Hebreus 11
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVT
1 Ŋgar to ghuruuŋ ila, ene vene: Gabua popoia tau taghurghur mataan pani na, loloon ruru pani mako, ve ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe pale tivot. Ve gabua tau aazne taghit zi pa mataan mako na, ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe tighengheen.
1 A fé mostra a realidade daquilo que esperamos; ela nos dá convicção de coisas que não vemos.
2 Timbuunŋa to muuŋ, ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ tauvene. Tauta Maaron loolo poia pazi ve ipait zi.
2 Pela fé, pessoas em tempos passados obtiveram aprovação.
3 Ghuruuŋ ila toit, ta igham ghiit taghilaal taghe: Maaron isaav mon, ve sambam ve taan tomania gabua ta naol ne tivot. Tauvene gabua isov tau aazne taghit zi ne, Maaron igharaat zi pa gabua eta tau iit irau taghita pa mataan ne mako.
3 Pela fé, entendemos que todo o universo foi formado pela palavra de Deus; assim, o que se vê originou-se daquilo que não se vê.
4 Muuŋ, Avel ighur ila to Maaron. Tauta igham watooŋrau poia le iliiv watooŋrau to toogha Kain. Ghuruuŋ ila tooni tawe tauta igham Maaron loolo poia pani ve watooŋrau tau i igham pani na, ve ipaiti ighe i ŋeer duduuŋa ee. Tauvene onoon, Avel imaat wa. Eemon ghuruuŋ ila tooni tana, ene imin Avel isavsaav pait soone.
4 Pela fé, Abel apresentou a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Com isso, mostrou que era um homem justo, e Deus aprovou suas ofertas. Embora há muito esteja morto, ainda fala por meio de seu exemplo.
5 Enok ighur ila to Maaron. Tauta imaat mako, ve Maaron ighamu gha izala pa sambam. Murei, tamtamon tiilo le mako. Pasaa, Maaron ighamu gha izala wa. Ve saawe tau Enok ilepleep izi taan, tipait vaaru tighe ŋgar tau i itaghoni na, igham Maaron loolo poia.
5 Pela fé, Enoque foi levado para o céu sem ver a morte; “ele desapareceu porque Deus o levou para junto de si”. Porque, antes de ser levado, ele era conhecido por agradar a Deus.
6 Eemon isaav ighe taghur ila to Maaron mako, ene irau i loolo poia pait mako. Pasaa, tamtamon tau ighe ila igharau Maaron, i aat ighur ila ighe Maaron ilepleep ve ighamgham atuya popoia pa yes tau tizuari zi pani.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus. Quem deseja se aproximar de Deus deve crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 Noa ighur ila to Maaron ve iroron pani. Tauvene saawe tau Maaron isaav taraini pa pataŋani tau ighe ivot na, i itaghon Maaron aliiŋa ve igharaat waaŋ. Onoon, pataŋani tauvene ivot aaz eta gha tamtamon tighita soone. Eemon Noa ighur ila Maaron aliiŋa. Tauta iuul tauu tomania azaawa, ve natŋa tomania azuwazŋa ve tileep poi. Tilalez mako. Ŋgar tau i ighamu, ene ipaghazoŋai ŋgar saghati to tamtamon tau tileep izi taan pa saawe tana gha ivot ighazooŋ. Ghuruuŋ ila tooni tawe, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.
7 Pela fé, Noé construiu uma grande embarcação para salvar sua família do dilúvio. Ele obedeceu a Deus, que o advertiu a respeito de coisas que nunca haviam acontecido. Pela fé, condenou o resto do mundo e recebeu a justiça que vem por meio da fé.
8 Saawe tau Maaron ipoi Abaram, i isaav pani ighe ipul nugh tooni, ve ila pa taan tau i ighe igham pani, leso imin le motot. Onoon, saawe tana, Abaram ikankaan pa saa nugh tau pale i ila ileep pani. Eemon i ighur ila to Maaron. Tauta ilooŋ aliiŋa, ve iburig gha ipul nugh tooni, ve ila.
8 Pela fé, Abraão obedeceu quando foi chamado para ir à outra terra que ele receberia como herança. Ele partiu sem saber para onde ia.
9 Abaram ighur ila. Tauta ileep imin loom izi taan tau Maaron imbu saveeŋ pani na. I le ruum tauu mako. Ipapayooz balbaal mon, ve ilepleep ila. Ve murei, naatu Isak ve tiimbu Yakop titaghon ŋgar eemon. Ve saveeŋ mbuaaŋ tau Maaron igham pa Abaram na, saveeŋ eemon, tauta i isavia pazi paam.
9 E, mesmo quando chegou à terra que lhe havia sido prometida, viveu ali pela fé, pois era como estrangeiro, morando em tendas. Assim também fizeram Isaque e Jacó, que herdaram a mesma promessa.
10 Abaram ileep tauvene pasaa, i ighurghur maata pa nugh tiina tau Maaron igharaata itaghon i tauu ŋgar tooni na. Nugh tawe, puughu ariaaŋa, ve igheen tauvene irau saawe.
10 Abraão esperava confiantemente pela cidade de alicerces eternos, planejada e construída por Deus.
11 Abaram ighur ila. Tauta Maaron tapiri izaa to yesuru Sara ve tipoop. Onoon, yesuru timin zikooŋ ve saawe toozi to popaaŋ isov wa. Eemon Abaram ighur ila ighe Maaron itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta ighita saveeŋ tawe anooŋa.
11 Pela fé, até mesmo Sara, embora estéril e idosa, pôde ter um filho. Ela creu que Deus era fiel para cumprir sua promessa.
12 Tauvene aghita. Abaram, i ŋeer eemon geeg ve imin kooŋ wa. Eemon yesuru azaawa Sara tipoop, ve tamtamon tau tivot ila tooni na, katini kat. Irau tanin zi mako. Pasaa, timasa timin naol imin pitum to sambam saamba, ve sausau to nari.
12 E, assim, uma nação inteira veio desse homem velho e sem vigor, uma nação numerosa como as estrelas do céu e incontável como a areia da praia.
13 Yes tisov tawe, ghuruuŋ ila toozi ighamgham pooz pazi le irau mateegh toozi. Onoon, saveeŋ tau Maaron imbua tomani zi na, yes tighita anooŋa mako. Pasaa, saawe to saveeŋ tawe ighur anooŋa, ene ighengheen malau soone. Eemon lolozi poia pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron imin tighita anooŋa wa. Ve tivotia tauzi tighe: “Taan, ene nugh tsiei duduuŋ mako. Lepoogh tsiei to taan, ene nileep nimin loom mon. Pasaa, nugh tsiei duduuŋ, ene sambam.”
13 Todos eles morreram na fé e, embora não tenham recebido todas as coisas que lhes foram prometidas, as avistaram de longe e de bom grado as aceitaram. Reconheceram que eram estrangeiros e peregrinos neste mundo.
14 Tamtamon tau tisaav tauvene, ene tipaghazoŋai tauzi tighe nugh toozi duduuŋ eta aat ighengheen. Tauta tiliilo soone.
14 Evidentemente, quem fala desse modo espera ter sua própria pátria.
15 Ve imin ta tigham ŋgar tiina pa taan toozi tau tipuli na, ve tipasawal pani, kanaŋ yes irau timuul tila.
15 Se quisessem, poderiam ter voltado à terra de onde saíram,
16 Eemon mako. Pasaa, ŋgar toozi iyaryaaŋ pa nugh ite tau poia kat iliiv nugh tau tipuli na. Nugh tawe igheen izi sambam. Tauta saawe tau tipoi Maaron tighe i Maaron toozi, i maaya pa saveeŋ toozi tawe mako. Pasaa, nugh tau tighurghur matazi pani na, i ighuru pazi pataghaaŋ ve isasaŋan zi.
16 mas buscavam uma pátria superior, um lar celestial. Por isso Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois lhes preparou uma cidade.
17 — ausente —
17 Pela fé, Abraão, ao ser posto à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Abraão, que havia recebido as promessas, estava disposto a sacrificar seu único filho,
18 — ausente —
18 embora Deus lhe tivesse dito: “Isaque é o filho de quem depende sua descendência”.
19 Pasaa, i igham ŋgar ighe: Isaav ighe Isak imaat, ene Maaron irau ipaburigini pa mateegh. Ve ŋgar tau ivot pa Isak na, ene imin ta i imaat wa, eemon Maaron ipaburigini pa mateegh, ve ighuru imuul ila to taama Abaram.
19 Concluiu que, se Isaque morresse, Deus tinha poder para trazê-lo de volta à vida. E, em certo sentido, recebeu seu filho de volta dos mortos.
20 Isak ighur ila to Maaron. Tauta ighur poia to Maaron izaa to natŋa ru, Yakop gha Esau, ve isaav pa gabua tau murei pale ivot pazi.
20 Pela fé, Isaque prometeu bênçãos para o futuro de seus filhos, Jacó e Esaú.
21 Yakop ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau iyamaan tauu ighe mateegh tooni igharau, i ighur poia to Maaron izaa to Yosep natŋa ru le isov, ra iwat aaze ila titi tooni, ve isuŋ pa Maaron.
21 Pela fé, Jacó, prestes a morrer, abençoou cada um dos filhos de José e se curvou para adorar, apoiado em seu cajado.
22 Yosep paam ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau iyamaan tauu ighe mateegh tooni igharau, i isaav pa yes Israela ighe murei Maaron pale igham zi tipul Isip. Ve isaav pazi pataghaaŋ pa tuua. Leso saawe to tiburig, matazi iŋgal tuua, ve tighamu tila ve titavia izi taan Kanaan.
22 Pela fé, José, no fim da vida, declarou com toda a confiança que os israelitas deixariam o Egito e deu ordens para que cuidassem de seus ossos.
23 Mose taama gha tiina tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau tipoopa, tiroi pa kinik to Isip aliiŋa mako, ve tiŋgooz natuzi tawe irau kaiyo tol. Pasaa, tighita imin geegeu siriv mako. Naagho poia le poia kat.
23 Pela fé, os pais de Moisés o esconderam por três meses tão logo ele nasceu, pois viram que a criança era linda e não tiveram medo de desobedecer ao decreto do rei.
24 Mose paam ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau itum gha imin olman, loolo pa tamtamon tiwaato tighe i kinik to Isip natliva naatu mako.
24 Pela fé, Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 I irau itaghon yes Isipa ve yesŋa tigham ŋgar sasaghati naol to uliin tau igham loloon poia rigmon ve isov. Eemon i loolo pa ŋgar tawe mako. I ighita ighe poia pa ila ipaak Maaron tamtamon tooni, ve yesŋa tibaad pataŋani.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a aproveitar os prazeres transitórios do pecado.
26 Mose igham ŋgar tauvene: Isaav ighe tamtamon tipamayaŋini, ve tighur pataŋani pani imin tigham pa Mesia, ene poia. Pasaa, i ighurghur maata pa atuya poia tau murei pale Maaron igham pani. Ve ighita ighe atuya tawe, ene iliiv kat pa kuaz isov to yes Isipa.
26 Considerou melhor sofrer por causa do Cristo do que possuir os tesouros do Egito, pois tinha em vista sua grande recompensa.
27 Mose ighur ila. Tauta iburig ve ipul Isip. I iroi pa aatyavyav to kinik mako. Onoon, iit tamtamon irau taghita Maaron pa mataan mako. Eemon Mose, i iyooz ariaaŋ imin ighitghita Maaron pa tauu maata.
27 Pela fé, saiu do Egito sem medo da ira do rei e prosseguiu sem vacilar, como quem vê aquele que é invisível.
28 Mose ighur ila to Maaron. Tauta ipaburigin ŋgar to Pasova, ve isaav pa yes Israela gha tikum siŋ izala ataman toz toz. Leso aŋela tau Maaron imbaaŋo ila pa ravuuŋ yes Isipa natuzŋa aidabazŋa na, igham gabua eta pazi sov.
28 Pela fé, ordenou que o povo de Israel celebrasse a Páscoa e aspergisse com sangue os batentes das portas, para que o anjo da morte não matasse seus filhos mais velhos.
29 Eval tiina to Israel tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau timbut Te Siŋsiŋai gha tila tivool ziige ite, yes tilaagh imin tilaagh ila taan mamaasa. Eemon saawe tau yes Isipa titoova to titaghon zi, te ipol imuul ilam izala pavozi, le tisov tighun te gha timataar.
29 Pela fé, o povo de Israel atravessou o mar Vermelho, como se estivesse em terra seca. Quando os egípcios tentaram segui-los, morreram todos afogados.
30 Eval tiina to Israel tighur ila. Tauta tilaagh livutin nugh tiina Yeriko irau mataaz liim ve ru. Ra didiiŋ ariaŋazi tau tilivutin nugh na tisov tipolpol tizi.
30 Pela fé, o povo marchou ao redor de Jericó durante sete dias, e suas muralhas caíram.
31 Reap, i livaa to eez. Eemon ighur ila to Maaron. Tauvene saawe tau Yosua imbaaŋ yes padewaaŋa tila to tighita nugh, Reap igham zi tila ruum tooni, ve iŋgin poghani zi. Tauta saawe tau yes Israela tiravuur eval tiina to Yeriko tau tizorzoor Maaron aliiŋa na, tirav Reap mako. Tipuli ileep.
31 Pela fé, a prostituta Raabe não foi morta com os habitantes de sua cidade que se recusaram a obedecer, pois ela acolheu em paz os espiões.
32 Poia, irau nayoot saveeŋ ila malau mako. Pasaa, leg saawe to nasinai pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, David, Samuel, ve yes propet tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa ne mako.
32 Quanto mais preciso dizer? Levaria muito tempo para falar sobre a fé que Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas tiveram.
33 Zeran tawe tighur ila to Maaron. Tauta i ipalot zi gha siriv tiparav le tiliiv kinik siriv tau tiŋgin taan tintiina na. Ve yes siriv tau tighamgham pooz na, tipalot tamtamon to titaghon ŋgar duduuŋa. Ve tamtamon toozi siriv tighita saveeŋ tau Maaron imbua tomani zi na anooŋa. Ve siriv, laion irau to tighan zi mako.
33 Pela fé, eles conquistaram reinos, governaram com justiça e receberam promessas. Fecharam a boca de leões,
34 Siriv, tisik zi tila yav tiina loolo. Eemon yav le tapiri irau to ivaghamun zi mako. Ve siriv, Maaron ipaghau zi pa mbuzaagh maata. Siriv, tapirizi imbool. Eemon Maaron ipalot zi, tauta tiparav ariaaŋ le tiliiv zaaba to nugh siriv, ve tinaan koiazŋa tawe tila.
34 apagaram chamas de fogo e escaparam de morrer pela espada. Sua fraqueza foi transformada em força. Tornaram-se poderosos na batalha e fizeram fugir exércitos inteiros.
35 Ve zilivaa siriv, Maaron ipaburigin mateegha toozi.
35 Mulheres receberam de volta seus queridos que haviam morrido. Outros, porém, foram torturados, recusando-se a ser libertos, e depositaram sua esperança na ressurreição para uma vida melhor.
36 Ve siriv, tamtamon tipaŋiŋizai zi ve tilos zi. Siriv, tikau nimazi ma aghezi pa sen, ve tighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ.
36 Alguns foram alvo de zombaria e açoites, e outros, acorrentados em prisões.
37 Ve siriv, tirav zi pa maet. Siriv, tighorot zi pa so timin sirivu ru.
37 Alguns morreram apedrejados, outros foram serrados ao meio, e outros ainda, mortos à espada. Alguns andavam vestidos com peles de ovelhas e cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Zeran tawe, tamtamon popoiazi kat. Timin eval tiina tau titaghon ŋgar to taan ne mako. Zeran tauvene, taan tane poia irau to tileep pani ne mako. Aghita. Lepoogh toozi, poia mako. Lezi niazi poia eta to lepoogh mako. Tauta tivalaghlaagh taghon nugh ŋginaaŋa ve loloz. Ve tilepleep iloŋ ila taan ve maet purazi.
38 Este mundo não era digno deles. Vagaram por desertos e montes, escondendo-se em cavernas e buracos na terra.
39 Tamtamon tisov tau nasavi zi na, tighur ila to Maaron. Tauta Maaron loolo poia pazi ve ipait zi. Eemon saawe tau tileep izi taan, toozi eta ighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa mako.
39 Todos eles obtiveram aprovação por causa de sua fé; no entanto, nenhum deles recebeu tudo que havia sido prometido.
40 Pasaa, muuŋ geeg, Maaron loolo ighur pataghaaŋ ighe igham gabua poia ee
40 Pois Deus tinha algo melhor preparado para nós, de modo que, sem nós, eles não chegassem à perfeição.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.