Mateus 24

Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ne kam Metĩndjwỳnh nhõ kikreti kurũm kato. Nhym kôt ba djwỳnh 'ỳr bôx. Ar kute kikretikam apỹnh kum kikre jakre kadjy 'ỳr bôx.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Ne kam ar arỳm kum akre nhym Jeju arkum,
2 Então ele disse:
3 Ne kam ar tẽn kam krãnhbê Oriwêre'ã wabi nhym arỳm ate nhỹ. Nhym kam kôt ba djwỳnh 'ỳr bôx ne me kàxã kum,
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Nhym kam Jeju arkum apỹnh mỳjja kukãm apôxmã arkum 'ã ajarẽn arkum,
4 Jesus respondeu:
5 Be, me krãptĩ dja ĩ aben totokmã me'ỳr bôx ne arỳm amijo 'êx ne amijã imẽ. Amijã imẽn arỳm memã kum, “Me anhõ Bẽnjadjwỳrbê kumkati kadjy ne Metĩndjwỳnh ijano ba tẽn bôx. Ba ibê Kritu”, ane. Ne kam arỳm me krãptĩ noo aknon Metĩndjwỳnhbê meo akẽx.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Be, kam dja gar me kute abenwỳr prõt man amybỳm me kute abenwỳr prõt jarẽnh ma. Kwãrĩk wãnh kam ar atĩn prãm kêt. Ba ne ba kukãm ar amã 'ã ajarẽ gar arỳm ama. Ja kumrẽx gêdja me ã o anhỹro tẽ. Kraxje kute inomã mẽnh kêt, kute 'ỳr o tẽm rã'ã, ane.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Nà, apỹnh me ba djàri gêdja me abenwỳr prõt ne aben nhimexo ba. Nhym apỹnh bẽnjadjwỳr rũnh nhõ àpênhja abeno kurê djwỳnh ne aben nhimexo ba. Nhym prãmdjwỳ me kwỳ nhimex. Apỹnh pyka djàri gêdja kam pyka terte:t ne.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Be, me tokry krax ne ja. Ga me nire kra àja pumũ. Adjỹm. Dja kra à:n kam arỳm à ra:x ne. Me adjwỳnhdjwỳ dja me tokry mõ:n kam arỳm tokry ra:x ne. Be, me tokry krax ne ja. Nãm ã Jeju arkum ane.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 —Dja me tokry: nhym kam me arỳm memã ar akanga. Me kute ar ajo bikẽnho ba kadjy ar akanga. Nhym me arỳm ar apa. Apỹnh me bajtem ba djà kunĩkôt dja me kum ar akurê. Ikôt ar abikamẽnhkam dja me kum ar akurê.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Kam dja me krãptĩ ibê amijo akẽx. Ne kam me kurê djwỳnhmã aben kangan kum aben kurê.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Me krãptĩ dja me ta amijo 'êx ne amijã Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh rẽ. Amijã kurẽn memã kum, “Metĩndjwỳnh kukwakam ne ba ar amã arẽ”, anhỹro ba. Dja me ã amijo 'êxo anen arỳm me krãptĩ noo aknon Metĩndjwỳnhbê meo akẽx.
11 Então muitos falsos
12 Me krãptĩ kum Metĩndjwỳnh kĩnhja dja me arỳm kum kĩnh apêx. Pyka kunĩkôt me krãptĩ axweo kume:x. Me axweo kumexkam dja me arỳm kum kĩnh apêx.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Nhym be, dja mỳjja kunĩ kute amingrành nhõ akati bôx. Me kunĩ kute aminhinomã amimẽnh nhõ akati bôx. Nhym kam me 'ã ukanga kêt ne kum kĩnh tỳx rã'ãja dja Metĩndjwỳnh arỳm me utà.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Mỳjja kute amingrành kêtri dja me apỹnh pyka kunĩkôt memã arẽ. Bẽnjadjwỳr djwỳnh'ã ujarẽnh nyja memã arẽ. Apỹnh me ba djà kunĩkôt me kute ujarẽnh mar kadjy memã arẽ. Nhym kam akati arỳm bôx. Me kunĩ kute aminhinomã amimẽnh nhõ akati arỳm bôx. Ba ne ba kukãm ar amã 'ã ajarẽ gar arỳm ama. Nãm ã Jeju arkum ane.
14 E a boa notícia sobre o
15 —Be, ar aje ajbir imã, “Dja ga ar imã kikreti ngrành'ã ajarẽ”, anhỹrja ba ar amã arẽ gar ama. Dja mỳjja kute amingrành 'ỳr nhym kam arỳm mỳjja punutija dja. Metĩndjwỳnh nhõ kikretikam dja. Gar arỳm omũ. Mỳjja punuti djô'ã dja me mỳjja kunĩo ajkẽ ne kungrà. Me bakukãmãre Danijeu ne amrẽbê: 'ã ajarẽ. Metĩndjwỳnh kukwakam memã 'ã ajarẽ. Danijeu ne arỳm memã mỳjja punuti ja'ã ajarẽn 'ã pi'ôk no'ôk. Dja gar pi'ôk no'ôkwã pumũn kam mỳjja punuti pumũn kam kôt ama.
15 E Jesus continuou:
16 Kam gêdja Djeruxarẽ bu'ã pyka ja nhidjibê Djudêjakam me ja amijã maje krãnh'ỳr prõt ne.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Gêdja me kikre nhimõk po'ã ãm jabej kwãrĩk wãnh akubyn ũrkwãkam nêkrêx'ỳr àr ne byr ne o tẽm kêt.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Gê purkam me ar ba jabej tu umaje prõt. Kwãrĩk wãnh me kute kubẽkà jamỳnhmã 'ỳr akẽx kêt. Dja tu me ãm kamã amũ prõt.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Ỹ, watĩ:re, akati wãkam me tujarômẽ me kra karà dja me tokry:. Mỳj gêdja me ja mỳjja punutija pymaje prõtja on?
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Dja gar Metĩndjwỳnhmã amijo a'uw gê na raxkam umaje ar aprõt kêtmã. Nàr, gê pi'ôk ràràrbê me tyk djà kêt nhõ akatikam ar aprõt kêtmã.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Be, dja me kam tokry kumex. Dja gar akubyn amijo tẽn mỳjja kunĩmo krax djà'ỳr amijo bôx ne ama. Me akukãmãre aben kukãm tokrykôt dja gar maro tẽ. Me tokry tũm maro tẽ:n amiwỳr me tokry maro bôx. Ga, me tokry kume:xja pumũ. Be, amrẽ mỳjja punuti nhõ akati bôxkam dja me tokryo katàt me tokry tũmwã kunĩ jakre. Ne amrẽ me'ã akati mõrkam me tokry nydjwỳ dja me tokryo mỳjja punuti'ã me tokryja têp kêtkumrẽx.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Metĩndjwỳnh ren tokry'ã akati kwỳ ngri kêt nhym me'õ ren tĩn kêtkumrẽx. Be, Metĩndjwỳnh kute amijo me utàrja kadjy dja arỳm 'ã akati wã kwỳ ngri.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Godja me'õ 'êx ne ar amã, “Ota, jakam arỳm Kritu bôx ne nhỹ. Arỳm ne Metĩndjwỳnh 'ã me õ Bẽnjadjwỳrbê kumkati mẽ nhym jakam arỳm memã nhỹ”, anhỹr jabej nàr me'õ ajte 'êx ne ar amã, “Ota, jakam arỳm Kritu bôx ne nhỹ. Arỳm ne Metĩndjwỳnh 'ã me õ Bẽnjadjwỳrbê kumkati mẽ nhym jakam arỳm memã nhỹ”, anhỹr jabej. Djãm ar aje me ja marmã? Kati. Kwãrĩk wãnh amim me ja mar kêt.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Be, apỹnh me 'êx ne ta kute amijo Kritu, ta kute amijo Bẽnjadjwỳrbê kumkati dja me apôx. Nhym amũ me jadjwỳ dja me apôx ne 'êx ne memã kum, “Ba ne ba Metĩndjwỳnh kukwakam me amã idjujarẽnh iba”, anhỹro ba. Dja me me aêrbê mỳjja pumũnh kêt kwỳ nhipêx, kute me noo biknor nhym me kute me'ã abenmã kum, “Mrãmri ne djãm Metĩndjwỳnh kukwakam me kabẽnkumrẽx”, anhỹr kadjy. Godja me me noo biknor ne Metĩndjwỳnhbê meo akẽx jabej, Metĩndjwỳnh kute amrẽbê amijo me utàrja kubê meo akẽx ne kute meo ba jabej. Me 'êxnhĩ no tỳxo kute me akrenh jabej godja kubê me kwỳo akẽx ne meo ba jabej.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Ba ne ba mỳjja apôx kêtri kukãm ar amã 'ã ajarẽ gar arỳm ama. Nãm ã Jeju arkum ane.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 —Kam godja me'õ ar amã, “Ẽ, onĩj kapôt kukritkam arỳm bôx ne ar ba”, anhỹr jabej. Djãm 'ỳr ar amõrmã? Kati, dja gar tu ate akrãn 'ỳr amõr kêt. Nàr, godja me'õ ar amã, “Ẽ, kikre jakam ne apdjun nhỹ”, ane. Djãm ar aje amim me marmã? Kati. Kwãrĩk wãnh amim me mar kêt.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Djãm ibôx ne mebê ibipdjur? Kati. Ga, kàjkwakam na krak ne adjênhja pumũ. Na jadjênh prõt ne arỳm myt ngjêx djàmã ngjêxja pumũ. Adjênh kute kàjkwa kunĩ kurwỳja pumũ. Dja ba ã ibôxo ane. Ije amijo inhĩ dja ba ã ibôxo ane nhym me kunĩ arỳm ipumũ. Nãm ã Jeju arkum ane.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Nhym kôt ba djwỳnh bôx djà jabej kukij ne kum,
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 —Nhym me tokryo ku'êwã'ã akati kwỳ apêxkam dja on mỳjja rũnh apôx.
29 Jesus disse:
30 Ba kam ije amijo inhĩ dja ba kàjkwakam amirĩt nhym me arỳm ipumũ. Nhym kam pyka kunĩkôt me ba djàkam me kunĩ arỳm mu:w. Ba kam ije amijo inhĩ dja ba arỳm itỳ:x ne prĩne imextire ne ipyma:. Ne kam kàjkwakam kakrãkôt bôx nhym me kunĩ: arỳm ibôxkôt ipumũ.
30 Então o sinal do
31 Dja ba ikadjy mrãnh djwỳnh jano nhym me arỳm õ'i kakôr tỳ:x ne. Kakôr tỳx ne arỳm ije amijo me utàrja kunĩo atom. Dja me kàjkwa krax'ãm mõn meo atomo mõ. Ne kàjkwa 'ênhôt'ãm mõn meo atomo mõ. Ne aktã kàjkwa nhirê'ãm mõn meo atomo mõ. Ne apỹnh pyka kunĩkôt inhõ me ja kunĩ: abenwỳr meo atomo mõn meo aben pydji. Ba ne ba kukãm ar amã 'ã ajarẽ. Gora abej ajkam ama.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Be, akubyn ibôx djà nhõ akatija'ã ne ba ije pidjôbê pigêre jakremã. Gora ije 'ã mỳjja jakreja ma. Ba ar amã arẽ gar ama. Be, dja pidjô pakà nokà tukam 'ô nhingrã kadjy arỳm ingrã apôx gar kam arỳm amexmã kamnhĩx nhym kam arỳm amex.
32 Jesus disse ainda:
33 Bir be, gêdja ba ije ar amã mỳjja jarẽnhja ã apôx mõr ane gar me kam arỳm ijabej rĩt ne ijabej ajkam ama. Akubyn ibôx djà arỳm 'ỳr. 'Ỳr dja mỳjja apôxja. Amex kutã gêdja pi'ô ingrã. Nhym be, ibôx kutã gêdja mỳjja pymatija apôx mõ.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Nà, mrãmri ne ba ar amã kôt arẽ. Ar anhõ pykakam me kamingrãny ja gêdja me tyk par kêtri mỳjja ja kunĩ apôx. Mrãmri ne ba ar amã arẽ.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Ikabẽn kajgo kêtkumrẽx. Gêdja pykamẽ kàjkwa ĩ apêx nhym be, ba ikabẽn gêdja 'õ biknor kêtkumrẽx. Mrãmri gêdja ba ije mỳjja jarẽnh ja kunĩ apôx nhym me omũ.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Ne kam ajte arkum,
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Be ga, amrẽbê me bakukãmãre Nôwe pykakam ar bari me ate krãn ar baja pumũ. Dja ba ibôx 'ỳr nhym me ã ane. Ije amijo inhĩ dja ba akubyn ibôx 'ỳr nhym me ate krãn ar ba.
37 A vinda do
38 Amrẽbê: ngô kute pykao bikamỳr kêtri ne me bakukãmãre ate krãn ar õ kwỳ krẽnbit ba ne ar kõmbit ba. Ne abenwỳr babit ar ba. Nãm me me mymã kra jarẽ ne memã kum,
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Nãm me amikukãm mỳjja mar kêtkumrẽx ne ar ba: nhym me aêrbê ngô tàm mõn me kunĩo mõn prĩne meo akno. Ije amijo inhĩ dja ba akubyn ibôx 'ỳr nhym me ã anen ate krã nhym mỳjja arỳm ã meo ane.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Nhym me'õ my ar amẽ kapôtkam tẽ. Ba ikjê pa 'amỳ nhym ikjê arek wakrekam dja.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Nhym me'õ nire ar amẽ à'uko nhỹ. Ba ikjêbit pa 'amỳn o tẽ nhym ikjêja arek wakrekam nhỹ.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Kam dja gar arek ijabej ajkam ama. Mỳkam? Bir, ar aje akubyn ibôx'ã myt mar kêtkam. Ba ibê ar anhõ Bẽnjadjwỳr djwỳnh ar aje akubyn ibôx'ã myt mar kêtkam.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Dja gar ikabẽn ma. Ba ajte ar amã 'õdjwỳ jarẽ gar ama. Ne ren õ kikre djwỳnhja ren me àkĩnhĩ bôx djà man ren kam ren arek kam amako nhỹ. Nhym ren bôx ne kikre'ã 'yr ne kum àr kêtkumrẽx. Badjwỳ dja ba ije me àkĩnhĩ pyràk ne me ajaêrbê bôx.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Kam gêdja gar gadjwỳ mã ikam amako nhỹ. Ba ije amijo inhĩ ne me awỳr ibôx ba gêdja ba ajte akubyn bôx. Ar aje nhỹnh myt nhỹr 'õkam aje ibôx djà mar kêt. Kam gêdja ba tu ar ajaêrbê bôx. Nãm ã Jeju arkum amibôx djà jarẽnho ane. Ne kam ajte arkum,
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 —Me õ bẽnjadjwỳr ne õ àpênhmã kabẽn ne kum, “Ga dja ga me àpênh'ã me omũ ne prĩne 'ã meo djuw mex. Ne myt kunĩkôt memã õ kwỳ krẽn djà ngãn akrànmã memã õro aba.” Nãm ã õ àpênhmã me'ã karõo ane. Kute akrànmã me àpênh'ã me omũnh ne kute 'ã meo djuw mex katàtmã ã kum me'ã karõo ane.
45 Jesus disse ainda:
46 Nhym kam bẽnjadjwỳr akubyn bôx ne kam õ àpênhjamã kato. Kute amrẽbê kum kabẽn jarẽnhja kôt ne mrãmri meo djuw mexkumrẽx nhym kam arỳm kum kato. Kam dja õ àpênhjadjwỳ tu amikam kĩnhkumrẽx.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Ẽ, ba ar amã kôt arẽ. Bẽnjadjwỳrja dja õ àpênh ja'ã bẽnjadjwỳr mẽ. Kute nêkrêxmẽ mỳjja kunĩ pumũnhmã dja 'ã bẽnjadjwỳr mẽ. Nhym kam õ àpênhja kĩnhkumrẽx ne.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Nãm ren õ àpênhja axwen ren õkre kadjwỳnhbê õ bẽnjadjwỳrja'ã ren, “Be, nãm nhĩ'ãm bẽnjadjwỳr tẽn arỳm amikrà. Jakam dja ba on tu arĩk ar iba”, ane.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Ne kam ren ar õ àpênhja titiko ba, me ro'ã àpênhja ren ar me titiko ba. Ren õ kwỳ krẽnbit ban me bibãnhkôt ren kadjwati kangôo kõmo ba.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Nhym kam õ bẽnjadjwỳrja aêrbê bôx. Õ àpênhja kute amim õ bẽnjadjwỳrja bôx djàkôt mar kêt. Nhỹnh akati 'õkam bôx djàmã kute mar kêt ne nhỹnh myt nhỹr 'õkam bôx djàmã kute mar kêtkam ne aêrbê bôx.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Nãm bôx ne kam õ àpênh arĩk ar bajakam ngryk ne. Ngryk ne kam o ajkapôn bõm kumẽ. Me kute amijo 'êx ne ta kute amijo Metĩndjwỳnh mar mexjamẽ ro'ã ãm kadjy bõm kumẽ. Wãnh ne me amim ngryk ne tokry djàje amijanên ar àmra ba, ane. Nãm Jeju ã kôt ba djwỳnhmã ane.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.