Marcos 15

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Mboŋoozo geeg, yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ, ve daaba siriv to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, tisov tilup zi, ve tivasavo zi pa saa ŋgar ta pale tigham pa Yesu. Le isov, ra tikis Yesu, tikau niima, ve tighamu tila tighuru ila Piladus niima.
1 Logo pela manhã se reuniram os sumos sacerdotes com os anciãos, os escribas e com todo o conselho. E tendo amarrado Jesus, levaram-no e entregaram-no a Pilatos.
2 Piladus ighason Yesu ighe: “Mindai, yo tane kinik to yes Yuda?”
2 Este lhe perguntou: És tu o rei dos judeus? Ele lhe respondeu: Sim.
3 Ra yes daaba to watooŋrau tiburig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu.
3 Os sumos sacerdotes acusavam-no de muitas coisas.
4 Tauvene Piladus ighasoni muul ighe: “Mindai, yo irau uyol saveeŋ toozi, ma mako? Ughita. Yes tiŋgal saveeŋ naol payo.”
4 Pilatos perguntou-lhe outra vez: Nada respondes? Vê de quantos delitos te acusam!
5 Eemon Yesu isavia saveeŋ eta muul mako. Ineneeŋ mon. Tauvene Piladus igham ŋgar naol.
5 Mas Jesus nada mais respondeu, de modo que Pilatos ficou admirado.
6 Ndaman ta naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene Piladus ighamgham tauvene: Yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, isaav ighe eval tiina tighasoni to ipul toozi eta ivot, ene i aat ipuli ivot.
6 Ora, costumava ele soltar-lhes em cada festa qualquer dos presos que pedissem.
7 Saawe tana, ŋeer ee, eeza Barabas, yesŋa zeran siriv paam tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Pasaa, saawe tau eval tiina tipaburigin malmal to tiziir gavman to Rom, Barabas tomania zeetŋa tawe tirav tamtamon siriv timaat.
7 Havia na prisão um, chamado Barrabás, que fora preso com seus cúmplices, o qual na sedição perpetrara um homicídio.
8 Tauvene eval tiina tila to Piladus, ve tighasoni tighe ipul tamtamon toozi eta ivot itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na.
8 O povo que tinha subido começou a pedir-lhe aquilo que sempre lhes costumava conceder.
9 Piladus iyol aliŋazi ighe: “Mindai? Yam aghe yau napul kinik to yam Yuda ilat payam?”
9 Pilatos respondeu-lhes: Quereis que vos solte o rei dos judeus?
10 Piladus isaav tauvene pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tigham Yesu ilam, ve tighuru ila niima pasaa, tighita tamtamon katini tipaiti pa uraat tooni ve titaghoni. Tauta ireu yes daaba tawe lolozi ve tighur koi pani.
10 {Porque sabia que os sumos sacerdotes o haviam entregue por inveja.}
11 Eemon yes daaba to watooŋrau tipazaagh eval tiina, leso tiyok pa Piladus aliiŋa sov, ve tighasoni to ipul Barabas ivot ila.
11 Mas os pontífices instigaram o povo para que pedissem de preferência que lhes soltasse Barrabás.
12 Tauvene Piladus ighason zi muul: “Ighe tauvene, pale nagham mindai pa ŋeer tau yam awaato aghe i kinik to yam Yuda?”
12 Pilatos falou-lhes outra vez: E que quereis que eu faça daquele a quem chamais o rei dos judeus?
13 Yes tiboob muul toman aliŋazi tiina tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
13 Eles tornaram a gritar: Crucifica-o!
14 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Pasaa? I igham saa sosor?”
14 Pilatos replicou: Mas que mal fez ele? Eles clamavam mais ainda: Crucifica-o!
15 Piladus ighe igham eval tiina tawe lolozi poia. Tauvene ilooŋ aliŋazi, ve ipul Barabas ivot ila toozi. Ve isaav gha tilos Yesu.
15 Querendo Pilatos satisfazer o povo, soltou-lhes Barrabás e entregou Jesus, depois de açoitado, para que fosse crucificado.
16 Yes zaaba tawe tigham Yesu gha tiloŋ tila gavana ruum tooni loolo, ra tipoi zetazŋa tisov tilam tilup zi, ve tipamogherai Yesu imin i kinik.
16 Os soldados conduziram-no ao interior do pátio, isto é, ao pretório, onde convocaram toda a coorte.
17 — ausente —
17 Vestiram Jesus de púrpura, teceram uma coroa de espinhos e a colocaram na sua cabeça.
18 — ausente —
18 E começaram a saudá-lo: Salve, rei dos judeus!
19 Ve tigham toon gha tiloslos daaba pani, tiŋazuvu, ve tiput aghezi pani imin pakuruuŋni.
19 Davam-lhe na cabeça com uma vara, cuspiam nele e punham-se de joelhos como para homenageá-lo.
20 Tipaŋiŋizaini le isov, ra tizuzuum uuli tau ŋgereeta imin aindan na izi pani, ve tinonoghi pa tauu uuli tooni muul, ve tighamu tila, leso tiravu izala ai pambarooŋ.
20 Depois de terem escarnecido dele, tiraram-lhe a púrpura, deram-lhe de novo as vestes e conduziram-no fora para o crucificar.
21 — ausente —
21 Passava por ali certo homem de Cirene, chamado Simão, que vinha do campo, pai de Alexandre e de Rufo, e obrigaram-no a que lhe levasse a cruz.
22 — ausente —
22 Conduziram Jesus ao lugar chamado Gólgota, que quer dizer lugar do crânio.
23 Zaaba tana tighe tigham Yesu le vaen tau titoora tomania marasin, leso iuule pa yavyavuuŋ tooni. Eemon i loolo pa ghunuuŋni mako.
23 Deram-lhe de beber vinho misturado com mirra, mas ele não o aceitou.
24 Yes tiravu izala ai pambarooŋ, ra tigham Yesu nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv, ve tighe tirei zi irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei tau pale igham saa gabua.
24 Depois de o terem crucificado, repartiram as suas vestes, tirando a sorte sobre elas, para ver o que tocaria a cada um.
25 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, aaz anunu igham liim ve paaŋ.
25 Era a hora terceira quando o crucificaram.
26 Tibood paesiiŋ to mateegh tooni puughu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: ‘Kinik to yes Yuda.’
26 A inscrição que motivava a sua condenação dizia: O rei dos judeus.
27 — ausente —
27 Crucificaram com ele dois bandidos: um à sua direita e outro à esquerda.
28 — ausente —
28 {Cumpriu-se assim a passagem da Escritura que diz: Ele foi contado entre os malfeitores {Is 53,12}.}
29 Saawe tau Yesu ituktuuk ila ai pambarooŋ, eval tiina tilala tilamlam. Ve titurun luazi imin veleghiiŋni, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: “Aa, ughita wa! Yo ta ughe ureu Rumei Tiina izi, ve mboŋ imin tol, o upayooze muul.
29 Os que iam passando injuriavam-no e abanavam a cabeça, dizendo: Olá! Tu que destróis o templo e o reedificas em três dias,
30 Poia. Uul taum ve uzi pa ai pambarooŋ tsio!”
30 salva-te a ti mesmo! Desce da cruz!
31 Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ tiveleghi paam. Tivasavo zi tighe: “I iuluul tamtamon naol, eemon irau iuul tauu mako.
31 Desta maneira, escarneciam dele também os sumos sacerdotes e os escribas, dizendo uns para os outros: Salvou a outros e a si mesmo não pode salvar!
32 I ighe i Mesia ve kinik to iit Israela. Poia. Taleep ve taghita. Ighe ipul ai pambarooŋ tooni gha izilam taan, o taghur ila tooni!” Zeran ru tau tirav zi izala ai pambarooŋ igharau Yesu na, yesuru paam tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani.
32 Que o Cristo, rei de Israel, desça agora da cruz, para que vejamos e creiamos! Também os que haviam sido crucificados com ele o insultavam.
33 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok).
33 Desde a hora sexta até a hora nona, houve trevas por toda a terra.
34 Ra Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Eloi, Eloi lema sabaktani!” Saveeŋ tane, puughu tauvene:
34 E à hora nona Jesus bradou em alta voz: Elói, Elói, lammá sabactáni?, que quer dizer: Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?
35 Tamtamon siriv tau tiyozyooz tigharau Yesu na, tilooŋ sapirin saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Alooŋ! Ipoi propet Ilia.”
35 Ouvindo isto, alguns dos circunstantes diziam: Ele chama por Elias!
36 Tauvene tamtamon toozi ee ilaan ila igham spans, ve izeeva izila uur ee tau vaen igheen ila. Ra ikauu ila ai malaua ee, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso igholooma. Ve isaav ighe: “Aleep ve taghita. Pale Ilia ilam iuule ve ighamu izi, ma mako?”
36 Um deles correu e ensopou uma esponja em vinagre e, pondo-a na ponta de uma vara, deu-lho para beber, dizendo: Deixai, vejamos se Elias vem tirá-lo.
37 Ra Yesu iboob muul toman aliiŋa tiina, ve iyavaghan gha imaat.
37 Jesus deu um grande brado e expirou.
38 Saawe duduuŋ tana, uuli tiina tau ituuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat ta saaŋa we, ve malmali izila siiŋa, le imin ru.
38 O véu do templo rasgou-se então de alto a baixo em duas partes.
39 Daaba to yes zaaba iyozyooz ila Yesu naagho, ve ighita Yesu imaat. I ighita mateegh tooni, ite kat. Tauvene isaav ighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i Maaron Naatu.”
39 O centurião que estava diante de Jesus, ao ver que ele tinha expirado assim, disse: Este homem era realmente o Filho de Deus.
40 Zilivaa siriv tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na. Zilivaa tawe, toozi tol, ene Maria to nugh Magdala, ve Maria ite tau Yakobus marani ve Yosep tinazi na, ve Salome.
40 Achavam-se ali também umas mulheres, observando de longe, entre as quais Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago, o Menor, e de José, e Salomé,
41 Saawe tau Yesu ighamgham uraat izi Galilaia, zilivaa tana titaghoni ve tibesbees pani. Ve zilivaa naol tau yesŋa Yesu tilaagh tila pa Yerusalem na, yes paam tileep tomani zi.
41 que o tinham seguido e o haviam assistido, quando ele estava na Galiléia; e muitas outras que haviam subido juntamente com ele a Jerusalém.
42 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ tau ighe ivot. Ve ravrav izi wa.
42 Quando já era tarde - era a Preparação, isto é‚ é a véspera do sábado -,
43 Tauvene ŋeer ee to nugh Arimatea, eeza Yosep, ipariaaŋ ghi ve ila to Piladus gha ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani. Yosep, i ŋeer ee tau eval tiina titandagh pani, ve tipapait eeza. I ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Israela. Ve ighurghur maata pa saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ.
43 veio José de Arimatéia, ilustre membro do conselho, que também esperava o Reino de Deus; ele foi resoluto à presença de Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Saawe tau Yosep ipaes pa Piladus ighe Yesu imaat wa, Piladus igham ŋgar naol ighe: “Yesu imaat onoon, ma mako?” Tauvene ipoi daaba to yes zaaba tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ na ilam, ve ighasoni ighe: “Yesu imaat kusia wa, ma soone?”
44 Pilatos admirou-se de que ele tivesse morrido tão depressa. E, chamando o centurião, perguntou se já havia muito tempo que Jesus tinha morrido.
45 Daaba tawe ipaes pani ighe Yesu imaat wa. Tauvene Piladus iyokia Yesu paata pa Yosep.
45 Obtida a resposta afirmativa do centurião, mandou dar-lhe o corpo.
46 Yosep ighol uuli pisosooŋa ee, ve ighamu ila. Ve yesŋa zeran siriv tizugh Yesu paata izi pa ai pambarooŋ, ve tizunua pa uuli tawe. Ra tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Ve tipatambulia maet tiina ee ila ipoon puura aavo.
46 Depois de ter comprado um pano de linho, José tirou-o da cruz, envolveu-o no pano e depositou-o num sepulcro escavado na rocha, rolando uma pedra para fechar a entrada.
47 Maria to Magdala yesuru Maria ite tau Yose tiina na tileep tomani zi paam. Tauvene yesuru tila tighita nugh tau tighur Yesu paata pani na.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, observavam onde o depositavam.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.