipa: Ono simbulu tolina moloringi kinia Pulu Yemone “Ono simbulu tolina wendo ongo nanga pa seli paa peangamonga sukundu waa.” nirimu, kanu Pulu Yemo yuni ⸤‘Na molopo kondolio mele kepe sepo peanga selio mele kepe yomboma piliangi⸥ kape ningu semane toko siengi.’ nimba ono ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu.
9 Baise kwa i God ana rubinen sabuw, kwa i firis gewas, God ana sabuw kakafiyi, naatu God nowan, imih God ana bowabow gewasin kwanaorereb, anayabin guguminamaim kwama’am botaiti kwatit marakaw bonamanamarin gewasin kwabai.
10 Ono u we-yomboma moloringi-na-kolo kiniá ono Pulu Yemonga yombo talapemo molemele. U yombomane seko kinjeringimunga Pulu Yemone kondo kolopa mindili naa lipa sipa siye kololi ulu se ono-kinia naa perimu-na-kolo pe yuni kondo kolopa ulu-pulu-kirima we siye kololi ulumu sirimu liltingi, kiniá ono-kinia pelemo.
10 Marasika kwa men God ana sabuw, baise boun kwa i ana sabuw. Marasika God ana kabeber men kwabai, baise boun i ana kabeber kwabai.
11 Nanga pulu lemó yomboma, nane ono tondolo mundupu mawa sepole ya ma-koleana ono yombo omba gilielima mele, yombo ponenge mele molemelemonga ononga kangimane ‘ulu-kirima samili.’ nilimili mele paa liku bulu siengi. Kangina u-we-konopu pelemo konopumane yakala kololemo ulumane ononga minima ‘Topo mania mundamili.’ ningu alieli minima kinia opa selemele.
11 Are au ofonah, kwa au’uwi kwa i nanawan naatu touman sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am! Men biya ana kok nabonawiyi imaim nakaifi. Nati biya ana kok i boun rakit na’atube, boro ayub hairi hiniyow.
12 Ono ultukundu yomboma molongena ulu peangama mindi seko sumbi siku molangi. Ultu yombomane kiniá sika onondo “Seko kinjilimili yomboma molemele.” ningu ungu-bulkundu nindilimili-na-kolo ‘Olione ulu peangama semolo kinia kanokole pe Pulu Yemo yomboma molongena ombá walemonga kanu yombomane Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondangi.’ ningu aku siku ulu peangama seko sumbi siku molangi.
12 Eteni Sabuw matahimaim kwanakaifi gewas kwanama. Kwa isa boro bowabow kakafih sinafuyah hinarauw hinao, baise anamaramaim bowabow gewasin kwanasisinaf boro men isa tur ta hinao. Imih Baibatebat ana Veya God namamatabir. Kwa isa boro God ana merar hina hinabora’ara’ah.
13 — ausente —
13 Regah wabinamaim kwa kwayar’iy sabuw gagamih babahimaim kwanama. Gawan hai aiwob gagamin aiwob etei ukwarih,
14 — ausente —
14 gawan sabuw iyab gawan ana ukwarin iyafarih hitit tafaram ta ta tekakaif, imih iyab bowabow kakafin tesisinaf boro hinabow baimakiy hinitih, baise iyab bowabow gewasin tesisinaf boro hinabora’ara’ahih.
15 Ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia mumindili kolko seko kinjilimili yombo aromamane ⸤“Onone seko kinjikimili.” ningí⸥ ungu se naa pepili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono ⸤Karasinga yomboma⸥ ulu peangama mindi seko molangi.’ konopu lemó, akumunga, ⸤ye awilimanga unguma aku siku pilku molangi⸥.
15 God ekokok kwa kwanasinaf gewas saife nati sabuw hai not meyemeye, boro hinanutanubamo hinama, aurih ef men ema’am boro isa tur kakafih hinao.
16 Ungu-mane sene nokopa ka naa silimú yomboma we molemele mele ono aku siku andoko molangi. Aku-sipa na-kolo ‘Ungu-mane sene olio naa nokolemomonga ulu-kirima semulu liemu unguri mólo.’ ningu ulu-kirima andoko naa sangi. ‘Olio Pulu Yemonga kongono kendemande yomboma.’ ningu yunga kongono kendemande yombomane selemele mele seko molangi.
16 Kwa ama i sabuw roufamen na’atube kwanama, baise men nati roufamen ana yawasamaim kwama’am isan afair kwanab kakafin kwanasinaf, baise kwa i God ana’akir wairafihibe kwanama.
17 Ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥ne yomboma pali seko kondoko, unguma liku awi siengi. ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele genalima konopu mondoko, Pulu Yemo pipili kolko liku awi siku, ye nokoli kingimunga imbimu ambolko paka tondangi.
17 Sabuw etei isah kwanakakaf. A ofonah baitumatumayah isah kwaniyabow kwanakakaf. Naatu aiwob hai ukwarin isan kwanakakaf.
18 Ono méle kalolima naa liku kongono we sendeli yomboma, ononga nokoli yombomane ungu ningíma taka leko pilku liku awi siku molangi. ‘Ono-kinia mumindili naa kolko taka leko nokolemele tapu-yombomanga unguma manjiku pilku liku sangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Ono mindili siku seko kinjilimili tapu-yombomane ningí unguma kepe pilku liku sangi.’ nimbu nikiru.
18 Kwa akir wairafi kakafemaim kwanayara’iy, a orot ukwarih fanah kwanab babahimaim kwanama, men gewasin isa isisinaf akisin fanah kwanab, baise iyab fokarin isa tisisinaf auman fanah kwanab.
19 Aku nikirumu i-sipu pilipuli nikiru. Pulu Yemonga unguma pilku likuli seko kondonge kinia yombomane ono seko kinjiku seko mindili kondongi liemu ‘Manda, mindili nomolo kinia manda-na-kolo sepo naa kinjipu Pulu Yemonga ungu olandopamo kumbi lepo pilipu semolo.’ ningí kinia Pulu Yemone konopu simba.
19 Kwa anot tutufin etei God ana kokomaim kwabowabow naatu sabuw asir biyababan hinit nawawainabi isan, God boro nigegewasini.
20 Seko kinjingimunga mane siku seko mindili kondonge kinia konopu tondolo pupili molkole ‘Manda, olio sepo kinjemulumunga papu mindili sikimili kene we mindili namili.’ ningí kinia yombomane ono kape ningí kinia mandaye? Manda mólo. Papu mindili nonge. Aku-sipa na-kolo seko kondongemonga mindili singí kinia we mindili nongo pundu tou naa toko we siye kolongi liemu peanga. Aku senge kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilipale ono sepa kondomba.
20 Bo kakafin kwasisinaf isan hinarab nawawainabi ana gewasin boro abisa kwanab, baise gewasin kwanasinaf isan nawainabi kwabi’akir God boro nigegewasini.
21 Ono mindili nangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono nanga kongonomo sendangi waa.’ nimba ono mangilierimu. Karasi yu Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele sembando ononga nimba mindili nondorumu kanu ulumu ono aku siku manda manjiku senge mele lipa ora sirimu. ⸤Akumunga, Pulu Yemone “Saa.” nirimu nilimú ulu akuma ‘Samili.’ ninguli sengendo mindili nongi liemu manda.⸥
21 Kwa afa’af kwabai i bai’akir isan, anayabin Keriso kwa isa i’akir ana bai’obaiyen yare saise i an efanin kwani’ufunun.
22 ⸤Karasi yu sepa molorumu mele Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nimba molemo:⸥
22 “Bowabow kakafin men ta sinaf,
23 Yu ungu-taka tondoko iri toko seringi kinia yuni onondo ungu se pundu topa naa nirimu. Onone yu we mindili siringi-na-kolo yu ‘We mindili nambo.’ nimba ungu se naa nirimu. ‘Kote pilipa uluma pali sumbi sipa apurulimú Yemone yu seko kinjeringi yombomanga kote sendemba.’ nimba pilipa onone yu seringi mele siye kolorumu.
23 Hibi’i’iyab ana maramaim i men kafa’imo bai’iyab tur ta wan yi isah eomih, i bi’akir ana veya men hibiruwimih, baise ana nuhifot i God mutufor baibatiyenayan imaim yai.
24 Yuni olionga ulu-pulu-kirima ‘Nangama.’ nimbale akuma yuyu memba unju-perana kolorumu. Aku serimumunga pulumu i-sipa: ‘⸤Yombo se kololemo kinia kelepa mana uluma manda naa selemo aku sipa mele⸥ olio yombo kololima mele molopole ulu-pulu-kirima semolo aulka se naa liepili. Kamu mundupu kelepo naa samili. ‘Pulu Yemone ulu sumbi nili nimba kanolemo uluma mindi semolondo yombo kondema molamili. Kanu uluma mindi samili.’ nimbu konopu kimbu sipu molamili.’ nimba yuni aku serimu. Yombomane yu toringimunga ono konde puringi.
24 Keriso akisinamo ata kakafih i biyanamaim eabar onaf afe’enamaim yen, saise it bowabow kakafinane tanamorob naatu yawas mutuforomaim tanama, i ana fitamaim it iyawasit.
25 Kongi sipisipi aulka lo limili mele ono aku siku aulka lo liltingi, aku-na-kolo pe kiniá kelko ononga minima nokopa tapu selemo ye ⸤Karasi⸥mu molemona yando oringi molemele.
25 Anayabin kwa bobaituw sheep na’atube ef kwasa’ir nanabin kwan, baise boun kwa buwi kwamatabir kwana Nabatanenayan naatu anun ana kaifenayan biyan kwatit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.