Marcos 6

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesu ipul nugh tawe, ve imuul ila pa nugh tooni puughu. Ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tila.
1 Depois, ele partiu dali e foi para a sua pátria, seguido de seus discípulos.
2 Saawe to umbom patabuyaaŋ, Yesu iloŋ ila rumei toozi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. Tamtamon katini tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa ŋgar tooni, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane igham ŋgar ve tapiri tiina tane izi sindei? Ŋgar popoia tau i isasavia ne, ighamu ila to sei? Ve puughu mindai ta uraat ŋgeretazi tintiina tivotvot ila i niima?
2 Quando chegou o dia de sábado, começou a ensinar na sinagoga. Muitos o ouviam e, tomados de admiração, diziam: Donde lhe vem isso? Que sabedoria é essa que lhe foi dada, e como se operam por suas mãos tão grandes milagres?
3 Mindai, i to nugh ite, ta iit takankaan pani ne? I ŋeer to raoŋ ruum. Maria naatu. Ve tazŋa, ene Yakobus, Yoses, Yudas, ve Simon. Ve livŋa tisov, ta tilepleep tomani ghiit ne.” Tauvene matazi veleghini, ve lolozi pa tighur ila tooni mako.
3 Não é ele o carpinteiro, o filho de Maria, o irmão de Tiago, de José, de Judas e de Simão? Não vivem aqui entre nós também suas irmãs? E ficaram perplexos a seu respeito.
4 Tauta Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu tomania ziiri waaro tooni, ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi veleghini. Eemon isaav ighe i ila nugh ite, ene aat titandagh pani ve tipait eeza.”
4 Mas Jesus disse-lhes: Um profeta só é desprezado na sua pátria, entre os seus parentes e na sua própria casa.
5 Tauvene Yesu irau igham gabua ŋgereeta tiina eta izi ta sewe mako. I ighur niima izala moroghooŋa eŋaeŋa mon pavozi gha tinizi poia.
5 Não pôde fazer ali milagre algum. Curou apenas alguns poucos enfermos, impondo-lhes as mãos.
6 Ve i igham ŋgar naol pa nugh tooni puughu: Mindai ta tighur ila tooni mako?
6 Admirava-se ele da desconfiança deles. E ensinando, percorria as aldeias circunvizinhas.
7 Ra ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve ighur zi ruŋruŋa, leso tila pa uraat. Ve irei tapiri irau zi, ve ighur avuvu sasaghati tileep ila sambazi. Leso tiziir zi tighau pa tamtamon.
7 Então chamou os Doze e começou a enviá-los, dois a dois; e deu-lhes poder sobre os espíritos imundos.
8 — ausente —
8 Ordenou-lhes que não levassem coisa alguma para o caminho, senão somente um bordão; nem pão, nem mochila, nem dinheiro no cinto;
9 — ausente —
9 como calçado, unicamente sandálias, e que se não revestissem de duas túnicas.
10 Ve Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe ala avot nugh eta, ruum sindei tau ighe tighur gham pani, na aleep ila ruum tana mon le apul nugh tawe ve ala.
10 E disse-lhes: Em qualquer casa em que entrardes, ficai nela, até vos retirardes dali.
11 Ve isaav ighe nugh eta lolozi pa ghamuuŋ gham mako, ve tizor gham tomania saveeŋ tsiam, na aghatuun aghemim, ve ŋgaupup to nugh toozi izi,
11 Se em algum lugar não vos receberem nem vos escutarem, saí dali e sacudi o pó dos vossos pés em testemunho contra ele.
12 Yesu isavsaav pazi le isov, ra tila ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve tisaav pazi tighe: “Yam apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron.”
12 Eles partiram e pregaram a penitência.
13 Ve tiziir avuvu sasaghati katini tighaughau, ve timus ŋgoreeŋ to oliv izala moroghooŋa katini pavozi, ve tisuŋ Maaron pazi le tinizi poia muul.
13 Expeliam numerosos demônios, ungiam com óleo a muitos enfermos e os curavam.
14 Saawe tana, Yesu vaaru ilaan irau nugh naol, ve kinik Erod
14 O rei Herodes ouviu falar de Jesus, cujo nome se tornara célebre. Dizia-se: João Batista ressurgiu dos mortos e por isso o poder de fazer milagres opera nele.
15 Ve tamtamon siriv tighe: “Mako. I aat propet Ilia tau imuul ilam.” Ve siriv tighe: “Mako, i aat igham uraat imin propet muŋganazi siriv.”
15 Uns afirmavam: É Elias! Diziam outros: É um profeta como qualquer outro.
16 Saawe tau Erod ilooŋ Yesu vaaru, i isaav pa tauu ighe: “Ewe aat Yoan. Ŋeer tau narav motin luua na, tauta Maaron ipaburigini pa mateegh.”
16 Ouvindo isto, Herodes repetia: É João, a quem mandei decapitar. Ele ressuscitou!
17 — ausente —
17 Pois o próprio Herodes mandara prender João e acorrentá-lo no cárcere, por causa de Herodíades, mulher de seu irmão Filipe, com a qual ele se tinha casado.
18 — ausente —
18 João tinha dito a Herodes: Não te é permitido ter a mulher de teu irmão.
19 — ausente —
19 Por isso Herodíades o odiava e queria matá-lo, não o conseguindo, porém.
20 Erod iwatagh ighe Yoan, i ŋeer patabuyaaŋ, ve ŋeer duduuŋa ee ila Maaron maata. Tauvene iroi pani. Saawe tau Yoan isavsaav pani, saveeŋ tooni iŋgali le igham ŋgar naol. Eemon Erod ighe le iloŋlooŋ saveeŋ tooni. Tauta saawe tau Yoan ileep ila ruum to yavyavuuŋ, Erod ighamgham poghania.
20 Pois Herodes respeitava João, sabendo que era um homem justo e santo; protegia-o e, quando o ouvia, sentia-se embaraçado. Mas, mesmo assim, de boa mente o ouvia.
21 Tilepleep le saawe poia ee ivot pa Erodias to irav Yoan imaat. Tizaa pa saawe to Erod tiina ipoopa, ra Erod igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi yes daaba tau tiŋginŋgin uraat tooni na, ve yes daaba to malmal, tomania daaba siriv to Galilaia paam tilam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ.
21 Chegou, porém, um dia favorável em que Herodes, por ocasião do seu natalício, deu um banquete aos grandes de sua corte, aos seus oficiais e aos principais da Galiléia.
22 Saawe tana, Erodias natliva iloŋ ila, ve itor izi naghozi, le isan Erod tomania zeetŋa tawe atezi. Tauvene Erod isik aliiŋa pani ighe: “Aa enes, saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo!”
22 A filha de Herodíades apresentou-se e pôs-se a dançar, com grande satisfação de Herodes e dos seus convivas. Disse o rei à moça: Pede-me o que quiseres, e eu to darei.
23 Ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tana le iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon saaŋa! Saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo. Isaav ighe yo ughe navalagh gabua naol isov tau naŋginiir zi ne, ve nagham lem sirivu, ene poia paam!”
23 E jurou-lhe: Tudo o que me pedires te darei, ainda que seja a metade do meu reino.
24 Erod isavia saveeŋ tane le isov, ra livaa paaghu ivot ila muuri, ve ighason tiina ighe: “Mindai, pale naghasoni pa saa kaut?”
24 Ela saiu e perguntou à sua mãe: Que hei de pedir? E a mãe respondeu: A cabeça de João Batista.
25 Tauvene livaa paaghu rekia mon ila to kinik Erod muul, ve isaav pani ighe: “Yau naghe ughur ŋeer rughuzaaŋa Yoan daaba ila oon, ve ughamu ilam payau ta aazne.”
25 Tornando logo a entrar apressadamente à presença do rei, exprimiu-lhe seu desejo: Quero que sem demora me dês a cabeça de João Batista.
26 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tane le loolo ipataŋan kat. Eemon irau itoor aliiŋa muul mako. Pasaa, imbu saveeŋ ariaaŋ pani ila zeetŋa tau yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na matazi wa.
26 O rei entristeceu-se; todavia, por causa da sua promessa e dos convivas, não quis recusar.
27 — ausente —
27 Sem tardar, enviou um carrasco com a ordem de trazer a cabeça de João. Ele foi, decapitou João no cárcere,
28 — ausente —
28 trouxe a sua cabeça num prato e a deu à moça, e esta a entregou à sua mãe.
29 Murei ra, yes mbiwa to Yoan tilooŋ gabua tana vaaru. Tauvene tila tigham Yoan paata, ve tila tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaat imin naal pa mateegha.
29 Ouvindo isto, os seus discípulos foram tomar o seu corpo e o depositaram num sepulcro.
30 Yesu mbaŋooŋa tooni tigham uraat le isov, ra timuul tilam tivot tooni, ve tipaes pani pa uraat isov tau tighamu, tomania saveeŋ isov tau tipaduduuŋ tamtamon pani na.
30 Os apóstolos voltaram para junto de Jesus e contaram-lhe tudo o que haviam feito e ensinado.
31 Saawe tana, tamtamon katini tilala tilamlam, le Yesu tomania mbiwa tooni lezi sooso eta to timariau ve tighan aniiŋ ne mako. Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Aiyo, aburig ve tala pa nugh ŋginaaŋa eta. Leso zigaan taleep ve tamariau.”
31 Ele disse-lhes: Vinde à parte, para algum lugar deserto, e descansai um pouco. Porque eram muitos os que iam e vinham e nem tinham tempo para comer.
32 Tauvene tigham waaŋ tighe tila pa nugh ŋginaaŋa ee. Leso zigazi tileep ta sewe ve timariau.
32 Partiram na barca para um lugar solitário, à parte.
33 Eemon eval tiina tighit zi tiraav tila, ve tighilaal zi pa ghaoŋ toozi. Tauvene tamtamon to nugh naol tilaagh taan, ve titaghon Yesu tila. Yesu tomania mbiwa tooni tighaughau soone, ve eval tiina tawe timuuŋ tila tivot nugh tau Yesu tomania mbiwa tooni tighe tila pani na, gha tisasaŋan.
33 Mas viram-nos partir. Por isso, muitos deles perceberam para onde iam, e de todas as cidades acorreram a pé para o lugar aonde se dirigiam, e chegaram primeiro que eles.
34 Malau mako ve Yesu tomania mbiwa tooni tilam tilooŋ. Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ighita eval tiina tana le loolo isaghatin zi. Pasaa, yes tileep imin sipsip tau lezi ŋginiiŋ mako. Tauvene i ipaburigin saveeŋ tooni ve ipaghazoŋai zi pa gabua naol.
34 Ao desembarcar, Jesus viu uma grande multidão e compadeceu-se dela, porque era como ovelhas que não têm pastor. E começou a ensinar-lhes muitas coisas.
35 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Laak, ene taleep izi nugh ŋginaaŋa ve mboŋ izi wa.
35 A hora já estava bem avançada quando se achegaram a ele os seus discípulos e disseram: Este lugar é deserto, e já é tarde.
36 Usaav pa eval tiina tane tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tighol lezi aniiŋ ve tighan.”
36 Despede-os, para irem aos sítios e aldeias vizinhas a comprar algum alimento.
37 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi to tighan.”
37 Mas ele respondeu-lhes: Dai-lhes vós mesmos de comer. Replicaram-lhe: Iremos comprar duzentos denários de pão para dar-lhes de comer?
38 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ala aghita. Lemim mberet piiz ighengheen?”
38 Ele perguntou-lhes: Quantos pães tendes? Ide ver. Depois de se terem informado, disseram: Cinco, e dois peixes.
39 — ausente —
39 Ordenou-lhes que mandassem todos sentar-se, em grupos, na relva verde.
40 — ausente —
40 E assentaram-se em grupos de cem e de cinqüenta.
41 Ra Yesu igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, ve maata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tana, ve ighuru ila mbiwa tooni nimazi, leso anazi tila tireii pa tamtamon. I igham ŋgar raraate pa iigh ru tana paam, gha eval tiina tighan.
41 Então tomou os cinco pães e os dois peixes e, erguendo os olhos ao céu, abençoou-os, partiu-os e os deu a seus discípulos, para que lhos distribuíssem, e repartiu entre todos os dois peixes.
42 Tauvene tisov tighan le apozi isuŋ.
42 Todos comeram e ficaram fartos.
43 Ve mberet tomania iigh tau tighan ve sirivu izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir.
43 Recolheram do que sobrou doze cestos cheios de pedaços, e os restos dos peixes.
44 Yes tau tighan aniiŋ tana, yes zitamoot mon, irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene.
44 Foram cinco mil os homens que haviam comido daqueles pães.
45 Tighan le isov, ra Yesu ipasul mbiwa tooni ighe tizaa waaŋ, leso timuuŋ tila tivool pa nugh Betsaida tau igheen ila yaa naliu ziige ite. Ve i ileep, leso ighur eval tiina tawe timuul tila pa nugh toz toz.
45 Imediatamente ele obrigou os seus discípulos a subirem para a barca, para que chegassem antes dele à outra margem, em frente de Betsaida, enquanto ele mesmo despedia o povo.
46 I ighur zi tila, ra izala pa loloz, leso ileep ta sewe ve isuŋ.
46 E despedido que foi o povo, retirou-se ao monte para orar.
47 Waaŋ tau mbiwa tooni tizaa gha tila na ighaughau ila le ivot bodbodaaŋ to yaa naliu, ra mboŋ izi pazi. Saawe tana, Yesu zigani ileep izi taan.
47 À noite, achava-se a barca no meio do lago e ele, a sós, em terra.
48 Maata ila le ighita pataŋani ivot pa mbiwa tooni. Pasaa, yes tisoop yaghur ve tila. Tauvene tigham uraat tiina pa goraaŋ. Yesu ilepleep le igharau ighe nughitun, ra izila nari, ve ilaagh izala yaa paavo iŋarui zi ila le ighe isaliv zi.
48 Vendo-os se fatigarem em remar, sendo-lhes o vento contrário, foi ter com eles pela quarta vigília da noite, andando por cima do mar, e fez como se fosse passar ao lado deles.
49 — ausente —
49 À vista de Jesus, caminhando sobre o mar, pensaram que fosse um fantasma e gritaram;
50 — ausente —
50 pois todos o viram e se assustaram. Mas ele logo lhes falou: Tranqüilizai-vos, sou eu; não vos assusteis!
51 Ra ila izaa waaŋ tomani zi. Saawe tana, yaghur ma dibom isov. Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana le tirur ve ŋgar toozi imbool.
51 E subiu para a barca, junto deles, e o vento cessou. Todos se achavam tomados de um extremo pavor,
52 Pasaa, gabua ŋgereeta tau Yesu igham pa mberet na, igham ŋgar toozi ivot soone. Lezi ghilalooŋ mako pasaa, lolozi iyaryaaŋ kat.
52 pois ainda não tinham compreendido o caso dos pães; os seus corações estavam insensíveis.
53 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool pa yaa naliu ziige ite, ve tila tilooŋ nari to nugh Genesaret, ve timbit waaŋ toozi ta sewe.
53 Navegaram para o outro lado e chegaram à região de Genesaré, onde aportaram.
54 Saawe tau tiyaat tizi pa waaŋ, eval tiina rekia mon ve tighilaal Yesu.
54 Assim que saíram da barca, o povo o reconheceu.
55 Tauvene tilaan tila ve tipaesia vaaru irau nugh tisov tau tigharau na. Tauvene saawe tau tamtamon tilooŋ tighe Yesu ila ivot nugh eta, mako tibadbaad moroghooŋa toozi izala boor, ve tiŋaruini tila, leso iuul zi.
55 Percorrendo toda aquela região, começaram a levar, em leitos, os que padeciam de algum mal, para o lugar onde ouviam dizer que ele se encontrava.
56 Yesu ilaghlaagh irau nugh tintiina, nugh geegeu, ve taghon ziige ziige paam. Saawe tau i ila ivot nugh eta, mako tiyau moroghooŋa toozi tila maaran, ve titaŋ raraini tighe tikis nonoghiiŋa tooni ziige rigta mon, o poia. Ve tamtamon tisov tau tikisi na, Yesu tapiri igham zi tinizi popoia.
56 Onde quer que ele entrasse, fosse nas aldeias ou nos povoados, ou nas cidades, punham os enfermos nas ruas e pediam-lhe que os deixassem tocar ao menos na orla de suas vestes. E todos os que tocavam em Jesus ficavam sãos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.