João 5
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH
1 Murei ra, saawe tiina ee to yes Yuda tilup zi pa suŋuuŋ ighe ivot. Tauvene Yesu izala pa Yerusalem.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Yaa naliu ee igheen igharau didiiŋ tiina tau ilivut Yerusalem na. Tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe Betesda.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Monmon moroghooŋa katini tighengheen ila balbaal tawe lolozi. Siriv matazi kumkuuma, siriv aghezi isaghat, ve siriv aghezi imaat wa. Irau tilaagh mako.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 [Tilepleep ta sewe ve tisasaŋan le ighe yaa itariigh, mako rekia mon tila tiyaat tizila. Pasaa, saawe eŋaeŋa, aŋela to Maaron izilam, ve igham yaa itariigh. Ve sei tau ighe iyaat izila imin maata, ene aat moroghooŋ tooni isov, ve tiini poia.]
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Ŋeer ee ilepleep yaa tawe ziige. I moroghooŋ ikisi irau ndaman tamoot ee saŋavul liim ve tol (38) wa.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Yesu ighita ŋeer tawe ighengheen, ve iwatagh ighe i imorooŋ alok wa. Tauvene ighasoni ighe: “Mindai? Lolom pa tinim poia?”
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Narape tana iyol aliiŋa ighe: “A ŋeer tsiau, isaav ighe yaa itariigh, yau leg etag eta to iuul ghau ve ighur ghau nazila yaa mako. Ve saawe isov tau taug natoova to nazila, tamtamon siriv timuuŋ payau gha tizila.”
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Yesu isaav pani ighe: “Uburig uyooz, uput moogh tsio, ve ulaagh.”
8 Então Jesus disse:
9 Rekia mon ve ŋeer tana tiini poia. Tauvene iburig, iput moogh tooni, ibaado, ve ilaagh ila. Eemon saawe tana, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Tauvene daaba to yes Yuda tighita ŋeer tana, ve tiyaoni tighe: “Ai, aazne ene umbom patabuyaaŋ to Maaron! Ubaad moogh tsio ve ulaagh pasaa? Tutuuŋ iŋgalsek pa ŋgar tauvene.”
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: “Yau taug mako. Ŋeer tau igharaat ghau gha tinig poia, tauta isaav payau ighe: ‘Uput moogh tsio, ughamu, ve ulaagh.’”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Tauvene tighasoni muul tighe: “Sei isaav payo tauvene?”
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Eemon ŋeer tana ikankaan pa sei tau igharaata gha tiini poia. Pasaa, Yesu ileep ta sewe muul mako. I ipas ghi ila eval tiina sosozi, gha ila wa.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Murei ra, Yesu ila indeeŋ ŋeer tana izi Rumei Tiina ziige, ve isaav pani ighe: “Ughita. Aazne tinim poia wa. Yau nasaav payo: Ugham sosor muul sov. Isaav ighe unoknok ghamuuŋ sosor, ene aat pataŋani tiina kat igham ghom le iliiv pataŋani tau muuŋ igham ghom.”
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Yesu isavsaav pani le isov, ra ŋeer tana ipuli, ve ila ipaes pa daaba to yes Yuda ighe: “Ŋeer tau igharaat ghau, ene Yesu.”
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Tauvene daaba to yes Yuda tiburig gha tiil eez to tighur pataŋani pa Yesu. Pasaa, i ighamgham uraat tauvene ila saawe to umbom patabuyaaŋ.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ta muuŋ ve ilam, Tamaŋ ighamgham uraat tooni irau saawe. Tauta yau paam naghamgham uraat tauvene.”
17 Então Jesus disse a eles:
18 Saveeŋ tooni tane ireu daaba tana lolozi. Tauvene ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe le tiravu imaat. Pasaa, tighita tighe i imamalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ. Ve ŋgarig igham sosor ite paam izala paavo. Pasaa, i isaav ighe i taama Maaron. Tauvene tighita tighe i ipakur tauu ighe i raraate imin Maaron.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Tauvene Yesu isaav pa daaba to yes Yuda ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Maaron Naatu irau igham gabua eta itaghon tauu ŋgar tooni ne mako. Mako kat. I ighita Taama igham saa ŋgar, ene i itaghoni mon. Tauvene saa ŋgar tau Taama ighamghamu, ene Naatu ighamu paam.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Taama loolo igheen to Naatu kat. Tauvene uraat naol tau ighamgham zi na, i itotoi zi pa Naatu. Ve murei, i pale itotoi uraat tintiina siriv tau tiliiv uraat tau ŋgarig ivot ne pani. Tauvene yam pale aghit zi, le arur pazi ve ŋgar tsiam imbool.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Taama Maaron, i ipaburigin yes mateegha ve tileep matazi yaryaare. Naatu tauvene paam. Isaav ighe loolo pa tamtamon eta, i aat ighamu ileep poia.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Uraat to gabizooŋ tamtamon tauvene paam. Taama Maaron igabiiz tamtamon eta ve ighur atuya pani mako. Uraat tana, i ipuli isov ila Naatu niima.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Leso tamtamon tisov tighita Naatu tighe i le eeza, ve titandagh pani raraate imin titandagh pa Taama Maaron. Ve isaav ighe tamtamon eta itandagh pa Maaron Naatu mako, ene itandagh pa Maaron mako paam. Pasaa, i ta imbaaŋ Naatu izilam taan.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tsiau ve itaghoni, ve ighur ila to Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, ene i igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene le alok. Tamtamon tauvene, yau irau nagabiiza ve naghur atuya pani mako. Pasaa, i ipul eez to mateegh wa, ve aazne itaghon eez to ileep maata yaryaare le alok.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Onoon kat, yau nasaav payam: Malau mako pale saawe paaghu ivot. Aazne, ilam igharau wa. Saawe tana ighe ivot, yes tau titaghon eez to mateegh na, pale tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa. Ve tamtamon tisov tau ighe tilooŋ aliiŋa ve titaghoni, ene aat tigham lepoogh poia ila to Maaron.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Maaron tauu imin puughu pa tauu lepoogh tooni. Ve i ighur tapiri tawe ila to Naatu, tauta Naatu paam imin puughu pa tauu lepoogh tooni.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Ve Taama ighur uraat to gabizooŋ tamtamon ve ghuruuŋ atuya pazi ila Naatu niima paam. Pasaa, i Tamtamon Naatu.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Yam arur pa saveeŋ tane sov. Murei, saawe eta pale ivot, o mateegha tisov tau tigheen naal loolo na, tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa,
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 ve tiburig, tipul naal toozi, ve tivot. Yes tau muuŋ tighamgham ŋgar popoia na, pale tiburig ve tileep matazi yaryaare le alok. Eemon yes tau muuŋ tighamgham ŋgar sasaghati na, pale tiburig ve tigham atuya to sosor toozi.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 “Yau irau nagham gabua eta itaghon taug lolog ve ŋgar tsiau ne mako. Saveeŋ tau naloŋlooŋa ila to Tamaŋ Maaron, tauta ighamgham pooz payau pa gabizooŋ tsiau. Tauvene isaav ighe nagabiiz tamtamon, ene pale gabizooŋ tsiau iduduuŋ mon. Pasaa, yau nataghon taug lolog mako. Nataghon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo.”
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe yau taug napariaaŋ saveeŋ tsiau, ene irao mako. Saveeŋ tauvene, yam irau aghur ila aghe ene onoon ne mako.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Eemon Ŋeer ite ta ipariaaŋ saveeŋ tsiau. [Ene Tamaŋ Maaron.] Ve yau nawatagh: Saveeŋ tau i isasavia payau, ene onoon mon.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 “Ve ŋeer ite paam ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Saawe tau yam ambaaŋ tamtamon tsiam siriv tila to ŋeer rughuzaaŋa Yoan, i ivotia saveeŋ onoon pazi, ve ipariaaŋ zi to tighur ilam tsiau.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Yau taug naghur matag pa tamtamon eta to ipalot saveeŋ tsiau ne mako. Eemon nasavia saveeŋ tane to nauul gham, leso aghur ilam tsiau, ve Maaron igham mulin gham.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Yoan, i imin yaryarooŋa tau ighan ve isul tamtamon. Ve saawe rigmon tau i ileep tomani gham, yam tintinmim ve lolomim poia pa ghazooŋa tooni.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 “Eemon yau leg gabua ite paam tau ipariaaŋ saveeŋ tsiau ve iliiv saveeŋ to Yoan. Ene uraat naol tau Tamaŋ ighur zi tilam nimag, leso nagham zi ve napasov zi. Uraat naol tau naghamgham zi ne, ene tipaghazoŋai ghau tighe: Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau ta nalam.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 “Tauvene Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne, i ipariaaŋ saveeŋ tsiau wa. Eemon muuŋ ve ilam, yam alooŋ aliiŋa rigta mako, ve aghita naagho pai eta soone.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Ve saveeŋ tooni paam igheen tuŋia ila lolomim mako. Pasaa, Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau nazilam taan, eemon yam aghur ilam tsiau mako.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Yam anumeer aghe Maaron saveeŋ tooni pale itotoi gham pa eez to aleep matamim yaryaare le alok. Tauta monmon awatwaat saveeŋ tooni, ve azuari gham aghe le awatagh katin puughu. Ve mos ziiri ta naol ne tipariaaŋ saveeŋ tsiau.
39 Vocês estudam as
40 Yau naghe yam alam tsiau, leso agham lepoogh poia ila to Maaron. Eemon yam lolomim pa ŋgar tauvene mako.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Isaav ighe tamtamon tipait ghau, ma tipait ghau mako, ene matag ila pa gabua tauvene mako.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Eemon yam, yau nawatagh gham wa. Yam aghur lolomim pa Maaron rigta mako.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Pasaa, yau nagham Tamaŋ Maaron naagho ta nalam. Eemon yam agham ghau mako, ve azor ghau. Ve isaav ighe ŋeer eta itaghon tauu ŋgar tooni ve ilam, na yam rekia mon aghamu toman lolomim poia, ve aghur ila saveeŋ tooni.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Pale irau aghur ila to Maaron mindai? Mako. Pasaa, monmon yam azuzuari gham aghe le zeetmimŋa tipait gham. Eemon paitooŋ tauu tau ilam pa Maaron na, yam azuari gham pani mako.
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Mindai, yam aghe yau pale napayooz gham pa savsaveeŋ ila Tamaŋ Maaron naagho? Mako. Mose, ŋeer tau yam anumeera aghe tutuuŋ tooni pale igham gham aleep poia, ene i ta pale ipayooz gham.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Imin ta yam aghur ila saveeŋ tooni, kanaŋ aghur ilam tsiau paam. Pasaa, saveeŋ naol tau i iboode na, ene izaa tsiau.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Eemon yam aghur ila saveeŋ tau i iboode na mako. Tauta pale aghur ila saveeŋ tsiau mindai?”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.