1 Coríntios 9
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs VC
1 Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Yau naŋgin taug. Ve ezag pa uraat to mbaŋooŋa, ve naghit katin Tiina toit Yesu. Ve uraat tau naghamu toman Tiina toit tapiri na, anooŋa tooni, ene lupuuŋ tsiam. Yam Korin aghilaal gabua naol tane, ma mako?
1 Não sou eu livre? Não sou apóstolo? Não vi Jesus nosso Senhor? Não sois vós minha obra no Senhor?
2 Onoon, tamtamon siriv tighita tighe yau mbaŋooŋa tauu to Krisi mako. Eemon yam, o awatagh. Pasaa, uraat tau naghamu ila sosomim ve ighur anooŋa ivot, tauta ipaghazoŋai ghau ighe yau mbaŋooŋa tauu to Tiina toit.
2 Se para outros não sou apóstolo, ao menos para vós o sou, porque vós sois no Senhor o selo do meu apostolado.
3 Yes tau tigabiiz ghau tighe yau mbaŋooŋa tauu mako na, yau nayol saveeŋ toozi tauvene:
3 Esta é a minha defesa contra os que me denigrem.
4 Mindai, yei tau nighamgham uraat to Tiina toit ne, lemai ezamai to nigham aniiŋ ve yaa imin uraat tsiei atuya, ma mako?
4 Não temos nós porventura o direito de comer e beber?
5 Onoon, yei uraata siriv nivai mako. Ve imin ta nivai ve azuwamaiŋa tighur ila, kanaŋ irau nigham zi ve yeŋa nilaghlaagh pa uraat to Krisi imin Petrus tomania mbaŋooŋa siriv ve Tiina toit tazŋa tighamghamu.
5 Acaso não temos nós direito de deixar que nos acompanhe uma mulher irmã, a exemplo dos outros apóstolos e dos irmãos do Senhor e de Cefas?
6 Ma mindai, yam aghe yeiru Banabas mon nigham uraat pa nimamai, leso niuul taumai pa lepoogh tsiei, ve yes siriv mako?
6 Ou só eu e Barnabé não temos direito de deixar o trabalho?
7 Agham ŋgar pa yes zaaba. Toozi eta iil le maet ve aniiŋ to iŋgin tauu pa lepoogh tooni? Mako. Ve isaav ighe tamtamon eta ivazogh vaen, pale tauu irau ighan anooŋa mako? Mako. I pale ighan. Ve mindai, ŋginiiŋ to sipsip ve mekmek irau igham tuz toozi ve ighunu, ma mako?
7 Quem, jamais, vai à guerra à sua custa? Quem planta uma vinha e não come do seu fruto? Quem apascenta um rebanho e não se alimenta do leite do rebanho?
8 — ausente —
8 Trata-se, acaso, de simples norma entre os homens? Ou a lei não diz também o mesmo?
9 — ausente —
9 Na Lei de Moisés está escrito: Não atarás a boca ao boi que debulha {Dt 25,4}. Acaso Deus tem dó dos bois?
10 Mako. I isavia saveeŋ tane iŋarui ghiit paam. Aghita. Yes tau timbut taan pa vazoghiiŋ aniiŋ, ve yes tau tindou wit ve tigham uraat pa walavooŋ uuli na, yes irau tighur matazi tighe murei pale uum taama ighur lezi abuzi. Puughu tane ta tibood tutuuŋ tane pait.
10 Não é, na realidade, em atenção a nós que ele diz isto? Sim! É por nós que está escrito. Quem trabalha deve trabalhar com esperança e igualmente quem debulha deve debulhar com esperança de receber a sua parte.
11 Saawe tau nigham uraat ila sosomim, yei nivazogh uuv popoia to Avuvu Patabuyaaŋ. Tauvene isaav ighe yam apamuul gabua siriv to auul ghei pa lepoogh tsiei, ene iduduuŋ. Ma mindai? Aghita aghe yei nighur matamai payam pa gabua tiina eta?
11 Se entre vós semeamos bens espirituais, será, porventura, demasiada exigência colhermos de vossos bens materiais?
12 Zeran siriv, yam aghit zi aghe yes lezi ezazi to tigham uleeŋ ilat tsiam. Ene poia. Ŋgar tana iduduuŋ. Eemon yei, o iduduuŋ kat to nigham uleeŋ siriv ilat tsiam.
12 Se outros se arrogam este direito sobre vós, não o temos muito mais? Entretanto, não temos feito uso deste direito: sofremos tudo para não pôr obstáculo algum ao Evangelho de Cristo.
13 Yam awatagh mako? Yes tau tighamgham uraat ila Rumei to Maaron loolo na, tighanghan aniiŋ to rumei. Ve isaav ighe tamtamon tigham gabua eta imin watooŋrau, ene tighur gabua tana sirivu izala artaal imin watooŋrau, ve sirivu izi pa yes tau tighamgham uratoi watooŋrau na, leso tighani.
13 Não sabeis que os ministros do culto vivem do culto, e que os que servem ao altar participam do altar?
14 Yes tau tivovotia vaaru poia na, tauvene paam. Tiina toit ighur tutuuŋ pait ighe: Yes aat tigham lezi atuya pa uraat toozi to votiaaŋ vaaru poia. Leso iuul zi pa lepoogh toozi.
14 Assim também ordenou o Senhor que os que anunciam o Evangelho vivam do Evangelho.
15 Tauvene yau leg ezag to nagham leg atuya pa uraat tsiau. Eemon muuŋ ve ilam, nayok pa ŋgar tauvene mako. Ve aazne paam, nabood saveeŋ tane to napaburigin gham, leso agham leg atuya ne mako. Lolog pa ŋgar tauvene mako kat! Pasaa, eez tau nataghoni pa uraat tsiau, tauta napakur ghau pani. Tauvene saawe tau naleep matag yaryaare, irau nayok payam to agham leg uleeŋ eta ne mako. Aleep, namaat nala, o saa ŋgar tau aghe aghamu, na aghamu lak!
15 Mas não tenho usado de nenhum desses direitos; e nem escrevo isto para reclamá-los. Preferiria morrer a... Mas ninguém me tirará este título de glória.
16 Isaav ighe yau navotia vaaru poia, ene leg puughu eta to napakur taug ne mako. Pasaa, Maaron tauu ighur uraat tane ila nimag. Tauvene yau aat naghamu. Isaav ighe navotia vaaru poia mako, ene yau nakaria taug.
16 Anunciar o Evangelho não é glória para mim; é uma obrigação que se me impõe. Ai de mim, se eu não anunciar o Evangelho!
17 Ve imin ta nagham uraat tane itaghon taug lolog, kanaŋ nagham ŋgar pa leg atuya. Eemon mako. Pasaa, namin besooŋa to Maaron, ve i inumeer ghau ve ighur uraat tane ila nimag.
17 Se o fizesse de minha iniciativa, mereceria recompensa. Se o faço independentemente de minha vontade, é uma missão que me foi imposta.
18 Tauvene saa ta pale naghamu imin leg atuya? Atuya tsiau, ene vene: Saawe tau navotia vaaru poia pa tamtamon, yau napoi pa atuya tau ezag pani ne mako. Nagham uraat pazi sorok. Ve ŋgar tane, ta igham ghau tintinig ve lolog poia. Atuya tsiau, tauta ene.
18 Então em que consiste a minha recompensa? Em que, na pregação do Evangelho, o anuncio gratuitamente, sem usar do direito que esta pregação me confere.
19 Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Naŋgin taug. Eemon taug lolog ve namin besooŋa pa tamtamon tisov, leso nagherev tamtamon katini timin Krisi le.
19 Embora livre de sujeição de qualquer pessoa, eu me fiz servo de todos para ganhar o maior número possível.
20 Tauvene saawe tau naleep tomania yes Yuda, yau nataghon zi pa gabuazi, leso nagherev zi timin Krisi le. Onoon, yau naleep ila tutuuŋ toozi saamba mako. Eemon saawe tau naleep tomani zi, naleep imin yes tau tileep ila tutuuŋ saamba na, leso nagherev zi timin Krisi le.
20 Para os judeus fiz-me judeu, a fim de ganhar os judeus. Para os que estão debaixo da lei, fiz-me como se eu estivesse debaixo da lei, embora o não esteja, a fim de ganhar aqueles que estão debaixo da lei.
21 Ve saawe tau naleep tomania nugh nugh tau tikankaan pa tutuuŋ to yes Yuda na, yau nataghon gabuazi, ve naleep imin yes tau tikankaan pa tutuuŋ tawe. Pasaa, naghe le nagherev zi paam timin Krisi le. Eemon yau nazoor tutuuŋ to Maaron mako. Pasaa, yau naleep ila tutuuŋ to Krisi saamba.
21 Para os que não têm lei, fiz-me como se eu não tivesse lei, ainda que eu não esteja isento da lei de Deus - porquanto estou sob a lei de Cristo -, a fim de ganhar os que não têm lei.
22 Isaav ighe naleep tomania yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone, yau nataghon zi pa gabuazi ve lepoogh toozi. Leso napaburigin ghuruuŋ ila toozi ve tileep tuŋia ila to Krisi. Tauvene yau nataghon tamtamon tisov gabuazi ve lepoogh toozi, leso nagham mulin tamtamon toozi siriv. Saa eez tau irau iuul zi, ene yau nataghoni.
22 Fiz-me fraco com os fracos, a fim de ganhar os fracos. Fiz-me tudo para todos, a fim de salvar a todos.
23 Tauvene ŋgar isov tau naghamgham zi ne, ene to vaaru poia ilaan irau tamtamon tisov. Leso yeŋa nighita poia to Maaron izaa tsiei.
23 E tudo isso faço por causa do Evangelho, para dele me fazer participante.
24 Iit tawatagh: Isaav ighe parlosaaŋ eta ivot, ene yes to landooŋ pale tisov tilaan. Ve tamtamon toozi eemon, ta pale ilaan le iliiv zeetŋa ve igham le atuya. Tauvene matamim pirik parak pa parlosaaŋ to Maaron, ve alaan toman tapirimim. Leso aliiv ve agham lemim atuya poia.
24 Nas corridas de um estádio, todos correm, mas bem sabeis que um só recebe o prêmio. Correi, pois, de tal maneira que o consigais.
25 Tamtamon tisov tau tighe tilaan pa parlosaaŋ eta na, tisapaar poi pa gabua maata maata. Leso tilaan toman tapirizi. Ve atuya tau tizuzuari zi pani na, ene igheen malau mako. Rekia mon ve isaghat. Eemon iit, o tazuari ghiit pa atuya poia tau pale igheen le alok. Irau isaghat mako.
25 Todos os atletas se impõem a si muitas privações; e o fazem para alcançar uma coroa corruptível. Nós o fazemos por uma coroa incorruptível.
26 Yau namin tamtamon tau ilanlaan ve maata ilala ilamlam ne mako. Yau matag iduduuŋ pa nugh tau landooŋ ila isov pani na, ve nalaan ŋaruini. Ve yau namin ŋeer tau iparav ve isiksik niima soroksorok ne mako. Yau namin ŋeer tau isik niima, ve irav katin tamtamon.
26 Assim, eu corro, mas não sem rumo certo. Dou golpes, mas não no ar.
27 Yau naravrav katin taug anoŋag, leso natatan ŋgar sasaghati to lolog muŋgaana. Pa naroi. Ighe navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve ŋgar tsiau siriv isosor, ene pale murei tigham atuya tsiau ila pa tamtamon ite, ve taug naleep sorok.
27 Ao contrário, castigo o meu corpo e o mantenho em servidão, de medo de vir eu mesmo a ser excluído depois de eu ter pregado aos outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.