1 Coríntios 10
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ango-keme, ⸤ ‘Sepo molamili.’ ⸥ nikirumunga ⸤ungu se pea niembo:⸥ Olionga anda-kolepalimane ⸤seringi mele pilipuli ‘Aku sipu naa sepo molamili.’ nikiru. Onone⸥ seringi mele kelko mimi siku piliangi niembo. ⸤Kolea Isipi ka-kongono seko molko Isipi munduku kelko wendo ongole niringimuni, Pulu Yemone ono nokombando kupana sukundu molorumu⸥ kupana maniakondo molko, nomu ⸤ ‘Kondoli’ nili⸥ akuna ⸤oringi kinia akumu ekendo ekendo pumba pala mele serimu, aku nomu⸥ awi-suku-singina olionga anda-kolepali yomboma aulka lierimuna kimbu-kongono seko ongo puringi kanumu.
1 Irmãos, eu quero que vocês lembrem do que aconteceu com os nossos antepassados que seguiram Moisés. Todos foram protegidos pela nuvem e passaram pelo mar Vermelho.
2 ⸤ ‘Olio Karasi lombili pulimulu. Yunga yomboma kamu molamili.’ nimbu no limulú mele⸥ olionga anda-kolepalima Mosisinga yomboma molko yu-mindi lombili pungíndu kupana sukundu pungu, nomuna puringi akumu no liltingi none serimu.
2 Como seguidores de Moisés, eles foram batizados na nuvem e no mar.
3 ⸤Kolea ku lielina pungí puringi kinia⸥ Pulu Yemone kere-langi sirimumu ono pali nongo,
3 Todos comeram da mesma comida espiritual
4 Pulu Yemone ⸤kou senga⸥ no sirimumu ono pali noringi. Kanu koumu, Pulu Yemonga koumu, kanumu ono-kinia kopu sepa purumu, kanu koumu Karasi yu.
4 e beberam da mesma bebida espiritual. Pois bebiam daquela rocha espiritual que ia com eles; e a rocha era Cristo.
5 ⸤Pulu Yemone aku sipa ono nokorumu, yu ono pea puringi⸥-na-kolo ono awisilini ⸤seringi mele⸥ Pulu Yemone kanopa kiri pilipa ⸤ ‘Kolangi.’ nirimumunga⸥ kolea ku lielina kolea lupa lupamanga ononga ónoma lierimu.
5 Mas Deus não ficou contente com a maioria deles, e por isso eles morreram, e os seus corpos ficaram espalhados no deserto.
6 ‘U Isirele yombomane ulu-pulu-kirima sengendo konopu siku moloringi mele olio kiniá aku sipu naa molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono seringi mele semanema bokuna molopili tangi.’ nirimu.
6 Tudo isso aconteceu a fim de nos servir de exemplo, para nós não querermos coisas más como eles quiseram,
7 U we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu ambolko popo toko moloringi mele naa molayo. Aku siku seringimunga Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa:
7 nem adorarmos ídolos, como alguns deles adoraram. Como dizem as Escrituras Sagradas : “O povo sentou-se para comer e beber e se levantou para se divertir.”
8 U yombo mare wapora toko wa ulu-kirinale selko andoringi mele ono naa sayo. U aku siku seringi kinia Pulu Yemone waltikele yombo tuwendi tere tausini torumu koloringi.
8 Não devemos cometer imoralidade sexual, como alguns deles fizeram. E, porque eles fizeram isso, vinte e três mil deles caíram mortos num dia só.
9 Ye-Awilimu ⸤sika olio kondo kolopa taka lepa molopa popenge sepa mumindili naa kololemo-na-kolo⸥ ‘Yu aku sipa molemo molomba.’ ningu ‘Yunga ungumu mokoli sepo olio konopumane pilielemolo mele sepo molamili.’ ningu aku siku naa nieyo. U yombo mare aku siku ningu moloringi kinia Pulu Yemone wambiyema ono moloringina lipa mundorumu, akumane ono nongo kondoringi kinia koloringi kanumu.
9 Não devemos pôr à prova a paciência de Cristo, como alguns deles fizeram, e por isso foram mortos pelas cobras.
10 U yombo mare Pulu Yemo iri toko ‘Yu olio-kinia sepa kinjilimú.’ niringi mele ono aku siku naa sayo. U aku siku seringi yomboma Yombo Topa Kondoli ⸤Angello⸥mone topa kondorumu.
10 Vocês não devem se queixar, como fizeram alguns deles, e por isso foram destruídos pelo Anjo da Morte.
11 I ulu wendo orumuma we wendo naa orumu. ‘U aku seringi uluma mele yandopa semanema pilkuli aku siku naa sangi.’ nirimu-kulu i uluma wendo orumu. U aku uluma seringi kinia Pulu Yemone ono mumindili kolopale topa kondorumu. Kiniá ‘Yandopa yomboma kanokole aku siku naa sangi. Aku siku senge kinia sembó mele kanangi liepi-liepi topo lipu ora siembo.’ nimba ‘Aku semanema bokuna tondaa.’ nirimu-kulu bokuna tondoringi molemo. ‘Yandopa yombo’ nikiruma olio molamili kolea pora nimbá walema wendo ombá yombo akumando nikiru.
11 Tudo isso aconteceu com os nossos antepassados a fim de servir de exemplo para os outros, e aquelas coisas foram escritas a fim de servirem de aviso para nós. Pois estamos vivendo no fim dos tempos.
12 Aku kene ‘Olio konopu tondolo pepili molemolo. Ono seringi mele aku sipu manda naa semolo. Pulu Yemone na kanopa peanga pilielemo.’ ningu molonge yomboma kanoko kondoko molangi. ⸤Kurumanga nokoli Setenene ‘Ono ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi tomba kinia⸥ ono ‘Ulu-pulu-kirima semolonje.’ ningu pilku kanoko kondoko naa molongi liemu paa sika ulu-pulu-kirima senge.
12 Portanto, aquele que pensa que está de pé é melhor ter cuidado para não cair.
13 Ono kondi tolemo ulumu kepe yombo lupama pali kondi tolemo uluma kepe kondi tolemo uluma lupa lupa mólo, selu-sipa mele mindi. Pulu Yemone olio lipa tapondombando waltikele kepe siye naa kolopa, olio pilipa kanopa mindi molopa nokolemo. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia kondi tomba yomboma Pulu Yemone ‘Ononga engemo mania pupili. Kondi tolemo ulumunga engemo olandopa pumba yomboma topa mania mundopili.’ nimba naa molemo. Ono ⸤mélsene⸥ kondi tomba sembá kinia ono kowa pungí aulka se akisindimba. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia ‘Ono kamu naa lipili, enge niengi.’ nimba yuni aku sembá.
13 As tentações que vocês têm de enfrentar são as mesmas que os outros enfrentam; mas Deus cumpre a sua promessa e não deixará que vocês sofram tentações que vocês não têm forças para suportar. Quando uma tentação vier, Deus dará forças a vocês para suportá-la, e assim vocês poderão sair dela.
14 Na konopu mondolio yomboma, ⸤ono naa kanoko kondokole ulu-pulu-kiri se senge⸥ kene we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko kalolemele méle akuma bulu siku, aku selemele koleama munduku kelko kowa pangi.
14 Por isso, meus queridos amigos, fujam da adoração de ídolos.
15 Nane konopu tondolo pelemo yombomando nikiru kene nikiru mele onono pilku apurayo.
15 Eu falo com vocês como com pessoas que têm capacidade para entender o que estou afirmando. Julguem vocês mesmos o que eu estou dizendo.
16 ⸤Yesusi Karasini “Imu liku naa.” nirimu mele pilipuli pellawa-berete kinia no-waene kinia nomolondo⸥ Pulu Yemone sepa kondolemo no-waenemo “Ange.” nimbu nombole nilimulumuni, Karasini olionga nimba yunga meme ondopa kolondorumu mememo-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Pellawa-berete piki-maka lepo nolemolo kinia Karasinga kangimu-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Sika nikiru molo móloye?
16 Pensem no cálice pelo qual damos graças a Deus na Ceia do Senhor. Será que, quando bebemos desse cálice, não estamos tomando parte no sangue de Cristo? E, quando partimos e comemos o pão, não estamos tomando parte no corpo de Cristo?
17 Akumunga, berete selumu mindi nolemolomonga olio ⸤kinia Karasi kinia⸥ kangi selumu mele molemolo. Yombo awisili molemolo-na-kolo berete selumu, olio yomboma kangi selumula.
17 Mesmo sendo muitos, todos comemos do mesmo pão, que é um só; e por isso somos um só corpo.
18 Isirele yombomane ulu se pilku selemele mele piliame: Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili kinia Pulu Yemo kaloli kongi mélema ongo nolemele yomboma kinia, Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalolemele yomboma kinia, ono pali konopu seluna pupili Pulu Yemo popo toko kalko molemele kanumu.
18 Pensem no povo de Israel. Aqueles que comem as coisas oferecidas em sacrifícios tomam parte juntos no sacrifício que é oferecido a Deus no altar.
19 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku nikirumunga ‘Kouma kinia unjuma kinia liku anjiku ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kere-langima popo toko kalolemele langimane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? Molo ‘Kanu kouma kinia unjuma kinia akumane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye?
19 O que é que eu quero dizer com isso? Que o ídolo ou o alimento que é oferecido a ele tem algum valor?
20 Paa mólo! ⸤Aku sipu konopu lepole naa nikiru.
20 É claro que não! O que estou dizendo é que aquilo que é sacrificado nos altares pagãos é oferecido aos demônios e não a Deus. E eu não quero que vocês tomem parte nas coisas dos demônios.
21 Ye-Awilimunga no-waenemo kinia kere-langimu kinia nongo, kurumanga kere-langima nongo, liku sere leko walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo, aku manda naa senge. Ye-Awilimunga kere-langi polona kinia kurumanga kere-langi polona kinia, walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo senge manda naala sembá.
21 Vocês não podem beber do cálice do Senhor e também do cálice dos demônios. Vocês não podem comer na mesa do Senhor e também na mesa dos demônios.
22 Molo “Ye-Awilimuni olio konopu kiri panjepili.” niemiliye? Yunga tondolomo maniandopa, olionga tondolomo olandopaye? ⸤Aku sipa mólo kene yu manjipu pilipu konopu mondopo molamili.⸥
22 Ou será que queremos provocar o Senhor, fazendo com que ele fique com ciúmes? Por acaso vocês pensam que somos mais fortes do que ele?
23 ⸤Yombo marene ninguli:⸥ “⸤Olio Karasinga yombomane⸥ uluma pali manda semolo. ‘Mólo!’ nimbá ungu-mane se naa pelemo.” ⸤nilimili.⸥ ⸤Aku sika ungu-manemane olio naa nokolemo⸥-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolo kinia aku ulumane olio lipa naa tapondolemo. “Selemolo uluma pali ungu se mólo.” nilimilimu sika nilimili-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolomane olio ⸤Karasinga yomboma molomolo mele⸥ sepa tondolo naa mundundulimú.
23 Alguns dizem assim: “Podemos fazer tudo o que queremos.” Sim, mas nem tudo é bom. “Podemos fazer tudo o que queremos”, mas nem tudo é útil.
24 ⸤Olio Karasinga yombomane⸥ “Nanu mindi manda molopo konopu simbú uluma sambo.” ni naa niemili. ⸤Olionga⸥ genupili molko kondonge uluma samili.
24 Ninguém deve buscar os seus próprios interesses e sim os interesses dos outros.
25 — ausente —
25 Vocês podem comer de tudo o que se vende no açougue, sem terem nenhuma dúvida de consciência.
26 — ausente —
26 Pois, como dizem as Escrituras Sagradas : “A terra e tudo o que nela existe pertencem ao Senhor.”
27 Karasi naa pilieli yombo sene onondo “Kere-langi pea namili waa.” nimbá kinia ‘Pamili.’ konopu liengi liemu aku manda. Ungu se mólo. Pungí kinia singí kere-langima pali walu nangi. Konopumane pilkuli, ‘Imu manda nomolo molo i kere-langimuni kolo toli pulu yombo se popo tongi liemu nomolo kinia manda naa sembá.’ ningu aku siku konopu kimbu naa siengi. Kere-langi singíma ungu se naa mangilku walu liku nangi.
27 Se alguém que não é cristão convidá-los para comer, e vocês resolverem ir, comam o que for posto na frente de vocês e não façam perguntas por motivo de consciência.
28 — ausente —
28 Mas, se alguém disser a vocês: “Esta comida foi oferecida aos ídolos”, neste caso não comam, por causa daquele que disse isso e também por motivo de consciência.
29 — ausente —
29 Não estou falando da sua própria consciência, mas da consciência do outro. Mas alguém pode perguntar: “Por que é que a minha liberdade deve ser diminuída pela consciência dos outros?
30 ⸤Pulu yombo kolo tolima popo toko kalonge⸥ kere-langima yombo mare kinia pea kere-langi nombo molomolo kinia Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kinia yombo sene nane sembó mele yunga konopumuni apurupa pilipale nando “Seko kinjikinu.” nambi semu-na nimbáye? ⸤Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kere-langimanga ungu se mólo. Aku sembomonga yombo sene nando ungu se nimbá kinia mandaye?⸥” nimba mangilipa molemonje?
30 Se eu agradeço a Deus o alimento que como, por que é que sou criticado, se já o agradeci a Deus?”
31 Akumunga, ⸤ononga yombo sene aku sipa nimba mangilimbamonga ungu se pundu topo niembo:⸥ Onone kere-langi nonge molo no nonge molo ulu se senge kinia aku ulu sengema pali sengendo ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma sangi.
31 Portanto, quando vocês comem, ou bebem, ou fazem qualquer outra coisa, façam tudo para a glória de Deus.
32 Juda yombomane kanoko kiri pilielemele uluma naa seko, Juda yombo naa molemele yombomane kepe kanoko kiri pilielemele uluma naala sangi. Karasinga yombo marene kanoko kiri pilielemele uluma kepe naala sangi. Nuni sení mele yombo sene kanopale yuni sepa kinjimba ulu se naa sani.
32 Vivam de tal maneira que não prejudiquem os judeus, nem os não judeus, nem a Igreja de Deus.
33 ‘Nane sembomonga yomboma pali manda molangi.’ nimbu uluma pali pilipu apurupu selio mele, aku siku ⸤sangi⸥. ‘Nane sembomonga na manda molambo.’ molo ‘Sembomonga na imbi ola molopili.’ molo ‘Sembomonga na méle awisili taltambo.’ aku sipu naa nimbu, ‘Nane sembomonga yombo awisili Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu uluma pilipu apurupu selio ⸤mele onone aku siku sangi⸥.
33 Façam como eu. Procuro agradar a todos em tudo o que faço, não pensando no meu próprio bem, mas no bem de todos, a fim de que eles possam ser salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.