1 Coríntios 10

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ango-keme, ⸤ ‘Sepo molamili.’ ⸥ nikirumunga ⸤ungu se pea niembo:⸥ Olionga anda-kolepalimane ⸤seringi mele pilipuli ‘Aku sipu naa sepo molamili.’ nikiru. Onone⸥ seringi mele kelko mimi siku piliangi niembo. ⸤Kolea Isipi ka-kongono seko molko Isipi munduku kelko wendo ongole niringimuni, Pulu Yemone ono nokombando kupana sukundu molorumu⸥ kupana maniakondo molko, nomu ⸤ ‘Kondoli’ nili⸥ akuna ⸤oringi kinia akumu ekendo ekendo pumba pala mele serimu, aku nomu⸥ awi-suku-singina olionga anda-kolepali yomboma aulka lierimuna kimbu-kongono seko ongo puringi kanumu.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 ⸤ ‘Olio Karasi lombili pulimulu. Yunga yomboma kamu molamili.’ nimbu no limulú mele⸥ olionga anda-kolepalima Mosisinga yomboma molko yu-mindi lombili pungíndu kupana sukundu pungu, nomuna puringi akumu no liltingi none serimu.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 ⸤Kolea ku lielina pungí puringi kinia⸥ Pulu Yemone kere-langi sirimumu ono pali nongo,
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Pulu Yemone ⸤kou senga⸥ no sirimumu ono pali noringi. Kanu koumu, Pulu Yemonga koumu, kanumu ono-kinia kopu sepa purumu, kanu koumu Karasi yu.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 ⸤Pulu Yemone aku sipa ono nokorumu, yu ono pea puringi⸥-na-kolo ono awisilini ⸤seringi mele⸥ Pulu Yemone kanopa kiri pilipa ⸤ ‘Kolangi.’ nirimumunga⸥ kolea ku lielina kolea lupa lupamanga ononga ónoma lierimu.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 ‘U Isirele yombomane ulu-pulu-kirima sengendo konopu siku moloringi mele olio kiniá aku sipu naa molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono seringi mele semanema bokuna molopili tangi.’ nirimu.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 U we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu ambolko popo toko moloringi mele naa molayo. Aku siku seringimunga Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa:
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 U yombo mare wapora toko wa ulu-kirinale selko andoringi mele ono naa sayo. U aku siku seringi kinia Pulu Yemone waltikele yombo tuwendi tere tausini torumu koloringi.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Ye-Awilimu ⸤sika olio kondo kolopa taka lepa molopa popenge sepa mumindili naa kololemo-na-kolo⸥ ‘Yu aku sipa molemo molomba.’ ningu ‘Yunga ungumu mokoli sepo olio konopumane pilielemolo mele sepo molamili.’ ningu aku siku naa nieyo. U yombo mare aku siku ningu moloringi kinia Pulu Yemone wambiyema ono moloringina lipa mundorumu, akumane ono nongo kondoringi kinia koloringi kanumu.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 U yombo mare Pulu Yemo iri toko ‘Yu olio-kinia sepa kinjilimú.’ niringi mele ono aku siku naa sayo. U aku siku seringi yomboma Yombo Topa Kondoli ⸤Angello⸥mone topa kondorumu.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 I ulu wendo orumuma we wendo naa orumu. ‘U aku seringi uluma mele yandopa semanema pilkuli aku siku naa sangi.’ nirimu-kulu i uluma wendo orumu. U aku uluma seringi kinia Pulu Yemone ono mumindili kolopale topa kondorumu. Kiniá ‘Yandopa yomboma kanokole aku siku naa sangi. Aku siku senge kinia sembó mele kanangi liepi-liepi topo lipu ora siembo.’ nimba ‘Aku semanema bokuna tondaa.’ nirimu-kulu bokuna tondoringi molemo. ‘Yandopa yombo’ nikiruma olio molamili kolea pora nimbá walema wendo ombá yombo akumando nikiru.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Aku kene ‘Olio konopu tondolo pepili molemolo. Ono seringi mele aku sipu manda naa semolo. Pulu Yemone na kanopa peanga pilielemo.’ ningu molonge yomboma kanoko kondoko molangi. ⸤Kurumanga nokoli Setenene ‘Ono ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi tomba kinia⸥ ono ‘Ulu-pulu-kirima semolonje.’ ningu pilku kanoko kondoko naa molongi liemu paa sika ulu-pulu-kirima senge.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Ono kondi tolemo ulumu kepe yombo lupama pali kondi tolemo uluma kepe kondi tolemo uluma lupa lupa mólo, selu-sipa mele mindi. Pulu Yemone olio lipa tapondombando waltikele kepe siye naa kolopa, olio pilipa kanopa mindi molopa nokolemo. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia kondi tomba yomboma Pulu Yemone ‘Ononga engemo mania pupili. Kondi tolemo ulumunga engemo olandopa pumba yomboma topa mania mundopili.’ nimba naa molemo. Ono ⸤mélsene⸥ kondi tomba sembá kinia ono kowa pungí aulka se akisindimba. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia ‘Ono kamu naa lipili, enge niengi.’ nimba yuni aku sembá.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Na konopu mondolio yomboma, ⸤ono naa kanoko kondokole ulu-pulu-kiri se senge⸥ kene we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko kalolemele méle akuma bulu siku, aku selemele koleama munduku kelko kowa pangi.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Nane konopu tondolo pelemo yombomando nikiru kene nikiru mele onono pilku apurayo.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 ⸤Yesusi Karasini “Imu liku naa.” nirimu mele pilipuli pellawa-berete kinia no-waene kinia nomolondo⸥ Pulu Yemone sepa kondolemo no-waenemo “Ange.” nimbu nombole nilimulumuni, Karasini olionga nimba yunga meme ondopa kolondorumu mememo-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Pellawa-berete piki-maka lepo nolemolo kinia Karasinga kangimu-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Sika nikiru molo móloye?
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Akumunga, berete selumu mindi nolemolomonga olio ⸤kinia Karasi kinia⸥ kangi selumu mele molemolo. Yombo awisili molemolo-na-kolo berete selumu, olio yomboma kangi selumula.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Isirele yombomane ulu se pilku selemele mele piliame: Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili kinia Pulu Yemo kaloli kongi mélema ongo nolemele yomboma kinia, Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalolemele yomboma kinia, ono pali konopu seluna pupili Pulu Yemo popo toko kalko molemele kanumu.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku nikirumunga ‘Kouma kinia unjuma kinia liku anjiku ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kere-langima popo toko kalolemele langimane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? Molo ‘Kanu kouma kinia unjuma kinia akumane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Paa mólo! ⸤Aku sipu konopu lepole naa nikiru.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Ye-Awilimunga no-waenemo kinia kere-langimu kinia nongo, kurumanga kere-langima nongo, liku sere leko walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo, aku manda naa senge. Ye-Awilimunga kere-langi polona kinia kurumanga kere-langi polona kinia, walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo senge manda naala sembá.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Molo “Ye-Awilimuni olio konopu kiri panjepili.” niemiliye? Yunga tondolomo maniandopa, olionga tondolomo olandopaye? ⸤Aku sipa mólo kene yu manjipu pilipu konopu mondopo molamili.⸥
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 ⸤Yombo marene ninguli:⸥ “⸤Olio Karasinga yombomane⸥ uluma pali manda semolo. ‘Mólo!’ nimbá ungu-mane se naa pelemo.” ⸤nilimili.⸥ ⸤Aku sika ungu-manemane olio naa nokolemo⸥-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolo kinia aku ulumane olio lipa naa tapondolemo. “Selemolo uluma pali ungu se mólo.” nilimilimu sika nilimili-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolomane olio ⸤Karasinga yomboma molomolo mele⸥ sepa tondolo naa mundundulimú.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 ⸤Olio Karasinga yombomane⸥ “Nanu mindi manda molopo konopu simbú uluma sambo.” ni naa niemili. ⸤Olionga⸥ genupili molko kondonge uluma samili.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 — ausente —
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 — ausente —
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Karasi naa pilieli yombo sene onondo “Kere-langi pea namili waa.” nimbá kinia ‘Pamili.’ konopu liengi liemu aku manda. Ungu se mólo. Pungí kinia singí kere-langima pali walu nangi. Konopumane pilkuli, ‘Imu manda nomolo molo i kere-langimuni kolo toli pulu yombo se popo tongi liemu nomolo kinia manda naa sembá.’ ningu aku siku konopu kimbu naa siengi. Kere-langi singíma ungu se naa mangilku walu liku nangi.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 — ausente —
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 — ausente —
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 ⸤Pulu yombo kolo tolima popo toko kalonge⸥ kere-langima yombo mare kinia pea kere-langi nombo molomolo kinia Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kinia yombo sene nane sembó mele yunga konopumuni apurupa pilipale nando “Seko kinjikinu.” nambi semu-na nimbáye? ⸤Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kere-langimanga ungu se mólo. Aku sembomonga yombo sene nando ungu se nimbá kinia mandaye?⸥” nimba mangilipa molemonje?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Akumunga, ⸤ononga yombo sene aku sipa nimba mangilimbamonga ungu se pundu topo niembo:⸥ Onone kere-langi nonge molo no nonge molo ulu se senge kinia aku ulu sengema pali sengendo ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma sangi.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Juda yombomane kanoko kiri pilielemele uluma naa seko, Juda yombo naa molemele yombomane kepe kanoko kiri pilielemele uluma naala sangi. Karasinga yombo marene kanoko kiri pilielemele uluma kepe naala sangi. Nuni sení mele yombo sene kanopale yuni sepa kinjimba ulu se naa sani.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 ‘Nane sembomonga yomboma pali manda molangi.’ nimbu uluma pali pilipu apurupu selio mele, aku siku ⸤sangi⸥. ‘Nane sembomonga na manda molambo.’ molo ‘Sembomonga na imbi ola molopili.’ molo ‘Sembomonga na méle awisili taltambo.’ aku sipu naa nimbu, ‘Nane sembomonga yombo awisili Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu uluma pilipu apurupu selio ⸤mele onone aku siku sangi⸥.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.