Lucas 15

Metĩndjwỳnh Kute Memã Kabẽn Ny Jarẽnh (TXUNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nhym kam me kute bẽnjadjwỳr bajtemmã pi'ôk kaprĩo atom djwỳnhmẽ me axwe ajte Jeju'ã akuprõn kuri kumex, me kute kabẽn marmã ne me 'ã akuprõn kuri kumex.
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Nhym kam mekbê pardjêumẽ me kute Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmẽ ne me kàxã kabẽn ne, bẽn prĩkam kabẽn ne abenmã,
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Nhym kam atemã memã mỳjja'ã ujarẽnh jakreo tẽn memã,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 —Birãm me ajõ nhõ krit, mrykĩ'ãtomti krãptĩbê 100. Dja abê pydji akuno ga kam mã dja ga on? Dja ga tu anhõ mrykĩ'ãtomti krãptĩbê 99jamã anhire gê wãnh akutêp kumex, kapôt kukritkam kumex ga kam pydji biknorja jabej tẽ. Abej tẽ:n arỳm kum akaton aprôn o tẽn o bôx. |src="BK00005B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Ruka 15.4"
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Aprôn o tẽn o bôx ne kam akĩnh ra:x ne.
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 Akĩnh rax ne kam anhõbikwamẽ anhũrkwã nhitepã me jao akuprõn kam memã kum, “Ota ba arỳm inhõ krit ibê biknorja japrôn o tẽn o bôx. Dja ga me idjô'ã akĩnh ne akĩnh rax”, ane.
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Bir be, gêdja ã kàjkwakam me kĩnho ane. Me'õ pydji gêdja amim katon wãnh axwemã iren Metĩndjwỳnh'ỳr amijo akẽx nhym kam me kĩnhkumrẽx. Me'õ pydjikam dja kàjkwakam me kĩnh rax ne. Kam kĩnh raxo me mex, me krãptĩkam kĩnhja jakrenh mex ne. Me kute, “Bep ba ne ba katàt mrãn imexkumrẽx”, anhỹr ne ajkwaobit kute amimex jarẽnhja ne Metĩndjwỳnh kute meo mex kêtê. Nhym kam kàjkwakam me jadjwỳ mekam kĩnh kêt ne.
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 Ba ajte me amã 'õdjwỳ jarẽ. Me'õ nire nhõ kryt jakao ngônhponho pi'ôk kaprĩbê 10 ne pydjin kubê akuno, pãnh ra:xkam. Mã dja on? Dja ngônhpôktimã adjàn kam prĩ:ne ar abej kapõnho ban kam kum kato.
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Kum katon kam õbikwamẽ itepã kikrejakam me jao akprõn memã kum, “Me ikôt akĩnh. Ota ba arỳm ije pi'ôk kaprĩo ibiknorjamã ikato”, ane.
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Bir be, ba me amã arẽ. Dja Metĩndjwỳnh kadjy mrãnh djwỳnh ã kĩnh ane. Me'õ pydjin amim kator ne kute wãnh axwemã irern kam kute Metĩndjwỳnh'ỳr amijo akẽx nhym kam ã kadjy mrãnh djwỳnh kam kĩnh ane. Nãm ã Jeju memã ujarẽnh ane.
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 — ausente —
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 — ausente —
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 Nhym kam bãm kute kum õrja arỳm amim kuby, kutapureja amim kuby. Nhym kam 'ã akati ngrêre nhym kam arỳm mã o mõ, õ mỳjja kunĩo atom ne o mõn ajbubê o tỹm, pyka 'õkam o mõn o bôx ne kam arĩ:k ar o ba. Tu arĩk ar ba'ã pi'ôk kaprĩ krẽno tẽ:n kam krẽn pa.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Prĩne 'ã pi'ôk kaprĩ krẽn mex ne, ne kam arỳm arĩk ar ba. Nhym kam pykawãkam arỳm djwỳ kêtkumrẽx, nhym me prãmkam ar ba. Nhym kam pi'ôk kaprĩ krẽn pan kam tu arĩk ar ba, prãmkam ba.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Ne kam bẽnjadjwỳr 'õ'ỳr tẽn kam kum, “Ba amã apê”, ane. Kum àpênh nhym kute kum pi'ôk kaprĩ nhõr nhym kute o mỳjja byr ne krẽnmã. Nhym kam bẽnjadjwỳrja “Ô anen kam õ mry nhõ kapôtmã ano, kute angrô jamyre pumũnh ne kute kum o djuw mexmã. Nhym kam kum omũnho dja.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Nhym kam angrô jamyre bày kakô kuro ba nhym kubêngôkreja arỳm prãm bĩn mex nhym te kute angrô jamyre kutã bày kakô kwỳ krẽnmã. Nhỹnh ne me'õ got kute kum mỳjja 'õ nhõr nhym kute krẽnmã? Arkati.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 Nãm ar ban kam amim katon kam amim, “Ije, djã nãm ã ibãm nhõ àpênhja anen ar prãmkam ba? Djũnwã ne prĩne õ àpênho djuw mex nhym kam djwỳ kumex. Djwỳ kumex ne kam 'ã kàtàm ne kumex. Mỳkam ne ba bajbit ar prãmkam iba.
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 Ba gêt on akubyn ibãm'ỳr tẽn kum, ‘Djũnwã, ota ba Metĩndjwỳnhkam ar amikrào iba, ne gadjwỳ akam ar amikrào iba.
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 Djãm imex ne ga aje ijo akra rã'ãmã. Dja ga tu ijo anhõ àpênh, ijo ajtem ne. Ba kam amã apê.’ Gêdja ba ã Djũnwã'ỳr tẽn kum ane.”
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 Ne kam ekrux ne kàjmã djan kam bãm'ỳr tẽ. Bãm'ỳr tẽ: nhym kam bãmja amybỳm omũ, kraja pumũ. Ne kam rerek ne, tik ngyo nhỹn kum kaprĩ ne. Ne kam prõt ne kajpan o tỹm ne kam abej muw.
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 — ausente —
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 — ausente —
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Ne ãm ar ajõ aprõt ne ije kutêp mryti jabatành nyre nhĩptĩ'ã ma nhym ãmwã japrôn amrẽ o tẽn abĩ. Gwaj banhõ kwỳ krẽn rax ne bakĩnh kadjy.
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 Ota ikra. Be, ikra djwỳnh ja ne ibê tyn ajte akubyn tĩn ne. Nãm akunon arỳm akubyn imã kato”, ane.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 — ausente —
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 — ausente —
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 Nhym kam kum, “Ije atõnhre ne arỳm bôx. Nhym kam abãm kadjy mryti jabatành nyreja bĩ, twỳmtija bĩ. Nhym abãm kĩnhkumrẽx ne. Amrẽbê: atõnhre tẽm ne arỳm bôxkam ne abãm kĩnhkumrẽx ne. Mỳjja kute ajmã o kêt, umar mex ne ar ban arỳm bôx, kam ne abãm kĩnhkumrẽx ne”, ane.
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 Nhym kam tu ngry:k ne kikremã àr kêtkumrẽx ne. Ne kam kapôtã arek ngryk ne dja. Dja nhym bãm 'ỳr katon te kum kabẽn ne, te kum me tor'ã apnên kum, “Amrẽ tẽn anhõ kwỳ krẽn me kudjwa akĩnh”, ane.
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 Nãm te kum ane nhym kam kum, “Kê wajre. Nã bãm amã idjàpê:nh ar iba. Arỳm idjàpênh'ã amex krãptĩĩ. Djã nã bãm abê amikati? Ga mỳjja 'ỳr ijano ba ‘Kê wajre’ ane? Kati, nã gãm mỳjja 'ỳr ijano ba akrànmã amã 'ỳr mrã. Djã ne ga kam mãn imã anhõ mokaàk'õnh bĩ bar inhõbikwamẽ ro'ã kwỳ krẽno nhỹn ikĩnhkumrẽx ne?
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 Nhym bep akamrerre ne anhõ nêkrêxo mõn me kuprỳ'ã kukrẽn mõn ajbir bôx ga kum gu banhõ mryti twỳmtija bĩ”, ane.
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 Nhym kam bãmja kum, “Akmere ga ne ga arek ikuri dja. Ne inhõ mỳjja kunĩo anhõ”, ane.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Mrãmri ne bar ikĩnhkumrẽx ne. Mrãmri ne bar ikĩnh ne itor inhỹrja. E kum mrãmri ne atõnhre gu babê tyn ajte akubyn tĩn ne. Nãm akunon arỳm akubyn kato, ane. Nãm ã bãm kutewajamã ane. Tãm ne ja.
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.