Mateus 23

Rote Tii Alkitab (TXQ) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Basa boe ma Yesus nanori ana nunin nara sama-sama roo hatahori noꞌuk kara fo mana tungga sara.
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 Ana nafada nae, “Meser anggamar ma hatahori Farisir raa toꞌu haak fo fee nenorik laꞌe-neu baꞌi Musa hohoro-lalanen nara.
2 Ele disse:
3 Huu naa de ei muste nenene sara ma tungga nenorin nara. Tehuu boso tungga hata fo ara taok, nahuu ara ta tao tungga sira nenori heli-helin.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Ara rakasetik hatahorir fo lemba-rasaa sira anggaman hohoro-lalane kamaberan nara. Tehuu sira mesa kasa ta nau tulu-fali hatahorir fo tao tungga hohoro-lalanek naa.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Basa hata fo ara taok, ara taon mita fo hatahori koa sara. Haꞌi netuduk leo: hambu buas esa isin Manetualain Dedeꞌa-kokolan fo ara paꞌan neu langgan nara ma liman nara. Tehuu ara tao ramoꞌo sira enan, mita fo hatahori soꞌuk kasa rae, ‘Wee! Sira iar, hatahori malalaok!’
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Mete ma ara maso reni uma huhule-haradoik reu, do tungga feta, ara soa sangga mamana nenggetuuk neulaun lenak, fo hatahori noꞌuk mete-rita sara.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Mete ma reni pasar reu, ara oo hihii kada hatahori fee sara hada-horomatak boe. Ara sangga fo hatahori doꞌor neu sara rae, ‘Soda-molek, papa meser mana hambu hada-horomatak.’
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 Tehuu ei boso tungga sira hihiru-heheon naa! Hatahori ta bole roke ei rae, ‘papa meser’, nahuu ei Mesem kada esak ka. Ma ei basa ngga ia, toranook kara.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Boso makadedemak hatahori nai dae-bafok ia mae, ‘papa’, nahuu ei Amam nai nusa tetuk do inggu temak kada esak ka.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Hatahorir oo ta bole roke ei rae, ‘lamatuak’ boe, nahuu ei Lamatuam kada esak ka, ndia Au ia fo Manetualain helu-bartaa nadenun numa lele uluk mai ena.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Huu naa de Au afada fo ei ta bole soꞌuk aom mara, sama leo hatahori mana hii kada hambu hada-horomatak kara raa. See numa ei mai nau dadi miu hatahori moꞌo-inahuuk, ana muste dadi sama leo ata-dato fo naono-lalau hatahori laen.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Hatahori mana nakadedemak aon nara, neu ko Manetualain nakaloloek kana. Tehuu hatahori mana tao aon sama leo hatahori kadiꞌik, neu ko Manetualain nakadedemak kana.”
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 Basa naa, Yesus tuti kokolan nae, “Weeh, ei meser anggamar ma hatahori Farisir ein! Numa ei hihiru-heheom huun mai, eir ia, hatahori mana dea-matak kara! Neu ko ei hambu sosoek, nahuu ei ta nau mamahere neu Au, ndia Hatahori fo Manetualain helu-bartaa ena nae nadenun mai ia. Ma manggaraun lenak bali, ei mamanggee mala hatahorir mana nau mai maso nai Manetualain parenda-koasan dale fo ara boso ramahere neu Au.
13 — Ai de vocês,
14 [Weeh, ei meser anggamar ma hatahori Farisir ein! Numa ei hihiru-heheom huun mai, eir ia, hatahori mana dea-matak kara! Neu ko ei hambu sosoek, nahuu ei kada pepeko-leleko ina falur, basa de ei fonda mala uman nara. Tehuu nai hatahori noꞌuk kara matan, ei mafuni ei manggaraum mara naa, ma mambariik hule-haradoi mala dook ka fo hatahorir rae, ei dalem mara lolo-laok. Tehuu neu ko Manetualain fee huku-dokik beran seli neu ei.]
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 Weeh, ei meser anggamar ma hatahori Farisir ein! Numa ei hihiru-heheom huun mai, eir ia, hatahori mana dea-matak kara! Neu ko ei hambu sosoek, nahuu ei saꞌe ofak meni bee miu a mesan, ma konda-hene letek, nau sangga kada hatahori esak ka, fo maso neni ei anggamam neu. Tehuu mete ma ana maso ena, na, ei tao mala masodan manggaraun lenak bali, losa ana hambu huku-dokik nai aꞌi mbila ta kala matek, beran lena ei laꞌe dua.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 Weeh! Ei dadi hatahori pokek nai dalem mara ena, tehuu hata de ei bei nau matudu dalak fee hatahori laen bali? Neu ko ei hambu sosoek, nahuu ei fee nenorik leli-belak kana mae, ‘Mete ma hatahori soꞌuk hehelu-bartaak pake sumba-sook ma seseik Uma Huhule-haradoi Ina-huuk, na, hatahori naa ta nakaesa no ndia hehelu-bartaan naa. Tehuu mete ma ana soꞌuk hehelu-bartaak pake sumba-sook ma seseik bua lilo mbilas manai Uma Huhule-haradoik naa, na, dei fo ana nakaesa no ndia hehelu-bartaan naa.’
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Eir ia, hatahori nggoak kamangganggak ta bubuluk hata esa boe na! Ei rarain mae, Manetualain duꞌa nae bua lilo mbilas nenenin lena heni Ndia Uma Huhule-haradoin, do? Taa! Uma naa ndia tao buas naa dadi malalaok!
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Ei oo fee nenorik leli-belak kana mae, ‘Mete ma hatahori soꞌuk hehelu-bartaak pake sumba-sook ma seseik mei tunu-hotuk manai Uma Huhule-haradoi Ina-huuk, na, hatahori naa ta nakaesa no ndia hehelu-bartaan naa. Tehuu mete ma ana soꞌuk hehelu-bartaak pake sumba-sook ma seseik tunu-hotuk manai mei lain, na, dei fo ana nakaesa no hehelu-bartaan naa.’
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Eir ia, memak poke tetebes sara ena. Neu ko mei tunu-hotuk naa nenenin lena heni tunu-hotuk manai mei naa lain. Mei naa ndia taon, de sira tunu-hotun nara dadi malalaok fee Manetualain.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Huu naa de mete ma hatahori sumba-soo ma seseik mei tunu-hotuk, na, malole lenak seseik mei naa, no basa hata manai mei naa lain boe.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Mete ma hatahorir sumba-soo ma seseik Uma Huhule-haradoi Ina-huuk, na, malole lenak seseik Uma Huhule-haradoik sama-sama no Manetualain naden. Huu Ana ndia leo nai naa.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Mete ma hatahori sumba-soo ma seseik nusa tetuk do inggu temak, na, naa sama leo ana seseik Manetualain kadera man-parendan sama-sama no naden, huu Ana ndia nanggatuuk toꞌu parenda nai naa.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 Weeh, ei meser anggamar ma hatahori Farisir ein! Numa ei hihiru-heheom huun mai, eir ia, hatahori mana dea-matak kara! Neu ko ei hambu sosoek, nahuu ei malelam mara seli fo reke fee Manetualain babaꞌek esa numa salahunu mai. Ei soa reke makandoo basa-basan, losa ei bumbu-fanim mara ruma osi mai oo, ei reke no lutuk boe. Haꞌi netuduk leo, ei reke lutuk ei daradaim, adas makeek, ma jintan. Naa te ei lilii heni Manetualain hohoro-lalanen nara fo nenenin lenak mateꞌen! Ei ta leo-laꞌo no ndoos. Ei ta sue hatahori kasian nara. Ma ei ta leo-laꞌo makandoo tungga Manetualain hihii-nanaun. Malole lenak, ei tao tungga basa naar, dei fo miu reke ei bumbu-fanim mara fo ei nau fee Manetualain.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Ei dalem mara makatemak kara ena, tehuu hata de ei bei nau matudu dalak fee hatahori laen bali? Ei tao hohoro-lalanek no lutu-lelon losa ei madenu hatahori laen nara tungga, tehuu Manetualain hohoro-lalanen fo nenenin lenak mateꞌen naa, ei mesa ngga ta tungga. Sama leo, ei parisa no lutuk ma seꞌe heni mumuu numa ei oe nininum mai. Tehuu banda moꞌok sama leo kamba, ei kodo katemak kana!
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Weeh, ei meser anggamar ma hatahori Farisir ein! Numa ei hihiru-heheom huun mai, eir ia, hatahori mana dea-matak kara! Neu ko ei hambu sosoek, nahuu ei safe mala ei pingga-manggom mara losa ranggadilak, tehuu naa nai kada dean. Naa te dalen nara nggeon ndoos sofek no ei tatao-nonoꞌi manggaraum ndia leo naꞌo manu-meo ma bare-naꞌo.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Weeh! Hatahori Farisir pokek kara ein! Safe makahuluk ei pingga-manggom dalen nara dei! No dalak naa, dean nara oo, dadi laok boe!
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 Weeh, ei meser anggamar ma hatahori Farisir ein! Numa ei hihiru-heheom huun mai, eir ia, hatahori mana dea-matak kara! Neu ko ei hambu sosoek, nahuu eir ia nok bali rates neni dama mutik. Hatahorir mete-rita kada dean naa, lolen seli. Tehuu dalen naa, sofek no hatahori mates duin nara, ma basa mana kaboo mburuk.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Ei oo sama boe! Ei soa tao aom mara nok bali hatahori lolo-laok. Hatahori mete-rita ei numa dea mai, sama leo hatahori dale ndoos. Naa te ei dalem mara sofek no dedeꞌa manggarauk ena. Ei kokolak laen, tao laen, ma lilii heni Manetualain parendan nara.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 Weeh, ei meser anggamar ma hatahori Farisir ein! Numa ei hihiru-heheom huun mai, eir ia, hatahori mana dea-matak kara! Neu ko ei hambu sosoek! Ei tao rates moꞌok kara soa-neu Manetualain mana toꞌu dedeꞌan nara, ma heti mala hatahori dale maloler raten nara neulau ndoos.
29 — Ai de vocês,
30 Tehuu ei mae, ‘Mete ma ita leo tanak esa to ita bei-baꞌin nara, neu ko ita ta tungga a mesan takanisa Manetualain mana toꞌu dedeꞌan nara.’
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 No dalak naa, ei mesa ngga ndia matudu mae, ei oo manggarauk sama leo ei bei-baꞌim mara boe.
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Dadi malole lenak, ei tao manggarauk talo naa losa basan, tungga ei bei-baꞌim sala-singgon nara!
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 Eir ia, tebe-tebe manggarauk nok bali mengge karasok. Ei duꞌa mae, Manetualain ta fee huku-dokik neu ei! Boso mamahena! Neu ko Ana piru ei meni aꞌi mbila ta kala matek miu!
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Nenene, ee! Neu ko Au nadenu fee ei Au nedenung nggara, fo ara fee nenorik ma ratudu ei Manetualain eno-dala ndoon. Tehuu neu ko ei hala misa ketuk, ma paku makanisa ketuk nai ai ngganggek. Hambu ketuk oo, ei poko-femba sara rai uma huhule-haradoik kara dale boe, ma ketuk ei tuni-ndeni sara losa ralai ruma kota esa reni kota laen reu.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Lele uluk ei bei-baꞌim hala nisa Habel. Naa te ndia ia, hatahori dale ndoos. Ei bei-baꞌim mara soa rakanisa hatahori ndoos sara, numa dombe esa neni dombe laen neu. Neu losa Sakaria, fo Barakia anan. Ara rakanisan numa Uma Huhule-haradoi Ina-huuk bebelan, deka no mei tunu-hotuk. Ei muste lemba-masaa mala hatahori dale ndoos sara raa, daan lalaꞌen, nahuu ei tungga bei-baꞌim mara manggaraun.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Memak tebe! Ei marai hatematak ia, neu ko hambu huku-dokik, nahuu basa dedeꞌa manggarauk kara iar fo ei bei-baꞌim mara taok ena, ndia fai uluk naa.”
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 “Heeh, hatahori Yerusalem mara ein! Ei ndia soa makanisa Manetualain mana toꞌu dedeꞌan nara, ma toko makamate nedenuk fo nae mai tulu-fali ei. Au kokoe ei laꞌi-laꞌik kana fo meni Au mai, nok bali manu ina nau nakarombo nala anan nara nai ndia lidan. Tehuu ei ta nau.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Huu naa de Manetualain ta nau tao matak no ei umam bali. Neu ko mbila-beinesak, te rouk ena.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Nenene matalolole, ee! Neu ko ei ta mete-mita Au bali losa fain ei manaku mae, ‘Ita toke fo Manetualain fee babaꞌe-babatik neu Hatahori ia, nahuu Manetualain ndia nadenun mai.’ Ei manaku talo naa, dei fo ei mete-mita Au bali.”
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.